BRUXELLES - Europska komisija još uvijek prikuplja informacije i analizira one koje je već dobila tako da u ovom trenutku još nema konačnog stajališta o prijedlogu zakona o ništetnosti svih pravnih akata bivše JNA te pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije, koji je u saborskoj proceduri, izjavio je u utorak u Bruxellesu ravnatelj Opće uprave Europske komisije za proširenje Stefano Sannino. "Sada prikupljamo sve elemente i informacije i nakon određenih objašnjenja i pisma ministra pravosuđa koje smo dobili morat ćemo ih proučiti i staviti u kontekst. U ovom trenutku je prerano reći našu ocjenu", rekao je Sannino nakon razgovora s državnim tajnikom u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Andrejem Plenkovićem. Plenković je rekao da je iskoristio prigodu kako bi čelnog čovjeka u Općoj upravi za proširenje upoznao s razlozima zbog kojih je hrvatska vlada uputila taj zakon u saborskku proceduru. "Posebno sam naglasio da je Srbija proširenjem svoje nadležnosti u kazneno-pravnim stvarima na teritorij Hrvatske povrijedila njezin suverenitet. To je neprihvatljivo za Hrvatsku i stoga ovim zakonom želimo zašititi hrvatske državljane", rekao je Plenković. Državni tajnik za europska pitanja je rekao da hrvatska vlada uz zakon o ništetnosti predlaže deklaraciju kojom poziva Srbiju na dogovor o međunarodnom ugovoru kojim bi ta pitanja bila riješena. "Prijedlogom deklaracije poslali smo poruku Srbiji da želimo međunarodnim ugovorom regulirati sva pitanja koja su s tim povezana te također poruku da je naša suradnja s ICTY-em neupitna, da je Hrvatska odlučna u tome da svi oni koji su počinili zločine trebaju nedvojbeno odgovorat, ali ne na ovakav selektivan način, koristeći nerijetko dokaze koji su stečeni na nelegalan način", rekao je Plenković. Plenković se sastao i s izvjestiteljem Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesom Swobodom s kojim je također razgovarao o zakonu o ništetnosti.
BRUXELLES - Zajednički parlamentarni odbor EU-Hrvatska održao je u utorak u Bruxellesu svoj 14. sastanak na kojem se, među inim, raspravljalo o pripremama za potpisivanje ugovora o pristupanju Hrvatske i informativnoj kampanji za referendum o ulasku u EU, koji će se održati u Hrvatskoj. Bio je to prvi sastanak Zajedničkog parlametnarnog odbora nakon završetka hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Odbor je prihvatio zajedničke preporuke u kojima je pozdravljen završetak pregovora i istaknuta činjenica da je Hrvatska kroz pristupne pregovore provela "impresivni broj reformi". U zajedničkim preporukama pozvani su Hrvatski sabor i Europski parlament da pojačaju pripreme za dolazak hrvatskih promtrača u Europski parlament. Nakon potpisivanja ugovora o pristupanju najavljenog za 19. prosinca, hrvatski predstavnici će moći sudjelovati u radu europskih institucija kao promatrači. U Europskom parlamentu će Hrvatska imati 12 zastupnika, a do stupanja u članstvo 1. srpnja 2013. imat će isto toliko promatrača.
