BRUXELLES
Grčki premijer Lukas Papademos pozvao je u ponedjeljak u Bruxellesu čelnike stranaka koje podržavaju vladu nacionalnog jedinstva da potpišu pismenu obvezu da će primjenjivati stroge mjere određene toj zemlji u zamjenu za novu financijsku pomoć. Ministri financija eurozone su tražili da grčka vlada pisanim putem preuzme obveze u vezi primjene mjera štednje i strukturnih reformi, prije deblokade pomoći obećane Grčkoj i posebice vitalne isplate osam milijardi eura do sredine prosinca. Papademos je na konferenciji za novinare nakon susreta s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom u Bruxellesu rekao da nema sumnje da će nova grčka vlada potpisati tu obvezu. On je istaknuo je da je važno da čelnici stranaka pozitivno odgovore na to traženje jer treba odagnati nesigurnosti u pogledu akcija koje će biti vođene u budućnosti.
ZAGREB/KAIRO
Egipatska vlada je u ponedjeljak navečer ponudila svoju ostavku vladajućem vojnom vijeću, koje ju ne želi prihvatiti dok se ne postigne dogovor o novome premijeru, javljaju agencije. Vojni izvor rekao je za Reuters da se ostavka vlade neće formalno objaviti dok se članovi Vrhovnog vijeća oružanih snaga, koje upravlja zemljom od pada Hosnija Mubaraka u veljači, ne dogovori o premijerskom kandidatu. Glasnogovornik vlade Mohamed Hijazi rekao je da je odluka o ostavci donesena zbog teških okolnosti u zemlji, prenosi agencija Mena. Diljem Egipta već danima traju sukobi snaga sigurnosti i prosvjednika koji su nezadovoljni sporošću reformi nakon Mubarakova pada. Središte prosvjeda je trg Tahrir u Kairu gdje su u posljednja tri dana ubijene najmanje 33 osobe. Prosvjednici traže odlazak vojske, a slogani su napose upereni protiv maršala Huseina Tantavija, čelnika Vrhovnog vijeća oružanih snaga koji je zapravo čelni čovjek u zemlji. Izbori počinju 28. studenoga i trebali bi se održati kroz više etapa tijekom nekoliko mjeseci, a vlada je u nedjelju priopćila da se unatoč sukobima izbori neće odgađati. Europska unija je oštro osudila nasilje u Egiptu, a visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton u priopćenju je izrazila žaljenje zbog žrtava, pozivajući na mir i suzdržanost.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u ponedjeljak kako je Iran odabrao izolaciju na međunarodnoj sceni, komentirajući najnoviju situaciju malo nakon što je njegova administracija najavila uvođenje novih sankcija protiv Irana zbog njegova nuklearnog programa. "Otkako sam preuzeo dužnost jasno sam govorio kako su Sjedinjene Države spremne otvoriti novo poglavlje odnosa s Islamskom Republikom Iran, nudeći iranskoj vladi jasan izbor. Moguće je preuzeti svoje međunarodne obveze ili to zaobići. Iran je izabrao put međunarodne izolacije", ustvrdio je Obama u priopćenju. Američki predsjednik kazao je kako SAD , Britanija i Kanada žele odsjeći iranski financijski sustav te da žele ohrabriti i druge zemlje da naprave isto. On je dodao da su Sjedinjene Države identificirale "cijeli iranski bankarski sektor - uključujući središnju banku - kao prijetnju vladama i financijskim institucijama koje posluju s iranskim bankama. Američki ministar financija rekao je sa svoje strane da njegovo ministarstvo formalno smatra Iran "izvorom velike zabrinutosti kad je riječ o pranju novca". Američka državna tajnica Hilary Clinton najavila je da će i ostale zemlje "idućih dana" razmotri nove sankcije Iranu zbog njegova nuklearnog programa.
MADRID
Novoizabrani španjolski premijer Mariano Rajoy odupro se u ponedjeljak pritisku da otkrije svoj plan za spas Španjolske od ekonomske katastrofe, pa su i nakon njegove pobjede Španjolci i dalje uznemireni, a ulagači nestrpljivi. Uvjerljiva pobjeda Rajoyove konzervativne Narodne stranke (PP) u nedjelju nije utješila ulagače koji očajnički traže neki podatak o premijerovu planu spašavanja španjolskoga gospodarstva koje bi trebalo međunarodnu pomoć. Gnjevni glasači kaznili su socijalističku vladu pod kojom je nezaposlenost u zemlji prešla 20 posto, najviše u Europskoj uniji. Glavna tajnica PP-a Dolores Cospedal rekla je da Rajoy, poznat kao oprezan političar, neće imenovati kabinet niti objaviti svoju strategiju prije nego što neposredno prije Božića prisegne, a tu odgodu previđa španjolski ustav. U razgovoru s novinarima nakon sastanka stranačkoga vodstva ona je rekla da je Rajoy njima rekao kako vjeruje da ima mandat za uvođenje mjera štednje.
