ZAGREB - Ministar uprave Davorin Mlakar danas je u Saboru pozvao zastupnike da donesu Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije, kojom se neprihvatljivom ocjenjuje srbijanska odluka da jurisdikciju svojih pravosudnih tijela proširi na Hrvatsku, te poziva Srbiju da se otvorena pitanja ratnih zločina riješe međudržavnim ugovorom. Poručio je da se vlada na predlaganje deklaracije odlučila svjesna činjenice da svojim internim zakonodavstvom ne može u potpunosti riješiti otvorena pitanja između dviju država vezana uz ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida. No, istaknuo je, deklaracijom se zato šalje jasna poruka kako je za Hrvatsku neprihvatljivo da neka druga država svojim internim pravnim aktom, kakav je zakon kojim je Srbija svoja pravosudna tijela proglasila nadležnima za vođenje postupaka za ratne zločine na cijelom teritoriju bivše SFRJ, svoju jurisdikciju širi na drugu državu. Takva odluka Srbije, dodao je, nije u skladu s potpisanim sporazumima između pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije, te se njome ne mogu riješiti otvorena pitanja. "Temelj za takvo širenje jurisdikcije ne postoji", poručio je Mlakar, koji je srbijanski zakon ocijenio i međunarodno-pravno neprihvatljivim postupanjem. IDS-ov saborski klub ocijenio je danas kako se Deklaracijom o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije neće ništa riješiti, a ponajmanje će se, kako je istaknuto, pomoći stvarnim braniteljima. Ističući kako HDZ-ov saborski klub podržava predloženu Deklaraciju, Ana Lovrin je ustvrdila kako se njome Sabor jasno opredjeljuje da je za dosljednu primjenu načela međunarodnog prava, kao i potvrđuje opredjeljenje da se procesuiraju, sude i otkrivaju počinitelji ratnih zločina. Raspravom po klubovima, Sabor će nastaviti zasjedanje nakon popodnevne stanke.
ZAGREB - Iako su HDZ-ovi članovi saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) danas predložili da MIP od Sabora traži skidanje imuniteta SDP-ovom zastupniku Željku Jovanoviću po privatnoj tužbi HDZ-a za klevetu, taj zahtjev MIP nije izglasao, budući da HDZ nije imao većinu. Za zahtjev HDZ-a da se Jovanoviću skine imunitet glasovalo je četvero članova MIP-a iz te stranke, no petero, iz SDP-a, HDSSB-a i SDSS-a, bili su protiv, pa predložena odluka o skidanju imuniteta nije prošla. Glasovanju je prethodila jednosatna burna rasprava, u kojoj su HDZ-ovi članovi MIP-a, uz koje je bio i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, isticali da HDZ skidanje Jovanovićeva imuniteta traži jer njegove izjave o vrhu HDZ-a kao zločinačkoj organizaciji smatraju zločinom iz mržnje. SDP-ovi članovi MIP-a takav su prijedlog HDZ-a, a posebno u svjetlu toga da skidanje imuniteta nije predložilo ovlašteno državno tijelo, već odvjetnik HDZ-a u ime te stranke, ocijenili neprihvatljivim.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Josip Friščić danas je na konferenciji za novinare izjavio kako vjeruje da će HSS na predstojećim parlamentarnim izborima dobiti "najmanje ono što imaju" te poručio kako ne prihvaćaju ocjene "da je HSS bio čuvar HDZ-a na vlasti". "Oko podrške građana vjerujemo da ćemo dobiti najmanje ono što imamo, ali vjerujemo i više", ocijenio je Friščić na konferenciji za novinare u središnjici stranke na temu "Najava predizbornog programa HSS-a". Istaknuo je kako je pet temeljnih odrednica na kojima se temelji HSS-ov program - korištenje prirodnih resursa kojima raspolaže Hrvatska, ravnomjerni regionalni razvoj, razvoj turizma kao grane koja ima najsnažniju perspektivu, čuvanje obitelji i sve ono što čini vrijednosti te temeljne ćelije društva te zaštita okoliša i razvoj usklađen s uvjetima života na određenom prostoru i području. Friščić je istaknuo da je HSS kao član vladajuće koalicije radio odgovorno, rekao je Friščić. Osvrnuvši se na pitanja, kako je rekao, koja se protežu u javnosti, je li HSS trebao ili mogao stvoriti uvjete da dođe do prijevremenih izbora, kazao je, uz ostalo: "Da nismo završili pregovore ne bi ušli u europski proračun, a to znači ostati u čekaonici najmanje do 2018. godine. Što bi to značilo za ovu zemlju, što bi to značilo za njene građane svatko od nas to može izračunati".
