PEKING - Kineski predsjednik Hu Jintao u nedjelju je pozvao na ponovno ujedinjenje Kine i Tajvana, tijekom svečanosti obilježavanja stogodišnjce Kineske revolucije, koja je izbila 10. listopada 1911., kada je srušeno tisućgodišnje kinesko carstvo i proglašena republika. U govoru održanom pred visokim dužnosnicima Komunističke partije, Hu Jintao odbacio je mogućnost da Kina dopusti i odobri neovisnost Tajvana. "Ostvarenje ponovnog ujedinjenja na miran način najbolje bi odgovaralo temeljnim interesima kineskoga naroda, uključujući i naše sunarodnjake na Tajvanu. Moramo na snažniji način izraziti protivljenje neovisnosti Tajvana, te promicati suradnju između sunarodnjaka na objema stranama", rekao je Hu Jintao. Kineske vlasti odavno spominju miran način ponovnog ujedinjenja s Tajvanom, koji službeni Peking smatra odmetnutom provincijom otkad su kineski nacionalisti pobjegli na taj otok 1949. godine, nakon svršetka građanskog rata u Kini. No Kinezi ne isključuju ni mogućnost upotrebe sile ukoliko se Tajvan nastavi protiviti ponovnom ujedinjenju.
LAMEZIA TERME - Papa Benedikt XVI. doputovao je u nedjelju u Lameziju Terme, gradić u južnoj talijanskoj pokrajini Kalabriji, pogođenoj velikom nezaposlenošću mladih i velikom utjecaju mafije, koju posjećuje prvi put. U zračnoj luci dočekao ga je bliski suradnik i savjetnik premijera Silvija Berlusconija, Gianni Letta, kao i predstavnici kalabrijskih vjerskih i političkih vlasti. Papa će kasnije u Lameziji služiti misu pred desecima tisuća vjernika. "Ne želimo više biti žalosni i ogorčeni. Politika treba biti u službi pravde, kao što ste kazali prošli mjesec pred Bundestagom. Mladi su naša nada i stoga kažemo - dosta mafiji", rekao je gradonačelnik Gianni Speranza. Kalabrija je jedna od najsiromašnijih regija u Italiji i istovremeno jedna od najpoznatijih, ali po organiziranom kriminalu i po socijalnim problemima. Papa Benedikt XVI. prošle je godine posjetio Siciliju i tamošnjoj mafiji poručio da je organizirani kriminal nespojiv s Evanđljem. Posljednji put neki je Papa bio na Kalabriji 1988. godine, kada je regiju posjetio Ivan Pavao II.
WELLINGTON - Novozelandske spasilačke ekipe trude se u nedjelju pretovariti naftu iz teretnog broda koji se nasukao u Zaljevu Plenty kako bi spriječili ekološku katastrofu, a premijer John Key želi saznati zašto je brod udario u greben u vrijeme dok je more bilo mirno. Meteorološka služba predviđa pogoršanje vremenskih uvjeta od ponedjeljka poslijepodne pa se radi na tome da se nafta hitno iskrca iz broda Rena. Dužnosnici strahuju da će brod potonuti, što bi moglo izazvati najgore zagađenje mora u posljednih nekoliko desetljeća ako u njemu ostane 1700 tona nafte. Iz broda je već procurilo oko 20 tona nafte u zaljev i nastala je naftna mrlja duga pet kilometara zbog koje je već uginuo veliki broj morskih ptica. Key je došao u nedjelju vidjeti mjesto nesreće u blizini luke Taurange i rekao je da su pokrenute dvije vladine istrage kako bi se utvrdilo kako je došlo do toga da brod prošle srijede udari u greben u povoljnim vremenskim uvjetima. Nesreća, koja se dogodila na području bogatom florom i faunom, gdje žive kitovi, dupini, pingvini i tuljani, čini se nobjašnjivom, kaazao je premijer. Brod Rena, dužine 236 metara sa 25 članova posade, nasukao se na greben i jako je oštećen. Plovi pod liberijskom zastavom, a njegov vlasnik je tvrtka Costamare Inc. sa sjedištem u Grčkoj.
MILANO - Gradske vlasti Milana u nedjelju će zaustaviti promet na deset sati, nastojeći smanjiti količinu smoga u tome gradu, poznatom po iznimno onečišćenom zraku. Mjera je prvi put primijenjena 2007., a gradske je vlasti provode kad onečišćenost zraka probije dopuštenu granicu 12 dana zaredom. Na satelitskim snimkama vidljivo je da je Milano jedan od najzagađenijih gradova u Europi. Mjeru će morati poštovati oko 120.000 sudionika u prometu, prenosi Corriere della Sera. Vozačima prijevoznih sredstava koja zrak onečišćuju više od ostalih, prometovanje gradom zabranjeno je još u četvrtak. To će se danas, u vremenu od 8.00 do 18.00 primijeniti na sve vozače, odnosno njihova vozila. Zabrana stupa na snagu nakon što zagađenost zraka prijeđe količinu od 50 mikrograma lebdećih čestica (PM10) po prostornom metru zraka, 12 dana uzastopno. Zadnji put je mjera bila na snazi u veljači.