ZAGREB - Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u utorak za HTV kako ne vjeruje da bi moguća nova slovenska vlada ugrozila postignuti arbitražni sporazum i odnose s Hrvatskom koje su on i hrvatska premijerka Jadranka Kosor gradili posljednje tri godine. "Mislim da u Hrvatskoj ne postoji strah da bi nova slovenska vlast oslabila odnose. U mandatu ove vlade napravljen je dragocjen korak naprijed i tapkanje u mjestu ili korak nazad štetilo bi međusobnim odnosima, posebno onome koji bi to uzrokovao", rekao je Pahor upitan misli li da bi "desna" vlada oporbenog čelnika Janeza Janše odustala od arbitražnog sporazuma. Nakon što je manjinskoj vladi lijevoga centra premijera Boruta Pahora u rujnu izglasano nepovjerenje slovenski je predsjednik Danilo Tuerk donio odluku o raspuštanju parlamenta i raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora za 4. prosinca. Pahor je rekao da je taj sporazum o rješenju dugogodišnjeg graničnog spora postao moguć tek kada su Ljubljana i Zagreb ostali sami, odnosno kada je o političkoj mudrosti obiju strana ovisilo hoće li se izvući iz teške situacije. "Tome smo problemu premijerka Kosor i ja pristupili iskreno. U Trakošćanu smo došli do okvirnog rješenja koje je bilo pošteno, pravedno, trajno i kompromisno", rekao je slovenski premijer Pahor za Dnevnik Plus HTV-a. Pojasnio je da su do dogovora došli sami, uz pomoć EU-a i američke diplomacije, te je zanijekao da je u pregovorima sudjelovao Vatikan. Upitan je li u boljim odnosima s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem ili s premijerkom i predsjednicom HDZ-a Kosor, predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata odgovorio je da mu je Milanović prijatelj i stranački istomišljenik, a da s Kosor ima iskren ljudski odnos. "Milanović mi je prijatelj i stranački istomišljenik i želim mu uspjeh. Kosor nije u našem političkom društvu, ali s njom sam prošao dramatično razdoblje koje je tražio veliko povjerenje", kazao je Pahor. On je odbacio ocjene da je bio lobist Srbije za brzi ulazak u EU te je zanijekao da je ikada izjavio da će "nastati pakao" ako Srbija ne uđe u Uniju zajedno s Hrvatskom. "To nisam izjavio. Izjavio sam, što i mislim, da ne smije biti prevelikog raskoraka između ulaska Hrvatske, koja je već pred vratima i nastavka pregovora Srbije s EU-om", rekao je Pahor ocijenivši da to ne bi bilo dobro za odnose na zapadnom Balkanu.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu će objaviti posljednje izvješća o napretku Hrvatske, preporučiti Vijeću EU-a da Srbiji odobri kandidatski status, a Crnoj Gori da odredi datum za početak pregovora. Komisija će na svom sastanku u srijedu prihvatiti tzv. paket o proširenju, koji sadrži izviješća o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, te strategiju proširenja za sljedeću godinu. Također će objaviti i formalno mišljenje o hrvatskom pristupanju, što je jedan od proceduralnih koraka u pripremi Ugovora o pristupanju za potpisivanje. To je posljednje izviješće o napretku Hrvatske budući da je ona u lipnju završila pristupne pregovore i nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju najavljenog za 19. prosinca dobiva status zemlje pristupnice, a ne više zemlje kandidatkinje. U jesen sljedeće godine Komisija će objaviti Sveobuhvatno izviješće o monitoringu, koji se provodi od završetka pregovora do dana ulaska u EU-u 1. srpnja 2013. "Izviješće o napretku Hrvatske odrazit će činjenicu da su pregovori završeni, to jest da je izviješće vrlo pozitivno, što naravno ne znači da je sve savršeno. Komisija će nastaviti pozorno pratiti hrvatski napredak u provedbi reformi", rekao je visoki dužnosnik Komisije, koji je želio ostati neimenovan. U mišljenju o srbijanskom zahtjevu za članstvo, Komisija će preporučiti da se Beogradu odobri kandidatski status, dok će za preporuku za početak pregovora morati ispuniti neke uvjete vezane uz odnose s Kosovom. "Smatramo da Srbija zaslužuje kandidatski status, a preporuka za početak pregovora povezana je s napretkom u dijalogu s Kosovom i normalizacijom na sjeveru Kosova", rekao je dužnosnik Komisije. Preporuka Komisije ne znači automatski stjecanje kandidatskog statusa jer zadnju riječ o tome imaju zemlje članice, koje će se o tome izjasniti na sastanku na vrhu 9. prosinca. Odluka je donesena samo ako za nju glasuju sve države članice. Komisija će pozvati Vijeće EU-a da odredi datum za početak pregovora s Crnom Gorom, koja je kandidatski status dobila prošle godine, rekao je dužnosnik Komisije. