Crobex indeks u 12,00 sati stagnirao je na 1.819 bodova, dok je Crobex10 bio u blagom minusu, od 0,11 posto, na 986 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je svega 3 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego jučer u ovo doba.
„Čini se da fokus investitora danas nije usmjeren na domaće tržište. U prvih pola sata trgovanja s čak polovicom dionica iz sastava Crobexa uopće se nije trgovalo. U prvome satu zabilježeno je svega 100 transakcija. Vlada potpuna stagnacija“, kaže Roman Rinkovec, nezavisni burzovni analitičar.
Milijunski promet do podneva bilježi tek dionica HT-a. Cijena joj je oslabila 0,36 posto, na 243,51 kunu.
Slijedi dionica Dom holdinga, sa 356.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 7,18 posto, na 83,75 kuna.
Znatniji rast cijene među likvidnijim izdanjima bilježi i dionica Petrokemije, za 4,25 posto, na 199,88 kuna.
Rinkovec dodaje da ni kretanja na svjetskim burzama investitore ne ohrabruju, dodaje Rinkovec.
„Burze su vrlo nestabilne, čas u plusu, čas u minusu, što zrcali nedostatak sigurnosti i izvjesnosti kod investitora. Sve se i dalje lomi oko grčke dužničke krize i održavanja referenduma oko financijske pomoći EU-a“, zaključuje Rinkovec.
Trenutno su londonski Ftse, pariški CAC i frankfurtski DAX na dobitku između 0,5 i 1,7 posto.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo u rujnu u Hrvatskoj porastao za 1,0 posto na godišnjoj razini, što je manji rast nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo.
To je ispod očekivanja, s obzirom da je pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je potrošnja u rujnu porasla 2,2 posto na godišnjoj razini.
S obzirom da je u kolovozu promet u trgovini na malo ojačao 2 posto, podatak od 1,0 posto predstavlja usporavanje rasta.
„Premda niža od očekivanja, pozitivna stopa rasta posljedica je prvenstveno produljene turističke sezone. Domaća je potražnja, naime, još uvijek dosta potisnuta i nema osnove za njezin rast zbog slabosti na tržištu rada. Nema oporavka potrošnje dok se ne oporavi tržište rada, a ono se ne može oporaviti dok se ne oporavi realni sektor“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja u Raiffesienbank Austria.