YAOUNDE - Oko sedam milijuna stanovnika Kameruna izaći će u nedjelju na predsjedničke izbore na kojima se ponovo očekuje pobjeda Paula Biye, na vlasti od 1982. godine. Biyi će ako pobijedi, u što nitko ne sumnja, to biti šesti uzastopni mandat. Izborna kampanja završila je u subotu navečer uz relativnu indiferenciju stanovništva. "Ovi predsjednički izbori ne daju alternativu, jer je, čini se sve organizirano na način da na vlasti ostane dosadašnji predsjednik Biya", rekao je kamerunski politolog Mathias Nguini Owona. Vrhovni sud objavljuje konačne rezultate izbora nakon najviše 15 dana. Oporba optužuje Biyu da je izborni sustav prilagodio vlastitoj prednosti. Više od 6000 promatrača i gotovo 600 novinara akreditirano je za praćenje izbora. Promatrači ističu kako je jedini stvarni politički protivnik predsjedniku Biyi i ovaj, treći put zaredom, vođa oporbe John Fru Ndi iz Socijaldemokratske fronte. Na prošlim izborima Biya je osvojio 70, a Ndi 17 posto glasova.
VARŠAVA - Birališta na parlamentarnim izborima u Poljskoj otvorena su u nedjelju ujutro, javljaju agencije. Po zadnjim anketama uoči glasovanja, Građanska platforma (PO) liberalnog i proeuropskog premijera Donalda Tuska ima nekoliko postotaka prednosti nad glavnim političkim protivnikom, konzervativnom strankom Prava i pravde (PiS) bivšeg premijera Jaroslawa Kaczynskog. Ne očekuje se da će neka od dviju velikih stranaka osvojiti dovoljno mandata za samostalno sastavljanje vlade. Seljačka stranka (PSL), saveznica vladajućih liberala, osvaja pet posto glasova prema ispitivanjima, što je dovoljno za ulazak u parlament i za vjerojatan ostanak u vladajućoj koaliciji. Pravo glasa ima 30 milijuna ljudi. Birališta će biti otvorena do 21 sat, a prvi se rezultati očekuju nekoliko sati kasnije. Oporbeni socijaldemokrati (SLD) u anketama dobivaju oko osam posto glasova, a iznenađujuće dobro stoji nova stranka krajnje ljevice, Ruch Palikota, antiklerikalna stranka koja u većinski katoličkoj Poljskoj u anketama dobiva oko sedam posto glasova.
PARIZ - Sedam mjeseci prije francuskih predsjedničkih izbora, oporbeni socijalisti mogli bi u nedjelju izabrati svog kandidata za predsjednika države, a umjereni ljevičar malo poznat izvan Francuske, Francois Hollande, najveći je favorit. Socijalistička stranka nada se da će njezin kandidat dobiti neosporni legitimitet na prvim stranačkim predizborima u zemlji, na kojima može sudjelovati svaki birač lijeve orijentacije koji plati jedan euro. Krajnji cilj je pobjeda nad Nicolasom Sarkozyjem na izborima i povratak socijalista u Elizejsku palaču nakon 17 godina. Danas će se za socijalističku nominaciju natjecati šest kandidata. Hollandeu će najveća suparnica biti Martine Aubry, kći bivšeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa i ministrica rada u posljednjoj socijalističkoj vladi (1997-2002). Natječe se i kandidatkinja socijalista na prošlim predsjedničkim izborima Segolene Royal, koju je Sarkozy pobijedio 2007. sa sedam posto glasova razlike. Ankete sugeriraju da je Hollande ne samo dovoljno popularan za pobjedu na socijalističkim predizborima, nego i za uvjerljivu pobjedu nad Sarkozyjem.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy večeras će za radnom večerom u Berlinu na "jelovniku" imati tešku temu pronalaska zajedničkog stajališta za dokapitalizaciju europskih banaka, što bi mogao biti ključan korak za rješavanje krize u eurozoni, javljaju agencije. Neke od europskih banaka počele su posrtati pred dužničkom krizom kojoj se ne nazire kraj. Propast belgijsko-francuske banke Dexie, kao i smanjenje kreditnih rejtinga Italije i Španjolske, ubrzala je hitnost razgovora njemačkih i francuskih čelnika. Na dnevnom redu u Berlinu bit će i stanje u Grčkoj, kojoj nužno treba nova tranša iz prošle godine dogovorene pomoći MMF-a i EU-a za spas njezinih financija. Sarkozyja je uoči puta u Berlin posjetila nova direktorica MMF-a Christine Lagarde, koja je prošli mjesec prva pozvala na dokapitalizaciju banaka. Velike francuske banke prihvatile bi državnu dokapitalizaciju u iznosu od 10 do 15 milijarda eura pod uvjetom da njemačka središnja Deutsche Banka također poveća svoj kapital, objavio je u subotu Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na financijske izvore. Njemačka bi, međutim, htjela da banke prvo same pokušaju povećati svoj kapital, prije nego li zatraže pomoć. Pariz bi također htio da se Fond za europsku financijsku stabilnost (ESEF) iskoristi za dokapitalizaciju banaka, dok ga Berlin drži kao posljednju opciju.