BRUXELLES - Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila veliki napredak u svim područjima, što je omogućilo završetak pristupnih pregovora, a preostali dio posla treba obaviti do dana ulaska ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, objavila je u srijedu Europska komisija. Radi se o posljednjem izvješću o napretku Hrvatske, koja je u lipnju ove godina završila pregovore i koja nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju, najavljenog za 19. prosinca, dobiva status zemlje pristupnice, a ne više zemlje kandidatkinje. Komisija u svom izvješću navodi da je Hrvatska napravila veliki napredak, posebice u području pravosuđa i temeljnih prava te u području koje pokriva poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost te da preostali dio posla treba biti obavljen do dana ulaska u EU. Komisija dodaje da se Hrvatska obvezala na nastavak posla kako bi ostvarila održive rezultate, posebice u području reforme pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije, manjinskih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zločina. Hrvatska treba dograđivati postignute rezulatate u procesuiranju korupcije te u potpunosti provesti novi preventivni pravni okvir koji povećava transparentnost u javnim nabavama, financiranju stranaka i u području sukoba interesa. Također se traže daljnji napori prema izgradnji moderne, depolitizirane i prema građanima usmjerene javne službe. Komisija navodi da će pozorno pratiti napredak Hrvatske u svim područjima do dana ulaska u EU.
BRUXELLES - Europska komisija preporučila je u srijedu Vijeću EU-a da Srbiji dodijeli status zemlje kandidatkinje, a Crnoj Gori datum za početak pregovora, objavio je povjerenik za proširenje Štefan Fuele pred članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta. "Današnja preporuka za Crnu Goru i Srbiju pokazuju da proces proširenja potiče reforme na terenu i pomaže u stvaranje stabilnije i prosperitetnije Europe. Transformacijska moć procesa proširenja šalje snažnu poruku nade u ovim izazovnim vremenima i za zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate", rekao je Fuele. "Komisija je zaključila da je Srbija spremna za dobivanje statusa kandidata", stoji u mišljenju, dok će preporuka za početak pregovora ovisiti o napretku u dijalogu s Kosovom i normalizacijom na sjeveru Kosova. Srbija je nakon uhićenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića očekivala da će dobiti i kandidatski status i datum. Međutim, napetost na sjeveru Kosova i prekid dijaloga mogu dovesti u pitanje taj cilj. Preporuka Komisije ne znači automatski stjecanje kandidatskog statusa jer zadnju riječ imaju zemlje članice koje će se o tome izjasniti na sastanku na vrhu 9. prosinca. Odluka je donesena samo ako za nju glasuju sve države članice. Što se tiče Crne Gore, Komisija je zaključila da je ta zemlja postigla dobar napredak u sedam ključih područja koje je Bruxelles ustanovio prošle godine i da zaslužuje datum za početak pregovora. Od Podgorice se traži da nastavi s reformama kako bi učvrstila rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te da osigura punu provedbu zakona protiv diskriminacije.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je objavila izvješće o napretku Turske i Islanda, dviju kandidatskih zemalja koje prema EU-u napreduju potpuno različitim ritmom. Turska, koja je pregovora otvorila 3. listopada 2005., isti dan kada i Hrvatska koja ih je već zaključila, u proteklih godinu dana nije otvorila niti zatvorila nijedno poglavlje. Dio zemalja članica protivi se turskom članstvu u EU-u i to je jedan od razloga sporosti pregovora. Turska je suočena s tri vrste blokada. Jedan dio poglavlja je blokiran zajedničkom odlukom svih zemalja članica zbog toga što Turska ne poštuje odredbe o carinskoj uniji s EU-om, a za druge dvije blokade odgovorne su pojedine zemlje članice. Od 33 poglavlja o kojima se pregovora, Turska je do sada otvorila pregovore u njih 13, a još su ostala samo tri, koja su "slobodna", odnosno nisu predmet nikakve blokade. Što se tiče Islanda, Komisija ocjenjuje da pregovori s tom zemljom dobro napreduju, da je zemlja u mnogim područjimma spremna za članstvo, ali da ima nekoliko izazovnih poglavlja na tom putu. Island je otvorio pregovore u lipnju 2010. godine, a na prvoj pristupnoj konferenciji otvorio je pregovore u četiri poglavlja, od kojih su u dva pregovori odmah i zatvoreni. Island je član Europskog ekonomskog prostora i stoga je već usklađen s dvije trećine europskog zakonodavstva. Unatoč tome, jedan broj poglavlja bit će vrlo teško ispregovarati, naročito ribarstvo, koje je glavna gospodarska grana te zemlje i u kojem želi zadržati samostalnost.