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ovogodišnje izviješće "trebalo bi se zvati izviješće o stagnaciji, a ne o napretku", rekao je isti izvor. Ništa bolje stanje nije ni u Albaniji, u kojoj je oporba sve donedavno bojkotirala rad parlamenta. Od Kosova se očekuje da izradi sveohuhvatnu strategiju za sjever zemlje, na kojem su Srbi većina. Dužnosnik Komisije ističe da Priština treba pokušati "pridobiti" srpsko stanovništvo na sjeveru zemlje, ističući da je to dobro napravljene u srpskim enklavama u drugim dijelovima Kosova.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sudjelovat će u petak u Beogradu na 22. sastanku Igmanske inicijative na temu "Europska perspektiva, suradnja i stabilnost u regiji", priopćeno je u utorak iz predsjednikova ureda. Na skupu u palači "Srbija" u glavnom srbijanskom gradu bit će i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjednik Srbije Boris Tadić te europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Igmanska inicijativa, kao mreža nevladinih organizacija zemalja bivše Jugoslavije, utemeljena je 2000. godine kako bi pridonijela bržoj normalizaciji odnosa zemalja nastalih raspadom nekadašnje zajedničke države. Ime je dobila u znak sjećanja na događaj iz proljeća 1995., kada je skupina od 38 intelektualaca i antiratnih aktivista iz Srbije i Crne Gore, nakon 48 sati putovanja preko Mađarske i Hrvatske, preko planine Igman kroz improvizirani tunel ušla u Sarajevo koje je bilo pod opsadom vojske Republike Srpske.
MOSTAR - Sporazum o uspostavi vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji potpisan je u utorak u Mostaru, čime je više od godinu dana nakon izbora nastavljen proces formiranja vlasti u jednoj od dviju mješovitih hrvatsko-bošnjačkih županija u Federaciji BiH.
Međustranački sporazum su potpisali čelnici županijskih organizacija HDZ-a BiH Denis Lasić, HDZ-a 1990. Mate Lasić, SDP-a BiH Aner Žuljević i SDA Salko Sokolović, potvrdila su dva HDZ-a. "Sporazumom se predviđa da bošnjački i hrvatski politički blok imaju po šest ministarskih mjesta u vladi Hercegovačko-neretvanske županije", rekao je mandatar za sastav Vlade Denis Lasić. Po njegovim riječima, dva HDZ-a imenovat će još petoricu hrvatskih ministara od čega je HDZ 1990 dobio dva ministarska mjesta i dopredsjednika parlamenta. Istodobno, SDP i SDA imenovat će po trojicu ministara od kojih će jedan biti predstavnik srpskog naroda. Prema tome sporazumu neće se mijenjati raspored ministarstava koje drže bošnjačke odnosno hrvatske stranke. Prije potvrde izbora vlade u županijskome parlamentu, pričekat će se da se konačni sporazum potpiše i u središnjoj Bosni o uspostavi tamošnje županijske vlade. Dogovor o zajedničkoj uspostavi vlasti u županijama čija su sjedišta u Mostaru, odnosno u Travniku, postigli su predsjednici HDZ-a BiH Drgan Čović i SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija. Prema Čovićevim očekivanjima ustroj vlasti u županijama olakšat će međusobne odnose većinskih bošnjačkih i hrvatskih stranaka kod ustroja vijeća ministara BiH, u kojemu će se u vlasti priključiti i srpske stranke SNSD i SDS. Glavni prijepor kod izbora vijeća ministara vezan je uz zahtjev većinskih bošnjačkih stranaka da imenuju jednoga hrvatskog ministra, dok hrvatske i srpske stranke smatraju da bi ta mjesta trebali popuniti predstavnici dvaju HDZ-a kao legitimni politički predstavnici Hrvata.
