LJUBLJANA - Slovenski premijer Borut Pahor koji svoju dužnost obavlja do imenovanja nove vlade potpisat će u petak u ime Slovenije kao članice EU-a pristupni sporazum Hrvatske s Europskom unijom i nema razloga zašto to ne bi učinio, priopćilo je u srijedu slovensko ministarstvo za vanjske poslove reagirajući na najnoviji istup Dimitrija Rupela, nekadašnjeg ministra vanjskih poslova. Rupel je naime u srijedu na konferenciji za novinare u Ljubljani izjavio da bi Pahor svoj potpis na sporazum o pridruživanju Hrvatske EU-u morao uvjetovati time da hrvatska vlada povuče jednostranu izjavu donesenu prilikom potpisivanja arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog prijepora između dviju država. Taj sporazum određuje da će dvije države granični prijepor riješiti putem arbitraže, a svi postupci koji su njime predviđeni počinju se primjenjivati nakon što Hrvatska potpiše pristupni sporazum. Hrvatska bi prema Rupelu trebala povući jednostranu izjavu usvojenu uz sporazum, prema kojoj se taj sporazum ne može razumjeti kao pristanak Hrvatske na slovenski zahtjev da dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem, a u suprotnom bi Pahor od potpisivanja trebao odustati, rekao je Rupel, dodajući da bi se tako otvorila mogućnost da spor bilateralno riješe nove vlade. U svojoj reakciji na Rupelovo izneseno mišljenje, slovensko ministarstvo vanjskih poslova navodi da će premijer Borut Pahor sporazum o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji potpisati i da nema nikakvih novih razloga ili okolnosti da to ne bi učinio.
NEW YORK/ZAGREB - Glavni haški tužitelj Serge Brammertz u srijedu je u usmenom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a posvećenom suradnji država s Tužiteljstvom, istaknuo da Hrvatska primjereno rješava smanjeni broj zahtjeva za pravnu pomoć iz njegova ureda, ali i izrazio zabrinutost zbog izjava hrvatskih dužnosnika kojima se dovodi u pitanje vrijednost i nepristranost haaških presuda, kao i zbog donošenja zakona o ništetnosti. Budući da se pred ICTY-em ne odvija nijedno suđenje s osobama iz Hrvatske, moj ured izdaje puno manje zahtjeva za pomoć hrvatskim vlastima. Ograničeni broj naših zahtjeva hrvatski ured za suradnju s ICTY-em primjereno rješava, rekao je Brammertz u redovitom polugodišnjem izvješću Vijeću sigurnosti. Podsjetio je da je u zadnjem istupu pred Vijećem sigurnosti spomenuo zabrinutost zbog izjava visokih hrvatskih dužnosnika, u kojima se, kako je rekao, "dovodi u pitanje vrijednost rada ICTY-a". "Naša zabrinutost pojačana je u razdoblju na koje se odnosi izvješće. Državni dužnosnici na najvišoj razini u Hrvatskoj nastavili su glorificirati ilegalno ponašanje iz ratnog razdoblja i dovoditi u pitanje nepristranost presuda ICTY-a", rekao je Brammertz. Također se kritički osvrnuo i na zakon koji je učinio nevažećima optužnice za ratne zločine podignute u Srbiji protiv građana Hrvatske. "Nedavno doneseni zakon o ništetnosti optužnica za ratne zločine koje je podigla Srbija protiv hrvatskih građana također pojačava tu zabrinutost", dodao je Brammertz. Naglasio je da je najveći događaj u proteklih šest mjeseci za ICTY uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića, posljednje dvojice srpskih bjegunaca od međunarodne pravde. S njihovim je uhićenjem "uklonjena posljednja prepreka za dovršetak rada ICTY-a", kazao je tužitelj. Srbija je, po njegovim riječima, s uhićenjem Mladića i Hadžića postavila suradnju s Tužiteljstvom na "novi, pozitivniji put". no, naglasio je da Tužiteljstvo želi vidjeti rezultate istrage o tome "kako su haški bjegunci, uključujući Mladića i Hadžića, uspijevali tako puno godina izmicati pravdi".