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija predalo je u srijedu notu Uredu za vanjske poslove Prijelaznog nacionalnog vijeća u Tripoliju kojom je izvijestilo o ponovnom otvaranju veleposlanstva Republike Hrvatske u Libiji, sa sjedištem u Tripoliju, a koje je od početka travnja ove godine bilo privremeno zatvoreno, priopćeno je iz MVPEI-a. Veleposlanstvo trenutno vodi privremeni otpravnik poslova Vojko Senker do dolaska novog veleposlanika Republike Hrvatske u Libiju. Notom se također podsjetilo na činjenicu da je Republika Hrvatska priznala Prijelazno nacionalno vijeće u Libiji kao legitimnog predstavnika libijskog naroda 28. lipnja 2011. godine kao i na komunikaciju s Prijelaznim nacionalnim vijećem tijekom lipnja ove godine kada je veleposlanstvo Libije u Zagrebu potvrđeno kao legitimno diplomatsko predstavništvo Prijelaznog nacionalnog vijeća u Republici Hrvatskoj, na čelu s voditeljem predstavništva Abdelhakimom A. Alafijem. Prije zatvaranja veleposlanstva u Tripoliju u travnju ove godine, Hrvatska je evakuirala oko 400 svojih državljana iz Libije, od kojih je većina radila za desetak hrvatskih tvrtki na poslovima u Libiji.
BEOGRAD - Voditelj izaslanstva Europske komisije (EK) u Srbiji Vincent Degert izjavio je u srijedu u Beogradu kako je današnja preporuka Europske komisije o dodjeljivanju Srbiji statusa kandidata za članstvo u EU dobra vijest za tu zemlju te strateški interes za Srbiju i za EU kao i pokazatelj činjenice da se politika proširenja EU nastavlja u balkanskoj regiji. Degert je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u srbijanskoj vladi, nakon sastanka s premijerom Cvetkovićem, kazao kako preporuka predstavlja prekretnicu i veoma važan datum u procesu pristupanja Srbije EU te da ne donosi jednu, već dvije dobre vijesti. ''Prva dobra vijest je da EK predlaže da se Srbiji dodijeli status kandidata i mi ćemo početi diskusije i razgovore s članicama EU o ovom pitanju. Ovo će voditi ka dijalogu koji će dovesti do implementacije ranije postignutih dogovora'', naveo je Degert. Druga dobra vijest je, kako je istaknuo, da je, zahvaljujući uloženim naporima u procesu stabilizacije i pridruživanja, EK u poziciji predložiti otvaranje pregovora onda kada bude ostvaren ključni prioritet koji se odnosi na pregovore Srbije s Kosovom.
BUDIMPEŠTA - Peta konferencija predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana, na kojoj sudjeluje i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, u srijedu se održava u Budimpešti, a jedna od tema bile su i perspektive europske integracije zapadnog Balkana, priopćeno je iz ureda predsjednika Sabora. Tema prvog panela, kojemu je predsjedao predsjednik mađarske Nacionalne skupštine Laszlo Koever, a supredsjedao Denis Bećirović, predsjedavajući bosansko-hercegovačkog Doma naroda, bile su "perspektive europske integracije zapadnog Balkana". Tijekom rasprave o toj temi, Bebić je istaknuo važnost međuparlamentarne suradnje u sklopu procesa europske integracije zemalja jugoistočne Europe te razmjene iskustava na tom putu. Kao dobar model parlamentarnog sudjelovanja u procesu pristupanja EU, naveo je saborski Nacionalni odbor za praćenje pregovora koji je svojim sastavom, djelokrugom i načinom rada bitno pridonio uspješnom završetku hrvatskih pristupnih pregovora s Unijom.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u srijedu Petera Pesoa, izaslanika gradonačelnika Chicaga Emanuela Rahma u povodu održavanja Tjedna Chicaga u Zagrebu, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Razgovaralo se o mogućnostima suradnje Chicaga i Zagreba i ostalih hrvatskih gradova na različitim područjima, od gospodarstva i kulture, do turizma i znanosti. Budući da je i Peter Peso hrvatskog podrijetla, jedna od tema bila je i velika hrvatska zajednica koja postoji u Chicagu od 19. stoljeća. Pretpostavlja se da u Chicagu živi oko 150 tisuća američkih građana hrvatskog podrijetla koji su ponosni na svoje hrvatske korijene i njeguju jezik, kulturu i običaje iz stare domovine. Oni su spona između naših dviju zemalja, i trebalo bi je bolje iskoristiti u promociji Hrvatske i njezinih potencijala, kaže se u priopćenju. Razgovaralo se i o potrebi uspostavljanja direktnih avionskih linija između Chicaga i Zagreba. Predsjednik Josipović je zahvalio američkom veleposlanstvu na organizaciji "Tjedna Chicaga", skupa kulturnih događaja koji će građanima grada Zagreba približiti Chicago s više različitih aspekata te pozvao Pesoa da posjeti hrvatsku obalu i uvjeri se u njezine ljepote, dodaje se u priopćenju.
