TIVAT - Na trećem redovitom saboru Hrvatske građanske inicijative održanom u Tivtu Marija Vučinović dobila je većinsko povjerenje delegata pa će i u idućem četverogodišnjem mandatu biti predsjednica te stranke, prenijeli su u nedjelju crnogorski mediji.
Na saboru održanome u subotu navečer Vučinović je rekla da će se stranka nastaviti boriti za ravnopravnost, za primjereniji utjecaj Hrvata na proces donošenja odluka u društvu i ustanovama i time će legitimirati Crnu Goru kao demokratsku multinacionalnu državu. Položaj hrvatskog naroda kao autohtone manjine u Crnoj Gori treba ojačati kroz institucije vlasti, a naše prisustvo treba biti veće i utjecaj djelotvorniji, zaključila je predsjednica HGI-a na sabooru na kojem je 90 delegata iz Tivta, Kotora, Budve, Bara, Podgorice izabralo novo stranačko čelništvo.
LEMEZIA TERME - Papa Benedikt XVI. osudio je u subotu "okrutne" organizirane kriminalne skupine u Kalabriji, na jugu Italije, u homiliji pred 50.000 ljudi iz cijele pokrajine koja je na vrhu "čizme" talijanskog poluotoka. "U ovom lijepom kraju prepoznajemo trusno područje ne samo u geološkom smislu, već i na strukturnom, društvenom i na planu ponašanja", rekao je 84-godišnji Papa koji se činio blijed i pomalo umoran. "Ovo je zemlja gdje nezaposlenost zabrinjava, gdje nerijetko strašan kriminal ranjava društveno tkivo", istaknuo je u propovijedi. U vrijeme kada Italija donosi drastičan program štednje, u Kalabriji je stopa nezaposlenosti mladih već premašila 26 posto, a mnogi megalomanski industrijski projekti nikada nisu ugledali svjetlo dana ili se od njih odustalo.
Kalabrija je sjedište 'Ndranghete koja se smatra najopasnijom i najmoćnijom mrežom organiziranog kriminala u zapadnoj Europi.
Papa Benedikt XVI. prošle je godine posjetio Siciliju i tamošnjoj mafiji poručio da je organizirani kriminal nespojiv s Evanđljem.
Posljednji put neki je Papa bio na Kalabriji 1988. godine, kada je regiju posjetio Ivan Pavao II.
DAMASK - Sirijski predsjednik Bašar al Asad u nedjelju je izjavio da njegov režim priprema političke reforme, istodobno nastojeći 'razbiti' naoružane bande koje su, prema njegovu mišljenju odgovorne za nasilje u zemlji, izvijestila je službena novinska agencija Sana. Asad je rekao da je "sirijski narod dobro prihvatio reforme, no napadi izvana na Siriju sve su jači, unatoč tomu što se stanje u zemlji počelo poboljšavati", rekao je Asad i optužio zapadne sile da ih "premalo zanimaju reforme". "Unatoč svemu, proces reformi se nastavlja", rekao je Asad i dodao da je takva sirijska odluka "suverena" te "nije povezana sa savjetima izvana".
DAMASK - Sirija je upozorila u nedjelju da će izvršiti odmazdu protiv bilo koje zemlje koja službeno prizna oporbeno Nacionalno vijeće, koje su uspostavili protivnici predsjednika Bašara al-Asada. "Poduzet ćemo oštre mjere protiv bilo koje države koja prizna ovo nelegitimno vijeće", izjavio je ministar vanjskih poslova Valid al-Mualem. Zapadne zemlje, među kojima SAD i Francuska, pozdravile su uspostavu Nacionalnog vijeća, ali nisu rekle da će ga službeno priznati. Nacionalno vijeće osnovano je u kolovozu u Istanbulu i u njemu su prvi put okupljene sirijske oporbene skupine iz zemlje i egzila. Ujedinjeni narodi su priopćili da je 2900 ljudi ubijeno u Asadovom gušenju uglavnom mirnih prosvjeda u Siriji u zadnjih šest mjeseci.