NEW YORK (UN) - Predsjednik Haaškog suda (ICTY) Theodor Meron u srijedu je usmeno izvijestio Vijeće sigurnosti UN o trenutačnom stanju u radu suda, predlažući više mjera za ubrzanje rada kako bi se svi preostali postupci dovršili do kraja 2014. godine. Meron je rekao da se na ICTY-u trenutačno vode suđenja za 35 osoba. Kazao je kako se predviđa da će iduće godine biti izrečene presude u 6 predmeta, te da bi presuda Radovanu Karadžiću trebala biti izrečena tijekom 2014. godine. Za 2013. je najavio presude u 5 predmeta. "Još uvijek je nemoguće predvidjeti kada će biti izrečene presude nedavno uhićenima Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću", istakao je Meron, dodajući da će se poduzeti svi napori kako bi njihova suđenja bila dovršena do kraja 2014., za kada je predviđen završetak rada suda. Među mjerama za ubrzavanja rada, predložio je povjeravanje vođenja brojnih predmeta za uvredu suda, kojih je trenutačno 10, privremenim 'ad litem' sucima, kako bi se stalni suci rasteretili za dovršenje bitnih predmeta. Također je predložio skraćenje na pola vremena potrebnog za prijevode presuda, od kojih neki traju 18 i više mjeseci. U tu je svrhu predložio zapošljavanje dodatnih prevoditelja ili povjeravanje prevođenja ugovornim suradnicima. Meron je predložio i da se olakša zapošljavanje pripravnika na ICTY-u, kako bi se ublažile teškoće s odljevom sudskog osoblja.
PRAG - Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev započeo je u srijedu navečer 24-satni posjet Pragu, posvećen posebice proturaketnom štitu i izgradnji dvaju novih reaktora za češku nuklearnu centralu Temelin. Predsjednički zrakoplov Iljušin-96 sletio je u Pragu oko osam sati navečer, a Medvedevu se u glavnom češkom gradu pridružila i supruga Svetlana koja je doputovala iz Madrida. Na svečanoj večeri ugostili su ih predsjednik Vaclav Klaus sa suprugom Liviom. Na razgovorima u Pragu dominirat će teme vezane uz spomenuti projekt NATO-a u Europi, potvrdio je ruski veleposlanik Sergej Koselev. Rusija je u posljednje vrijeme podignula ton u raspravama o razmještanju proturaketnog štita i odlučila u enklavi Kalinjingrada, na "vratima" EU-a, aktivirati svoj vlastiti proturaketni sustav, tvrdeći da samo odgovara na "prijetnje" koje predstavlja NATO-ov projekt. Posjet Pragu biti će i prilika za razgovore o krizi eurozone i bilateralnim odnosima. Od siječnja do rujna ove godine, trgovinska razmjena između Češke i Rusije dosegnula je 10 milijardi dolara, što je 38 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U četvrtak se Medvedev sastaje s premijerom Petrom Necasom. Dvije strane potpisat će "paket" bilateralnih ugovora.
FRANKFURT - Njemačka policija ispituje sumnjivu omotnicu poslanu najvećoj njemačkoj banci na ime direktora banke Josefa Ackermana, rekao je glasnogovornik frankfurtske policije. U Deutsche Bank je u srijedu stigla pošiljka koja je ocijenjena sumnjivom te frankfurstka policija istražuje tko ju je poslao dok državna ispituje omotnicu, rekao je glasnogovornik Alexander Kiessling. Pošiljka je otkrivena u prostoriji za poštu a prve analize potvrđuje da je sadržavala eksploziv i šrapnele, rekao je jedna dužnosnik agenciji Reuters. Dužnosnik je rekao da je na sumnjivoj pošiljci kao adresa za povrat navedena Središnja europska banka koja također ima sjedište u Frankfurtu.