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb pozvao je na današnjoj konferenciji za novinare sve desne stranke domoljubne orijentacije u Hrvatskoj na okupljanje pod "krovom HSP-a, kao stožerne stranke desnice" . "HSP želi pod svojim krovom okupiti sve relevantne pojedince, organizacije i čimbenike na desnici" rekao je Srb dodavši da će ta stranka nositelje svih svojih lista objaviti idući tjedan. No, istaknuo je, HSP je spreman i na razgovore s svim desnim strankama te im ponuditi i prva mjesta na listama, ali i odgovornost koja time dolazi. "Mi ne isključujemo nikog, svi s desne pozicije su dobrodošli", kazao je Srb. Naveo je kako u idućih tjedan dana očekuje konstruktivne razgovore, ali i dogovor s svim strankama, pojedincima i organizacijama koje njeguju hrvatske vrijednosti i žele sudjelovati u mobiliziranju desnice. Ako do toga ne dođe, HSP će za tjedan dana objaviti nositelje svih svojih lista na predstojećim parlamentarnim izborima. Dodao je kako je ta stranka već kontaktirala s nekoliko političkih opcija s desnice, a koje će na izbore izaći 'pod krovom' HSP-a, ali nije želio govoriti o kome se radi.
ZAGREB - Predsjednik Programskog savjeta Demokratske partije Srba (DPS) Veljko Džakula najavio je danas okupljanje triju stranaka, Demokratske partije Srba, Srpske narodne stranke i Naše stranke, u zajedničku koaliciju pod nazivom "Srpska sloga" s kojom će izaći na predstojeće parlamentarne izbore kako bi, rekao je, vratili povjerenje srpskih birača u politiku i njihove predstavnike u Hrvatskom saboru. "Dosadašnji predstavnici Srba u Saboru nisu kvalitetno i transparentno zastupali interese Srba u Hrvatskoj, već su svoje djelovanje prilagodili užim i pojedinačnim interesima", ustvrdio je Džakula na konferenciji za novinare u prostorijama Srpskog demokratskog foruma u Zagrebu. Ocijenio je da rad tih predstavnika "dosad bio u funkciji pukog ostanka na vlasti, a ne zaštite prava i interesa najveće nacionalne manjine u Hrvatskoj".
ZAGREB - Građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike, "Krug za trg", s 500 pridruženih javnih djelatnika uputila je Skupštini grada Zagreba zahtjev za promjenu imena Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske te o tome izvijestila državni vrh i zagrebačkoga gradonačelnika, izjavila je danas koordinatorica inicijative Maja Runje predstavljajući predstavku na konferenciji za novinare. Potpisnici predstavke navode kako mnoge strane države u glavnom hrvatskom gradu imaju svoje trgove i ulice, a da sama hrvatska država u Zagrebu nema ni trga, ni ulice ni perivoja pa zato pozivaju Gradsku skupštinu da primjenom odredaba Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske. U zahtjevu se navodi kako je radi civilizirana i nenasilna prevladavanja neprestanih opasnih političkih i građanskih sukoba oko naziva sadašnjeg Trga maršala Tita važno da se taj trg nazove po Republici Hrvatskoj, dakle, vrijednosti koju najveći broj Zagrepčana i građana Lijepe naše smatra neupitnom nacionalnom i civilizacijskom vrijednošću te epohalnim narodnim postignućem.
ZAGREB - Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš zadovoljan je odzivom i interesom studenata za studij na tome sveučilištu te popunjenošću redovitih studija o čemu govore konačni podatci o upisu studenata u akademsku godinu 2011./2012. Analiza konačnih rezultata upisa bila je jedna od tema jučerašnje sjednice Senata zagrebačkoga Sveučilišta - prve u novoj akademskoj godini o kojoj su na konferenciji za novinare danas izvijestili rektor Bjeliš i njegovi suradnici. Bjeliš je istaknuo da upisi ukazuju na dobre tendencije - povećanje zanimanja studenata za proizvodne i istraživačke discipline, pa je tako zabilježeno veliko povećanje zanimanja, primjerice, za studij na Metalurškom i Geotehničkom fakultetu u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Izvijestio je da su prije ljeta bili popunjeni i nastavni smjerovi na većini fakulteta što je također promjena u odnosu na prijašnje godine. Bjeliš je najavio i Smotru Sveučilišta u Zagrebu koja će početi sutra i na kojoj će ove godine, do 15. listopada, sudjelovati stotinu visokoobrazovnih institucija koje će izvijestiti buduće studente o mogućnostima studiranja. Posebnost ove smotre je da će se, uz 33 sveučilišne sastavnice te pojedina veleučilišta i samostalne visoke škole, predstaviti i 24 šangajska sveučilišta na temelju ostvarene suradnje Sveučilišta u Zagrebu i grada Šangaja.
