Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros pao 1,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji i Hong Kongu oslabile između 1,3 i 2,5 posto.
Južnokorejski Kospi indeks ostao je gotovo nepromijenjen, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,6 posto.
Grčki premijer George Papandreou jučer je neočekivano najavio da će ta prezadužena članica eurozone provesti referendum o novom paketu pomoći Europske unije.
Ulagači se plaše da bi referendum mogao potkopati plan EU-a o suzbijanju dužničke krize, dogovoren prošloga tjedna, koji među ostalim predviđa novi međunarodni zajam Grčkoj od stotinu milijardi eura i otpis 50 posto njezinog duga bankama.
Ta Papandreouova odluka mogla bi rezultirati novim parlamentarnim izborima, pa i bankrotom Grčke, ako Grci, bijesni zbog oštrih mjera štednje, na referendumu odbace taj dogovor, kažu analitičari.
„Odluka grčkog premijera sve dovodi u pitanje. Rizik od negativnog odgovora na referendumu u Grčkoj mogao bi ugroziti sve napore na suzbijanju dužničke krize. To je ponovno izazvalo nesigurnost, a tržišta ne vole nesigurnost“, kaže Andrew Sullivan, trgovac u tvrtki Piper Jeffray.
Zbog toga su na početku današnjeg trgovanja oštro pale i cijene dionica na europskim burzama.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica potonuo je do 9,30 sati 2,2 posto, na 979 bodova, nakon što je već jučer izgubio 2,2 posto.
Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati u minusu između 2,2 i 3,6 posto, a pod najvećim je pritiskom bankarski sektor.
Ulagače je jutros pokolebao i podatak o padu PMI indeksa menadžera nabave u Kini u listopadu s 51,2 na 50,4 boda. Doduše, kretanje tog indeksa iznad 50 bodova i dalje ukazuje na rast industrijske aktivnosti u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, no to je najniži rast aktivnosti od veljače 2009. godine.
To je izazvalo daljnji pad cijena sirovina, jer se ulagači plaše slabljenja potražnje, s obzirom da je Kina najveći svjetski uvoznik sirovina.
Terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila je jutros 80-ak centi, na 92,35 dolara po barelu.
No, porasla je cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Na valutnim je tržištima, pak, euro pod pritiskom zbog obnovljenih strahovanja od dužničke krize. Tečaj europske valute potonuo je jutros više od 1 posto, na 1,3695 dolara.
Još prošloga četvrtak, nakon dogovora europskih lidera o planu za suzbijanje dužničke krize, euro je vrijedio 1,4240 dolara.
U odnosu na japansku valutu, tečaj eura potonuo je jutros s jučerašnjih 111,10 na 106,95 jena.
Dolar je, pak, ojačao, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros porastao 0,6 posto.
Pritom se prema japanskoj valuti stabilno kreće iznad razine od 78 jena, nakon što je jučer zaronio na svega 75,31 jen, najnižu razinu od Drugog svjetskog rata, zbog čega je intervenirala japanska središnja banka prodajom jena.