Dow Jones indeks ojačao je 0,71 posto, na 12.068 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,63 posto, na 1.261 bod, a Nasdaq indeks 0,34 posto, na 2.695 bodova.
I jučer je, kao i proteklih tjedana, kretanje cijene dionica uglavnom ovisilo o vijestima iz Europe.
U Grčkoj su se vladajuća stranka i oporba dogovorile o formiranju vlade nacionalnog jedinstva, koju neće voditi dosadašnji premijer George Papandreou. Ta bi vlada provela ratifikaciju nove međunarodne pomoći, uvela dogovorene mjere štednje i vodila zemlju do prijevremenih parlamentarnih izbora.
Ministri financija eurozone suglasni su, pak, da će Ateni odobriti iduću ratu kredita, ako će vodeće grčke stranke provoditi mjere štednje dogovorene s inozemnim kreditorima.
I dok su strahovanja od bankrota Grčke ponešto ublažena, sve je veća bojazan da će dužnička kriza zahvatiti i Italiju. Premijer Silvio Berlusconi pod sve je većim pritiskom da podnese ostavku i ne uspijeva provesti nužne reforme za smanjenje proračunskog deficita.
Zbog toga su u ponedjeljak prinosi na talijanske 10-godišnje obveznice dosegnuli 6,61 posto, najvišu razinu od uvođenja eura. Ako porastu iznad granice od 7 posto, to bi dovelo u pitanje održivosti troškova financiranja.
Za razliku od Grčke, Irske i Portugala, koje su dobile financijsku pomoć, dugovi Italije preveliki su da bi joj europski partneri mogli pomoći.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 0,30 posto, na 5.510 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,63 posto, na 5.928 bodova, a pariški CAC 0,64 posto, na 3.103 boda.