LJUBLJANA - Ljubljanski gradonačelnik Zoran Jankovič (58) objavio je u utorak da osniva stranku s kojom će nastupiti na parlamentarnim izborima koji se održavaju 4. prosinca. Jankovič je na Kongresnom trgu u centru Ljubljane pred velikim brojem novinara i nekoliko stotina Ljubljančana rekao da osniva stranku s kojom želi promijeniti "vrijednosni sustav" u državi i "potaknuti optimizam" te da može obećati da će za taj cilj "naporno raditi". Jankovičeva stranka još nema službeno ime, a registrirat će se u predviđenom zakonskom roku do početka sljedećeg mjeseca, kada će biti poznat i njen program na kojemu se sada radi, najavio je Jankovič. "Stranka će biti otvorena za sve koji su spremni djelovati za dobro svih građana", istaknuo je te dodao kako je spreman poslušati sve prijedloge i sugestije, no da će stranka biti programska i neće sklapati predizborne koalicije. Jankovič je rekao da se još nije odlučio hoće li i sam biti na stranačkoj listi za parlamentarne izbore budući da bi se, u slučaju da stranka ne uspije sudjelovati u novoj vladi, morao zadovoljiti zastupničkim mjestom i dati ostavku na položaj gradonačelnika Ljubljane. Ankete koje su proteklih dana objavili vodeći slovenski dnevnici govore da je za Slovence Jankovič najpoželjniji mandatarski kandidat za sastav buduće vlade, s manjom potporom od Janeza Janše, ali znatno većom od one koju trenutno uživa aktualni premijer Borut Pahor. Jedni analitičari tvrde da Jankovičev ulazak u predizbornu utrku najviše šteti ljevici, drugi naprotiv da je cilj njegova angažmana spriječiti pobjedu desnice i ponovni dolazak na vlast oporbenog čelnika Janeza Janše.
ZAGREB - Sud u Kijevu proglasio je u utorak bivšu ukrajinsku premijerku Juliju Timošenku krivom za prekoračenje ovlasti prilikom potpisivanja plinskih ugovora s Rusijom 2009. i osudio je na sedam godina zatvora, a tu je presudu kritizirala međunarodna zajednica, dok je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič naglasio da nije riječ o konačnoj presudi. Sudac Rodion Kirejev izjavio je da je njezina krivnja dokazana te da su njezini potezi prouzročili državnu štetu u iznosu od 1,5 milijardi ukrajinskih grivnji (189 milijuna dolara) koju ona mora nadoknaditi. Interfaks prenosi da će se zatvorska kazna računati od 5. kolovoza kada je pritvorena, te da joj je zabranjeno iduće tri godine biti u državnoj službi. Timošenko ima rok od 15 dana da podnese žalbu prizivnom sudu. Dok je sudac čitao presudu Timošenko je kazala da će osporiti osudu te da sudac "oduzima slobodu Ukrajini". Kirejev nije obraćao pažnju na njezine riječi i nastavio je s čitanjem. "Presuda me neće zaustaviti", istaknula je dodajući da će se obratiti i Europskom sudu za ljudska prava. Budući da je osuđena, Timošenko neće moći sudjelovati na idućim predsjedničkim izborima u Ukrajini 2015. "Nije sudac Kirejev taj koji izriče presudu nego predsjednik Janukovič", rekla je Timošenko dodajući da nije čula nijednu istinitu riječ u čitanju presude koju je uživo prenosilo nekoliko ukrajinskih televizijskih postaja. Timošenko je i danas ponovila da nije kriva, a suđenje naziva osvetom sadašnjeg predsjednika države Viktora Janukoviča. Ona je pozvala Ukrajince da joj se pridruže u borbi protiv, kako je rekla, "autoritarnog režima " predsjednika Janukoviča. Europska unija, Vijeće Europe i međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International nazvali su politički motiviranom presudu bivšoj premijerki. Ruski premijer Vladimir Putin, koji boravi u posjetu Kini, rekao je da "ne razumije zašto je osuđena" bivša ukrajinska premijerka.
WASHINGTON - Administracija američkog predsjednika Baracka Obame u utorak je kao "politički motiviranu" kritizirala presudu protiv ukrajinske oporbene čelnice i bivše premijerke Julije Timošenko, osuđene na sedam godina zatvora. "Duboko smo razočarani" presudom koja "izaziva ozbiljnu zabrinutost oko predanosti ukrajinske vlade demokraciji i vladavini prava", rekla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland, na brifingu za novinare. Europska unije ranije je osudila kažnjavanje Timošenko zbog navodne zlouporabe položaja. Ukrajinska oporba najavila je namjeru da osporava presudu Timošenko pred Europskim sudom pravde, te pozvala na borbu protiv "autoritarne vladavine" u Ukrajini.