ZAGREB - Žalbeno vijeće Haaškoga suda naložilo je bivšoj glasnogovornici haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann, osuđenoj na kaznu od 7.000 eura zbog nepoštivanja suda, da doznači na račun suda taj novčani iznos do 25. listopada ove godine, nakon što je obaviješteno da je propustila rokove za plaćanje kazne utvrđene pravomoćnom presudom, objavio je Haaški sud. Hartmann je u srpnju ove godine pravomoćno osuđena zbog objavljivanja podataka iz tajnih odluka Haaškog suda u predmetu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića u svojoj knjizi "Mir i kazna: Tajni ratovi međunarodne politike i pravosuđa" te u članku "Prikriveni ključni dokazi o genocidu" koji je 2008. objavio Bosanski institut. Sud joj je naložio da novčanu kaznu plati u dvije rate po 3.500 eura u kolovozu i rujnu ove godine, a istekom tih rokova tajništvo suda izvijestilo je žalbeno vijeće da nije primilo nikakve uplate. Hartmann je, pak, izvijestila predsjednika Haaškoga suda kako nije u mogućnosti platiti kaznu kao i da su osobe koje su ju podupirale tijekom čitavog procesa prikupile novac koji je položen na računu u Francuskoj te je na raspolaganju sudu. Žalbeno vijeće nije se na to obaziralo već je na temelju izvješća tajništva suda utvrdilo da kazna nije plaćena u skladu s propisima Haaškoga suda te joj je dao novi rok do 25. listopada da sama doznači novac ili da pisanim putem objasni razloge zbog kojih to nije učinila.
RIM - Papa Benedikt XVI. pozvao je u srijedu egipatske vjerske zajednice da "očuvaju miran suživot" nakon sukoba koptskih prosvjednika s egipatskim snagama reda u nedjelju kojima je poginulo 25 osoba. Na općoj audijenciji u srijedu na Trgu sv. Petra Benedikt XVI. je izrazio "duboku tugu" zbog sukoba u kojima je najmanje 17 Kopta bilo među žrtvama. "Dijelim bol s obiteljima žrtava i cijelim egipatskim narodom, podijeljenim pokušajima sabotaže mirnog suživota između sunitske većine i kršćanske koptske manjine", rekao je Benedikt XVI. Kršćanski Kopti čine od šest do deset posto od 80 milijuna stanovnika Egipta. "Važno je održati suživot, a napose u ovom prijelaznom razdoblju", rekao je Papa. Nedjeljni sukobi bili su najsmrtonosniji otkako su 11. veljače Egipćani prosvjedima srušili višedesetljetni režim predsjednika Hosnija Mubaraka i samo nekoliko tjedana uoči prvih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. studenoga.
LJUBLJANA - Predsjednik vodeće slovenske oporbene stranke Janez Janša i dalje je favorit za formiranje nove slovenske vlade, ali je u gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviču dobio ozbiljnog konkurenta za taj položaj, pokazala je u srijedu predstavljena anketa. Najprimjereniji za mandatara nove slovenske vlade bio bi, po mišljenju ispitanika, predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, za koga je potvrdno odgovorilo 10,4 posto ispitanika u anketi koju je prošlog tjedna proveo, a u srijedu predstavio Fakultet za primjenjene društvene znanosti iz Nove Gorice. Da bi najbolje rješenje za novog premijera sadašnji gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič navelo je 5,5 posto ispitanika, dok 3 posto smatra da bi i novu vladu trebao sastaviti Borut Pahor, predsjednik Socijalnih demokrata (SD) čija se koalicijska vlada u parlamentu sredinom godine izgubila većinu, a onda joj je prošlog mjeseca izglasovano nepovjerenje u parlamentu.