SIRT - Snage novog libijskog režima u nedjelju su u Sirtu, rodnome gradu Moamera Gadafija, zauzele zgrade konferencijskog centra Ouagadougou, bivše uporište boraca koji su ostali odani svrgnutome vođi, javlja agencija AFP. "Nadziremo Ouagadougou 100 posto. Sada nam je otvoren put da zauzmemo cijeli grad", ustvrdio je Mohamed al-Fajad, jedan od vojnih zapovjednika Libijskog prijelaznog nacionalnog vijeća (NTC). Konferencijski centar sagrađen je u južnom dijelu Sirta za održavanje panafričkih summita i bio je glavna meta NTC-a od ofenzive na grad koju su počeli 15. rujna. Nekoliko sati ranije, snage novog režima zauzele su sveučilište u Sirtu, nekih 360 kilometara istočno od glavnoga grada Tripolija. Sirt i putinjski grad Bani Valid, 170 kilometara od Tripolija, posljednja su velika uporišta Gadafijevih snaga. Članovi njegove obitelji su izbjegli, no sklonište samoga Gadafija nepoznato je, ali se pretpostavlja da je još u Libiji.
TOKIO - Japanska prefektura Fukushima u kojoj se u ožujku dogodila najteža nuklearna katastrofa nakon černobilske, u nedjelju je počela provoditi liječničke preglede za 360.000 djece, kako bi se ustanovilo je li radijacija prouzročila utjecala na poremećaj rada njihovih štitnjača. Mnogi roditelji zatražili su ovakvu vrstu liječničke petrage, poučeni lošim iskustvom nakon černobilske nuklearne katastrofe 1986. godine. Velik broj stanovnika Černobila i okolnih područja nakon katastrofe je imao razne zdravstvene probleme zbog poremećaja rada štitnjače. Rezultati pregleda, koje su proveli liječnici u Fukushimi, pokazali su da deset od 130 pregledane djece ima hormonalne probleme te da pati od poremećaja rada tiroidne žlijezde. No istaknuli su da u ovoj fazi ne mogu govoriti ni o kakvoj povezanosti zdravstvenih problema s nesrećom u Fukushimi, ustanovljenih kod desetoro djece. Pregledu će biti podvrgnuto još 360.000 mladih koji žive u blizini nuklearne centrale, a potom će nastaviti redovito obavljati krvne, ultrazvučne i ostale pretrage štitnjače.
TIRANA - Posljednji albanski komunistički čelnik Ramiz Alia, nasljednik diktatora Envera Hoxhe i posljednji vođa jedne istočnoeuropske države koji je proveo reforme i proces demokratizacije, pokopan je u nedjelju u Tirani nakon službenog obreda kojemu nisu nazočili visoki državni dužnosnici. Alia je umro u petak ujutro u bolnici u Tirani zbog komplikacija što ih je prouzročila embolija pluća, a u nedjelju prije pokopa lijes je bio izložen u državnoj ustanovi u Tirani gdje su mu građani mogli odati počast. Niti vođa desnice, sadašnji premijer Sali Berisha, a ni Edi Rama, čelnik stranke socijalista, nasljednice albanske komunističke stranke, nisu mu odali počast. Ostavku na dužnost Alia je podnio tek u travnju 1992., nakon uvjerljive pobjede demokratske oporbe predvođene Berishom na prvim parlamentarnim izborima. Od kraja 1992. bio je u kućnom pritvoru, godinu poslije je službeno uhićen, a u srpnju 1994. osuđen je na devetogodišnji zatvor zbog "zlouporabe ovlasti" i "kršenja ljudskih prava". Kazna je nakon žalbe smanjena na pet godina, a u srpnju 1995. je pomilovan i oslobođen.
YAOUNDE - Oko sedam milijuna stanovnika Kameruna u nedjelju je pozvano na predsjedničke izbore na kojima se ponovo očekuje pobjeda Paula Biye, na vlasti od 1982. godine. Biyi će ako pobijedi, u što nitko ne sumnja, to biti šesti uzastopni mandat. Izborna kampanja završila je u subotu navečer uz relativnu indiferenciju stanovništva. "Ovi predsjednički izbori ne daju alternativu, jer je, čini se sve organizirano na način da na vlasti ostane dosadašnji predsjednik Biya", rekao je kamerunski politolog Mathias Nguini Owona. Vrhovni sud objavljuje konačne rezultate izbora nakon najviše 15 dana. Oporba optužuje Biyu da je izborni sustav prilagodio vlastitoj prednosti. Više od 6000 promatrača i gotovo 600 novinara akreditirano je za praćenje izbora. Promatrači ističu kako je jedini stvarni politički protivnik predsjedniku Biyi i ovaj, treći put zaredom, vođa oporbe John Fru Ndi iz Socijaldemokratske fronte. Na prošlim izborima Biya je osvojio 70, a Ndi 17 posto glasova.