ZAGREB - Profesori Sveučilišta u Splitu, njih 53, poslali su jutros otvoreno pismo studentima i javnosti u kojemu ističu da se ne slažu sa stajalištem Senata da se ne provede presuda Upravnog suda kojom se Ivanu Paviću osporava pravo na treću kandidaturu za rektora tog sveučilišta. "Smisao presude Upravnog suda je jasan: poništava se izbor prof. dr. sc. Ivana Pavića za rektora Sveučilišta i cijeli proces izbora vraća se na početak", stoji u pismu. Izražavajući nadu da će država "poduzeti daljnje korake u zaštiti zakonitosti rada Sveučilišta", profesori pozivaju Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Savjet Sveučilišta u Splitu i Državno odvjetništvo da "osiguraju provođenje odluke Upravnog suda i vrate izbor rektora na sam početak". "Time bi se poslala ispravna poruka da se pod krinkom autonomije sveučilišta ne mogu ignorirati odluke suda, a ni zdravi razum", ističe se u pismu.
ZAGREB - U povodu, 13. listopada – Dana borbe protiv prirodnih katastrofa, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) priopćila je danas kako su vrlo zabrinjavajuće projekcije povećanja broja ljudi na oko 375 milijuna koji će u narednim godinama biti izravno pogođeni prirodnim katastrofama. "Iz godine u godinu prirodne katastrofe su sve češće i sve razornije, ne biraju podneblja, ne mare za gospodarski razvoj, uništavaju živote i infrastrukturu", naveo je DUZS. U odgovoru na prijetnje katastrofa, svijet se opredijelio za zajedničko djelovanje, a Hrvatska se kao jedna od 22 zemlje Europe i 70 u svijetu priključila stvaranju nacionalne platforme s ciljem razmjene podataka, iskustava i mišljenja u smanjenju rizika od katastrofa, uključivanja politike u smanjenje rizika i podizanja svijesti i kulture sigurnog ponašanja prvenstveno kroz edukaciju, naveo je DUZS. DUZS navodi da je integriran u mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu te da nam je dostupna pomoć svih članica a kojima i Hrvatska u slučaju potrebe može ponuditi pomoć.
RIJEKA/SPLIT - Sudac splitskog Općinskog suda Rober Pešutić, koji je jučer uhićen i priveden u USKOK, jutros je prevezen u Rijeku, gdje je ispitan, a u tijeku je ispitivanje kod istražnog suca Županijskoga suda, doznaje se od njegova branitelja, splitskog odvjetnika Vinka Ljubičića. "Vrhovni sud je istragu delegirao Županijskome sudu u Rijeci, pa su oni preuzeli istragu zajedno s USKOK-om. S obzirom na to da je istraga tajna, ne mogu vam govoriti o pojedinostima i za što ga se sumnjiči. Mogu jedino reći kako je ispitivanje u policiji prošlo vrlo korektno. Moj branjenik je dao svoju obranu i u njoj je odbacio ono za što ga se sumnjiči", rekao je odvjetnik Ljubičić. Na internetskoj stranici USKOK je danas objavio kako je donio nalog o provođenju istrage protiv petero hrvatskih državljana (1967., 1969., 1985., 1975. i 1971.) zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zloporabe položaja i ovlasti, pomaganja u primanju mita i poticanja na zloporabu položaja i ovlasti.
ZAGREB - Obrt Nevija Prloga, kojemu su bivši predsjednik uprave "Podravke" Zdravko Šestak i direktor nabave u toj tvrtki Darko Korošec namještali milijunske poslove u koprivničkoj prehrambenoj tvrtki uopće nije bio registriran za radove koji su mu dodijeljeni, ističe se u obrazloženju zagrebačkog Županijskog suda na kojem su zbog primanja mita Šestak i Korošec osuđeni na godinu i osam mjeseci, a Prlog zbog davanja mita na godinu dana zatvora. Predsjednik sudskog vijeća Željko Horvatović ocijenio je da je tijekom suđenja, u javnosti poznatog kao slučaj "Manager 2", nedvojbeno utvrđeno da su Podravkini čelnici od početka usmjeravali tijek natječaja za svog prijatelja Prloga koji im je zauzvrat financirao radove na privatnim nekretninama. Prvooptuženi Šestak, koji je i jedan od osmorice optuženih za 400 milijuna kuna teške malverzacije na štetu Podravke, kazao je izlazeći sa suda da je tijekom postupka dokazano da je nevin, kao i ostala dvojica optuženika. Njihova obrana najavila je žalbu Vrhovnom sudu, kao i USKOK-ovi tužitelji koji smatraju da je sud trebao izreći oštrije zatvorske kazne. Na izricanju presude nije se pojavio trećeoptuženi Prlog, koji se po riječima svog odvjetnika nije osjećao dobro.