SANA
Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh prihvatio je potpisati "plan zaljevskih monarhija" koji predviđa njegov odlazak s vlasti kako bi se završila desetomjesečna kriza, rekli su ponedjeljak čelnici oporbe. To rješenje, nakon nekoliko mjeseci diplomatskih napora, objavio je predsjednik Nacionalnog vijeća snaga revolucije Muhamed Basandaua. Rasprave posljednjih dana su omogućile postizanje sporazuma prema kojem će zaljevska inicijativa i njezin mehanizam primjene biti potpisani u utorak, rekao je Basandaua. Unatoč jakim regionalnim i međunarodnim pritiscima, Saleh je do sada odbijao potpisati plan koji su sastavile zemlje regije Perzijskog zaljeva, predložen u proljeće, koji predviđa njegov odlazak s vlasti u zamjenu za imunitet za njega i njegovu obitelj. Basandaua nije dao pojedinosti o dogovoru, a jedan drugi dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da bi prema tom dogovoru predsjednik Saleh u utorak trebao potpisati zaljevsku inicijativu, a zamjenik predsjednika Abd Rabo Mansur Hadi, oporbeni čelnici i narodni kongres (na vlasti) bi također u utorak potpisali i mehanizme primjene. U zaljevskom planu se predlaže formiranje vlade nacionalnog spasa. Saleh bi trebao u roku od 30 dana proslijediti svoju odluku parlamentu, a nakon dva mjeseca bi se trebali održati predsjednički izbori.
NEW YORK (UN)
Opća skupština UN-a u ponedjeljak je donijela godišnju rezoluciju kojom se osuđuju kršenja ljudskih prava u Iranu s rekordnim brojem glasova potpore. Skupština je također donijela rezolucije kojima se osuđuje kršenje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji i Mianmaru, također uz rekordnu potporu država članica. Glasovanje o Iranu uslijedilo je samo tri dana nakon što je Opća skupština osudila navodnu urotu za atentat na veleposlanika Saudijske Arabije u Washingtonu, za čije su planiranje Sjedinjene Države optužile Iran. Opća skupština UN-a, koja ima 193 članice, donijela je rezoluciju kojom se osuđuju "mučenja i okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje" koje primjenjuju iranske vlasti s 86 glasova za, 6 više nego prošle godine, 32 protiv, 8 manje nego 2010., i 59 suzdržanih glasova. Rezolucija, čiji je predlagač Kanada, osuđuje "šibanja i amputacije" koje se provode u Iranu i žali zbog "dramatičnog porasta" uporabe smrtne kazne, osobito protiv maloljetnika. Mnoge skupine za ljudska prava kažu da se u posljednjih godinu dana stanje u Iranu pogoršalo. Opća skupština UN-a izrazila je "vrlo ozbiljnu zabrinutost" zbog "mučenja" i "neljudskih uvjeta u pritvoru, javnih pogubljenja, te izvansudskog i arbitrarnog pritvaranja" u Sjevernoj Koreji.
Također je osuđeno "postojanje velikog broja logora i široka uporaba prisilnog rada".U rezoluciji o Mianmaru pozdravljeni su nedavni razgovori između demokratske čelnice Aung San Suu Kyi i čelnika vojne hunte, oslobađanje dijela političkih zatvorenika i druge promjene u proteklih godinu dana. No, istaknuto je da u Mianmaru još uvijek postoji "sustavno kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda" i upozoreno na postojanje "samovoljnog pritvaranja, nestanaka, silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja."
WASHINGTON/ZAGREB
Nakon gotovo deset godina planiranja, višestrukog prekoračenja troškova i dvogodišnje odgode, američka svemirska agencija NASA napokon je spremna da krajem ovoga tjedna lansira svoj sljedeći Marsov rover. Rover Curiosity, koji je veličine automobila, središnji je element NASA-ine misije Marsov znanstveni laboratorij (MSL), vrijedne 2,5 milijarde dolara od čega je 1,8 milijardi dolara utrošeno za razvoj. Misija na Mars trebala bi poletjeti iz baze ratnog zrakoplovstva u Cape Canaveralu na Floridi u subotu, 26. studenog, nakon 24-satne odgode zbog problema s akumulatorima rakete, objavila je NASA. Lansiranje dolazi dvije godine kasnije od prvotnih planova ekipe MSL-a, što je u konačnici povećalo troškove misije za 56 posto. No, Curiosity je sada na lansirnoj rampi, smješten na vrhu rakete-nosača Atlas 5 i većina očiju sada je usmjerena na budućnost rovera, odnosno njegovo traganje za dokazima podržava li Mars život mikroba, i je li ranije podržavao. NASA je počela planiranje misije MSL-a u 2003. Tijekom proteklih osam godina, znanstvenici i inženjeri razvili su, izgradili i testirali Curiosity, robotizirano vozilo koje će planetarna istraživanja podići na novu razinu. U subotu će s lansiranjem započeti 8,5-mjesečno putovanje na Mars, a dolazak letjelice MSL-a na Crveni planet planirano je u kolovozu 2012.