PEKING - Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u utorak u Pekingu da su Rusija i Kina blizu završene faze dogovora o potpisivanju dugoročnog ugovora o opskrbi Kine ruskim plinom. "Približavamo se završnoj fazi rada na opskrbi plinom", rekao je Putin nakon razgovora s kineskim premijerom Wenom Jiabaom. "Cilj nam je diversificirati naše gospodarske veze", rekao je Putin, koji je u utorak doputovao u dvodnevni posjet Kini. Riječ je o prvom posjetu ruskog premijera inozemstvu otkako je najavio da će se kandidirati za predsjednika na izborima iduće godine. On bi mogao pokušati smanjiti neslaganja oko cijene plina koja sprječavaju Rusiju da sklopi 30-godišnji ugovor za opskrbu Kine plinom - do 68 milijardi prostornih metara godišnje. Međutim, direktor ruskog Gazproma za izvoz izjavio je prošli mjesec za Reuters da petogodišnji pregovori možda neće završiti ove godine, a jedan visoki dužnosnik ruske vlade izjavio je u Moskvi da Putin ne planira potpisati plinski ugovor tijekom svog posjeta. Putin se nada da će njegov posjet unaprijediti trgovinu s Kinom, za koju se nada da će narasti na 200 milijardi dolara 2020. sa 59,3 milijarde koliko je iznosila prošle godine.
VARŠAVA - Poljski premijer Donald Tusk, čija je koalicija sačuvala većinu po završetku parlamentarnih izbora u nedjelju, objavio je u utorak da će zadržati sadašnji sastav vlade do kraja poljskog predsjedanja EU-om koje završava 31. prosinca. "Predložit ću predsjedniku republike (Bronislawu Komorowskom) i zamjeniku premijera Waldemaru Pawlaku (čelniku seljačke stranke PSL, članu koalicije) da ne mijenjamo vladu do kraja poljskog predsjedanja EU-om, to jest do kraja godine", izjavio je premijer Tusk tjedniku Polityka. "Pred kraj godine predložit ću promjene u vladi", dodao je Tusk. Čelnik PSL-a ocijenio je u utorak pred novinarima da "nema razloga za mijenjanje stvari tijekom predsjedanja EU-om". Liberalna stranka Donalda Tuska, Građanska platforma, pobijedila je u nedjelju na izborima i imat će 207 od 460 mjesta u Donjem domu. PSL će ih imati 28 te će koalicija raspolagati većinom od 235 zastupnika u Donjem domu. Konzervativna stranka Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog imat će 157 zastupnika, a nova stranka antiklerikalne ljevice Ruch Palikota imat će ih 40 te Socijaldemokratska stranka SLD 27.
SIRT - Snage nove libijske vlade objavile su u utorak kako vjeruju da je jedan od sinova Moamera Gadafija okružen u središtu Sirta, rodnoga grada svrgnutog libijskog vođe, no zbog jakog otpora ne uspijevaju ući u središte grada. Nakon višetjednih borbi, snage Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) zauzele su veći dio grada i Gadafijeve pristaše stjerale u dvije sjeverne četvrti. Jedan od zapovjednika NTC-a rekao je da Gadafijevi borci brane te dvije četvrti, među ostalim i stoga što se s njima nalazi Motasim Gadafi, savjetnik za nacionalnu sigurnost svoga oca. "Ondje je nekoliko džepova otpora, većinom u 'dolarskoj četvrti'", rekao je narednik Mohamed Ajhser. "Prema informacijama koje imamo, tamo je Motasim s jednom grupom", dodao je.