VARŠAVA - Birališta na parlamentarnim izborima u Poljskoj otvorena su u nedjelju ujutro, javljaju agencije. Po zadnjim anketama uoči glasovanja, Građanska platforma (PO) liberalnog i proeuropskog premijera Donalda Tuska ima nekoliko postotaka prednosti nad glavnim političkim protivnikom, konzervativnom strankom Prava i pravde (PiS) bivšeg premijera Jaroslawa Kaczynskog. Ne očekuje se da će neka od dviju velikih stranaka osvojiti dovoljno mandata za samostalno sastavljanje vlade. Seljačka stranka (PSL), saveznica vladajućih liberala, osvaja pet posto glasova prema ispitivanjima, što je dovoljno za ulazak u parlament i za vjerojatan ostanak u vladajućoj koaliciji. Pravo glasa ima 30 milijuna ljudi. Birališta će biti otvorena do 21 sat, a prvi se rezultati očekuju nekoliko sati kasnije. Oporbeni socijaldemokrati (SLD) u anketama dobivaju oko osam posto glasova, a iznenađujuće dobro stoji nova stranka krajnje ljevice, Ruch Palikota, antiklerikalna stranka koja u većinski katoličkoj Poljskoj u anketama dobiva oko sedam posto glasova.
PARIZ - Sedam mjeseci prije francuskih predsjedničkih izbora, oporbeni socijalisti mogli bi u nedjelju izabrati svog kandidata za predsjednika države, a umjereni ljevičar malo poznat izvan Francuske, Francois Hollande, najveći je favorit. Socijalistička stranka nada se da će njezin kandidat dobiti neosporni legitimitet na prvim stranačkim predizborima u zemlji, na kojima može sudjelovati svaki birač lijeve orijentacije koji plati jedan euro. Krajnji cilj je pobjeda nad Nicolasom Sarkozyjem na izborima i povratak socijalista u Elizejsku palaču nakon 17 godina. Danas će se za socijalističku nominaciju natjecati šest kandidata. Hollandeu će najveća suparnica biti Martine Aubry, kći bivšeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa i ministrica rada u posljednjoj socijalističkoj vladi (1997-2002). Natječe se i kandidatkinja socijalista na prošlim predsjedničkim izborima Segolene Royal, koju je Sarkozy pobijedio 2007. sa sedam posto glasova razlike. Ankete sugeriraju da je Hollande ne samo dovoljno popularan za pobjedu na socijalističkim predizborima, nego i za uvjerljivu pobjedu nad Sarkozyjem.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy večeras će za radnom večerom u Berlinu na "jelovniku" imati tešku temu pronalaska zajedničkog stajališta za dokapitalizaciju europskih banaka, što bi mogao biti ključan korak za rješavanje krize u eurozoni, javljaju agencije. Neke od europskih banaka počele su posrtati pred dužničkom krizom kojoj se ne nazire kraj. Propast belgijsko-francuske banke Dexie, kao i smanjenje kreditnih rejtinga Italije i Španjolske, ubrzala je hitnost razgovora njemačkih i francuskih čelnika. Na dnevnom redu u Berlinu bit će i stanje u Grčkoj, kojoj nužno treba nova tranša iz prošle godine dogovorene pomoći MMF-a i EU-a za spas njezinih financija. Sarkozyja je uoči puta u Berlin posjetila nova direktorica MMF-a Christine Lagarde, koja je prošli mjesec prva pozvala na dokapitalizaciju banaka. Velike francuske banke prihvatile bi državnu dokapitalizaciju u iznosu od 10 do 15 milijarda eura pod uvjetom da njemačka središnja Deutsche Banka također poveća svoj kapital, objavio je u subotu Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na financijske izvore. Njemačka bi, međutim, htjela da banke prvo same pokušaju povećati svoj kapital, prije nego li zatraže pomoć. Pariz bi također htio da se Fond za europsku financijsku stabilnost (ESEF) iskoristi za dokapitalizaciju banaka, dok ga Berlin drži kao posljednju opciju.