DURBAN
Sudionici Međunarodne konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja se održava u Durbanu, usvojili su u nedjelju smjernice djelovanja koje bi trebale dovesti do postizanja općeg sporazuma svih zemalja na našem planetu do 2015. o smanjenju emisije štetnih plinova, no kritičari tvrde da plan nije dovoljno "agresivan" da bi usporio globalno zatopljenje. Cilj je da sporazum, čija pravna strana još nije definirana, na snagu stupi do 2020. Međunarodna zajednica pokušava ograničiti porast temperature na planetu na dva Celzijeva stupnja, no prazna obećanja nekih zemalja da će se angažirati na smanjenju emisije štetnih plinova ne pridonosi ostvarenju toga cilja. Istraživanje predstavljeno sudionicima ovogodišnje konferencije pokazalo je da je planet na dobru putu da se suoči s rastom globalne temperature od 3,5 posto. Sudionici skupa su se nakon 14 dana pregovora uspjeli dogovoriti o produljenju protokola iz Kyota, jedinog globalnog sporazuma kojim se propisuje smanjenje emisije štetnih plinova, a čije prvo razdoblje primjene završava potkraj 2012. Odluka o budućnosti protokola, jednog obvezujućeg pravnog sredstva koje u većini industrijski razvijenih zemalja ograničava emisiju štetnih plinova, jedan je od ključnih rezultata postignutih na konferenciji. Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezujuća faza protokola. Ona bi se odnosila na zemlje EU-a, a Kanada, Japan i Rusija su se već ranije izjasnile da se ne žele ponovno obvezati na taj način.
TEHERAN
Iranske vlasti smatraju da EU bez sumnje neće nametnuti sankcije na izvoz sirove nafte, jer bi to naštetilo globalnom tržištu sirove nafte, izjavio je u nedjelju ministar za naftu Rostam Kasemi. "Naša politika sastoji se u stalnoj opskrbi Europe naftom... Iran je njezin glavni proizvođač i bilo kakve sankcije na izvoz bez sumnje bi naštetile globalnome tržištu", rekao je Kasemi na konferenciji za novinare. Čelnici EU-a u petak su pozvali na dodatne sankcije protiv Irana do kraja siječnja, u nastojanju da naprave pritisak na Teheran zbog iranskoga nuklearnog programa, za koji SAD i njegovi saveznici tvrde da prikriva izradu atomskih bombi, što Teheran opovrgava. U slučaju da se sankcije donesu "Iranci neće imati problema u pronalaženju drugih kupaca" izvan granica Europe, rekao je Kasemi.
AMAN
Stotine vojnih dezertera na jugu Sirije bore se protiv tenkovskih snaga odanih sirijskome režimu: riječ je o jednom od najvećih okršaja u devet mjeseci pobune protiv predsjednika Bašara al-Asada, saznaje u nedjelju reuters od lokalnog stanovništva. Vojska, uglavnom iz 12. oklopne brigade stacionirane u Isri, 40 kilometara od granice s Jordanom, upala je u obližnji gradić Busru al-Harir. Zvuk eksplozija i teških strojnica čuje se u Busri al-Hariru i u Ludži, području sjeverno od grada. Ondje se dezerteri kriju i odande napadaju vojne opskrbne linije.