KAIRO - Egipatski vojni sud u utorak je prihvatio zahtjev za ponovno suđenje blogeru, koptskom kršćaninu, koji je zatvoren na temelju optužaba da je širio lažne vijesti o egipatskoj vojsci, a njegovo su uhićenje kritizirale udruge za zaštitu ljudskih prava iz cijelog svijeta. Michael Nabil, 25-godišnjak, 23. kolovoza je počeo štrajkati glađu prosvjedujući zbog proglašenja krivim za objavljivanje tvrdnje da je vojska pokušala pomoći gušenje ustanka u kojem je 11. veljače svrgnut predsjednik Hosni Mubarak. Sudska odluka uslijedila je nakon nedjeljnog sukoba koptskih kršćana i vojne policije kad je ubijeno 25 ljudi u najstrašnijem nasilju nakon Mubarakova pada. Nabilova obitelj je organizaciji Amnesty International prošli tjedan izjavila da se Michaelovo zdravlje pogoršalo i da mu vlasti onemogućuju uzimanje lijekova. "Nabilu će se suditi pred novom porotom", izvijestio je vojni prizivni sud. Nabil, uhićen u ožujku svom domu u Kairu, odslužio je pet mjeseci trogodišnje zatvorske kazne.
DETROIT/ZAGREB - Uvodnom riječi tužitelja u utorak je u Detroitu počelo suđenje Umaru Faruku AbdulMutalabu, Nigerijcu optuženom da je pokušao aktivirati eksplozivnu napravu skrivenu u donjem rublju na Božić 2009., u zrakoplovu koji je upravo slijetao u Detroit. Nigerijac je bio u terorističkoj misiji s ciljem da ubije gotovo 300 ljudi i zasluži svoje mjestu u raju kao mučenik, rekao je savezni tužitelj Jonathan Tukel. AbdulMutalab (24) se odlučio sam braniti, nakon što je otkazao četvorici odvjetnika, no okružni sud u Michiganu dodijelio mu je odvjetnika Anthonya Chambersa, koji će mu pomagati u sudnici i umjesto njego održati uvodnu riječ obrane. Chambers će također ispitivati većinu svjedoka, navode u izvješćima američki mediji. AbdulMutalaba se tereti za pokušaj uporabe oružja za masovno uništenje, urotu da počini teroristički čin i posjedovanje oružja ili uređaja za razaranje radi činjenja nasilja. On se izjasnio da nije kriv za optužbe. Prema optužnici, AbdulMutalab je bio putnik Northwest Airlinesa na letu 253 iz Amsterdama za Detroit na Božić 2009. Nedugo prije slijetanja u Detroit, optuženik je otišao u toalet gdje se dulje zadržao. Kada se vratio na svoje mjesto, rekao je da ga boli trbuh i navukao deku preko sebe. Tužitelji tvrde da je tada pokušao aktivirati eksploziv koji je nosio sakriven u donjem rublju, no umjesto detonacije došlo je do zapaljenja i stvorio se dim. Putnici i članovi posade bacili su se na AbdulMutalaba i svladali ga. Optuženi je zadobio teške opekline i nakon slijetanja je prebačen u bolnicu.
RIM - Talijanski brod Montecristo, koji su u ponedjeljak oteli gusari u somalskim vodama, oslobođen je u munjevitoj akciji američkih i britanskih marinaca, objavila su u utorak talijanska ministarstva obrane i vanjskih poslova. "Brod je oslobođen", izjavio je glasnogovornik ministarstva obrane bez dodatnih pojašnjenja. Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su u napadu sudjelovali po jedan američki i britanski brod i oslobodili talijanski brod, uhitivši 11 gusara. "Farnesina je sa zadovoljstvom saznala da je, zahvaljujući zajedničkoj intervenciji američkih i britanskih marinaca, uhićeno 11 gusara koji su oteli talijanski brod Montecristo. Oni su se predali, te su pritvoreni", stoji u priopćenju ministarstva. Glasnogovornik NATO-a potvrdio je da je bila riječ o operaciji Sjevernoatlantskog saveza.