CHICAGO/ZAGREB - Osramoćeni bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich osuđen je u srijedu na 14 godina zatvora nakon što je na samom kraju sudskog procesa priznao krivnju za korupciju i molio za milost, rekavši da mu je "nevjerojatno žao", izvijestio je lokalni list Chicago Sun-Times. "Vjerujem da je on ustvari prihvatio odgovornost", rekao je okružni sudac u Chicagu James Zagel, izričući presudu Blagojevichu koji je ranije proglašen krivim po 18 optužbi za korupciju, uključujući i za pokušaj trgovanja s mjestom u američkom Senatu koje je ostalo upražnjeno izborom Baracka Obame za predsjednika SAD-a. Ostale optužbe povezane su s njegovom ulogom u prodaji baseball kluba Chicago Cubs i stadiona Wrigley Field, a osuđen je i za laganje FBI-u u istrazi. Sudac je rekao da je Blagojevichu kao olakotne okolnosti priznao prihvaćanje odgovornosti za zločine, činjenicu da nije okrivljavao svoje suradnike te rad u korist djece, jer je kao guverner sudjelovao u stvaranju zdravstvenih programa za djecu. Tužitelji su na raspravi o visini kazne predlagali da Blagojevich, 54-godišnji demokratski političar srpskog podrijetla, bude osuđen na 15 do 20 godina zatvora, dok su njegovi branitelji predložili kaznu do 3,5 godine zatvora. Blagojevich će se morati javiti na izdržavanja kazne 15. veljače. Prema saveznim pravilima za kažnjavanje, Blagojevich treba odslužiti 85 posto kazne, ili nešto manje od 12 godina zatvora.
BEOGRAD - Knjiga "Miroslav Krleža - Marginalije" Vlahe Bogišića, objavljena u nakladi beogradskog Službenog glasnika, predstavljena je u srijedu navečer u beogradskom "Kolarcu". Riječ je o zbirci Krležinih komentara i primjedaba na članke za enciklopedije koje je uređivao ili pokrenuo, a objavljena je u povodu 30. godišnjice Krležine smrti i godišnjice njegova dolaska u Beograd 1912. Urednik publikacije Milojko Knežević kazao je kako je objavljivanje knjige u Beogradu rezultat dobre i prijateljske suradnje između Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" iz Zagreba i beogradskog Službenog glasnika. "Poželjeli smo, kako gospodin Bogišić u predgovoru ove knjige kaže, da stogodišnjicu Krležinog prvog dolaska u Beograd i 30. godišnjicu Krležine smrti obilježimo malim hommageom tom značajnom hrvatskom, jugoslavenskom i južnoslavenskom autoru", kazao je. Inicijativa za knjigu, naveo je Knežević, nije došla iz Zagreba već iz Beograda, a zajednička želja je, po njegovim riječima, bila da se na skroman način doprinese novom razvoju hrvatsko – srpskih i srpsko – hrvatskih kulturnih odnosa i kulturne razmjene. Predstavljanju publikacije nazočio je veleposlanik Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, kome se autor knjige Vlaho Bogišić, upućujući riječi zahvalnosti nazočnima, posebno zahvalio na dolasku, navevši kako to ne čini iz kurtoazije, te da bi Krleža bio "ne samo zadovoljan, nego bi, kada bi bio u prilici, poslao Kuprešaka u Beograd". To, dodao je Bogišić, što je Kuprešak veleposlanik Hrvatske u Beogradu, znak je "one lijepe, dobre Krležine Hrvatske na koju sam, kad god prijeđem granicu, ponosan". U predgovoru knjige Bogišić, između ostalog, kaže kako su za posljednjih četvrt stoljeća Krležine kreativne energije "Marginalije" bile "i kabinet intelektualne i kulturne provjere razine s kojom je u svojim pothvatima uvijek računao". O knjizi su govorili i hrvatski povjesničar Drago Roksandić i srbijanski akademik Predrag Palavestra.