PARIZ - U dvadeset i šest zemalja, većinom u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji, i dalje vlada "alarmantna" razina gladi, navodi se u izvješću Međunarodnog instituta za istraživanje prehrane (IFPRI) i tri nevladine organizacije u utorak. Izvješće o indeksu gladi u svijetu 2011. koje potpisuje francuska nevladina organizacija Agencija za pomoć tehničkoj suradnji i razvoju, irska Concern Worldwide i njemačka Welthungerhilfe, pokazuje da je "broj osoba koje pate od gladi pao nakon 1990., ali ne znatno, budući da ostaje na povišenoj razini koja odgovara 'teškom' stanju". Na temelju podataka prikupljenim između 2004. i 2009., IFPRI je izračunao indeks gladi (Global Hunger Index ili GHI) počevši od tri kriterija: stope pothranjenosti, stope dječje pothranjenosti i stope dječje smrtnosti, prije nego je svrstao zemlje u pet kategorija GIH - "niska", "umjerena", "teška", "alarmantna" i "vrlo alarmantna". Na svjetskoj razini, GHI 2011. pao je za 26 posto u odnosu na 1990., s 19,7 na 14,6 ("teška"), posebice zahvaljujući smanjenju dječje pothranjenosti, objašnjava se u izvješću. Među 26 zemalja najviše zahvaćenih glađu (na ukupno 122 zemlje za koje je indeks izračunat), četiri koje predstavljaju "vrlo alarmantan" indeks nalaze se u subsaharskoj Africi: Burundi, Čad, Eritreja i DR Kongo. Isto tako u šest zemalja glad je povećana između 1990. i 2011.: DR Kongu, Burundiju, Sjevernoj Koreji, Komorima, Svazilandu i Obali Bjelokosti. "Slučaj DR Konga posebno se ističe", bilježi izvješće, koje ističe da su sukobi i politička nestabilnost ondje povećali razinu gladi.
KABUL - Uzgoj maka u Afganistanu, koji znači život za pobunjenike u toj ratom poharanoj zemlji, u 2011. je značajno porastao, praćen rastom cijena i povećanjem kultiviranih površina, zaključak je izvješća koje su zajedno izradili Ujedinjeni narodi i afganistansko ministarstvo. Površina tla na kojem se uzgaja mak u Afganistanu u ovoj je godini povećana za sedam posto, jer uzgajivači žele iskoristiti snažan porast cijena opijuma koji je uzrokovala nepoznata bolest biljaka prošle godine, stoji u izvješću Ureda UN za droge i kriminal (UNODC) i afganistanskog ministarstva za borbu protiv narkotika. Tri pokrajine na sjeveru i istoku zemlje koje su bile proglašene područjima "bez maka" vratile su se proizvodnji te biljke, a povećanje proizvodnje zabilježeno je unatoč činjenici da je iskorijenjeno 65 posto više usjeva maka nego godinu dana prije i da je time bilo obuhvaćeno čak 18 pokrajina, sedam više nego 2010. Voditelj UNODC-a u Afganistanu Jean-Luc Lemahieu procijenio je da bi pobunjenici od opijuma 2011. mogli zaraditi čak do 700 milijuna dolara.
ZAGREB - Broj oboljelih od tuberkuloze pao je prošle godine prvi put u povijesti, a broj umrlih bio je na najnižoj razini u zadnjih deset godina, objavila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WTO). Prošle je godine od tuberkuloze oboljelo 8,8 milijuna ljudi, a umrlo 1,4 milijuna. Oba podatka upućuju na znatan pad u usporedbi s prijašnjim razdobljem, objavio je WTO u izvješću Globalna kontrola tuberkuloze. "To je golem napredak, ali ne i razlog za samozadovoljstvo", rekao je u priopćenju glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. "Milijuni ljudi i dalje svake godine obolijevaju od tuberkuloze i previše ih umire. Dajem punu potporu borbi za prevenciju i liječenje tuberkuloze, osobito najsiromašnijih i najranjivijih skupina", istaknuo je Ki-moon. Oko trećine svjetskog pučanstva zaraženo je bakterijom tuberkuloze, no bolest se razvije u manjeg dijela zaraženih. Broj oboljelih bio je na vrhuncu 2005. kad ih je bilo devet milijuna, a broj umrlih 2003. kada ih je bilo 1,8 milijuna, pokazuju podatci WHO-a. Tuberkuloza je najraširenija u Latinskoj Americi, na Karibima, Africi, Aziji, istočnoj Europi i Rusiji. Napredak u liječenju WHO najveći je u Keniji, Tanzaniji, Brazilu i Kini, zahvaljujući jačoj inicijativi i povećanu domaćem i inozemnom financiranju borbe protiv te bolesti.