ZAGREB - Članstvo u Europskoj uniji određeni je osigurač za zemlje članice koje u EU mogu napraviti više nego kao mali izolirani otok, rekao je u subotu navečer za Dnevnik plus predsjednik Ivo Josipović i također ponovio da se pri imenovanju veleposlanika mora poštovati procedura. Na pitanje novinarke strahuje li da bi hrvatski građani na referendumu mogli odbaciti članstvo u Europskoj uniji s obzirom na dužničku i gospodarsku krizu, Josipović je rekao da hrvatska kriza ne ovisi o Europskoj uniji te ukazao na pozitivne strane članstva. "Pogledajte Grčku, tko je spašava, Europska unija", rekao je predsjednik. "Prema tome, očito je da članstvo u EU zapravo znači određeni osigurač za zemlje članice, određenu pomoć, jer se zajedničkim snagama, koordiniranom politikom i financijskom i gospodarskom, može napraviti puno više nego ako ste mali izolirani otok", istaknuo je Josipović.
Na komentar novinarke da već tri mjeseca nije odgovorio na zahtjev premijerke Jadranke Kosor glede imenovanja veleposlanika, Josipović je rekao da je on apsolutno odgovorio. "Apsolutno sam odgovorio na to i mislim da je odgovor bio vrlo jasan - da se poštuje u cjelosti procedura" i dodao "Ono što očekujem, bez obzira da li će to biti za ove vlade ili iduće, da se poštuje procedura".
DUBROVNIK - Sve zemlje jugoistočne Europe imaju perspektivu članstva u EU ako se pravilno pripreme i to će biti još jedan veliki izazov za Uniju u njezinu najbližem susjedstvu, rekao je voditelj delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren u subotu u Dubrovniku. Govoreći na trećoj radnoj sjednici "Euroatlantske integracije jugoistočne Europe - izgledi za dovršetak projekta" kojom završava dvodnevna parlamentarna konferencija OESS-a o temi "Regionalni razvoj u jugoistočnoj Europi - izazovi, mogućnosti i izgledi", Vandoren je rekao da moguća integracija zemalja regije koincidira sa strateškim interesom EU za stabilnost, sigurnost i sprečavanje sukoba u regiji. Vandoren je podsjetio kako je EU već dugo uključen u zbivanja u jugoistočnoj Europi kojoj je davala i daje snažnu političku potporu i značajna novčana sredstva. Po njegovoj ocjeni, priprema za bolju budućnost zahtijeva i razračunavanje s prošlošću. "Bez pomirbe među zemljama regije, iako rane od ratnih sukoba još nisu zacijelile, skladna integracija njezinih zemalja u EU nije realistična opcija", rekao je Vandoren. Kao nužne uvjete za pripremu za članstvo naveo je nastavak suradnje s Haaškim sudom, intenziviranje procesa za ratne zločine pred domaćim sudstvom i postizanje održivih rješenja za izbjeglice u svim zemljama regije.
SARAJEVO - Glavni odbor Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) odlučio je u subotu zbog teške političke i gospodarske situacije u toj zemlji 29. listopada održati izvanredni stranački kongres te je dao punu potporu predsjedniku stranke Zlatku Lagumdžiji da nastavi na dosadašnji način pregovarati s drugim strankama o mogućoj uspostavi vlasti na državnoj razini. Na sjednici glavnog odbora SDP-a u Sarajevu dana je suglasnost da se što prije uspostavi vlast u Hercegovačko-neretvanskoj i županiji Središnja Bosna što je ovaj tjedan dogovoreno s HDZ BiH i HDZ 1990., priopćio je SDP. Moguće koaliranje s dva HDZ-a na državnoj razini i dalje je ipak neizvjesno, drži glavni odbor SDP-a koji ističe da su upravo oni do sada pokazali najveću spremnost za kompromis, dok drugi inzistiraju na stajalištima koja onemogućuju dogovor. "Vrijeme je da se prije svega dva HDZ-a pomaknu s političkih pozicija koje se nisu promijenile proteklih godinu dana", zaključak je glavnog odbora SDP-a. SDP i dva HDZ-a nesuglasni su o tome tko može ponuditi kandidate za ministarske pozicije namijenjene Hrvatima.
SARAJEVO - Skupina od 146 intelektualaca iz regije, među kojima je i dvadeset i pet uglednih javnih osoba iz Hrvatske, uputila je otvoreno pismo predsjednicima Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova kojim ih je pozvala da podupru inicijativu za utemeljenje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše SFRJ (REKOM). Predstavljajući sadržaj pisma na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu, kazališni redatelj Dino Mustafić podsjetio je kako je svojim potpisima inicijativu za REKOM već poduprlo više od pola milijuna ljudi. "Ovo je široka inicijativa građana koji žele da se istina institucionalizira kroz sustav", kazao je Mustafić pojašnjavajući kako REKOM ima za cilj eliminirati pokušaje političkih manipulacija žrtvama. Zagrebačka glumica Urša Raukar kazala je kako je pismo potpisala potaknuta željom da se pokaže poštovanje prema žrtvama. "Učinjeni su strašni zločini no drugi veliki zločin je manipulacija", kazala je Raukar konstatirajući kako svega što se nedavno zbilo ne bi ni bilo da su se nakon Drugog svjetskog rata utvrdile nedvojbene činjenice. Glumica Mirjana Karanović kazala je kako je plaši činjenica da je u Srbiji, gdje je u tijeku predizborna kampanja, ponovno na djelu retorika iz 90-ih godina koja je i dovela do ratova pa je tim važnije utvrditi jasne i nedvojbene činjenice o onome što se tada zbivalo. Pjevač Dino Merlin pojasnio je kako je pismo potpisao potaknut spoznajom da neki i danas relativiziraju zločine poput onog u Srebrenici. Među potpisnicima iz Hrvatske navedena su imena niza poznatih javnih osoba poput redatelja Vinka Brešana i Nenada Puhovskog, glumaca Alme Price, Rade Šerbedžije i Vilima Matule, sveučilišnih profesora poput Žarka Puhovskog te pisaca kao što su Miljenko Jergović, Sibila Petlevski, Slavko Goldstein i Slobodan Šnajder.
SARAJEVO - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u subotu je ponovo izabran za predsjednika stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) te je najavio da će zastupnici iz tog entiteta u Parlamentu Bosne i Hercegovine, uz prijetnju blokade, inzistirati na dodatnom smanjenju državnog proračuna. "Proračun će biti usvojen ako bude smanjen za 15 do 18 posto", izjavio je Dodik u Zvorniku gdje je tijekom dana zasjedao sabor SNSD koji mu je jednoglasno povjerio novi mandat stranačkog predsjednika.
Državni proračun mora biti smanjen zbog opće financijske krize i potrebe da se novac usmjeri na rješavanje socijalnih problema u zemlji, rekao je Dodik koji tvrdi da želi " nastaviti politički kontinuitet obrane Daytonskog sporazuma". BiH za 2011. godinu nije ni dobila proračun jer ima vlast koja je u tehničkom mandatu. Sadašnje Vijeće ministara BiH u takvim okolnostima svaka tri mjeseca donosi odluku o privremenom financiranju na temelju procjene proračunskih rashoda u 2010. godini. Zakonska mogućnost za takav postupak istječe s 1. siječnjem 2012., pa bi nakon tog datuma, ne bude li uspostavljena nova vlast i izglasovan proračun, sve državne financije mogle biti blokirane.
SANA - Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh u subotu je izjavio kako uskoro namjerava otići s vlasti, što je dosad njegova najkonkretnija najava o planovima za odstupanje nakon devetomjesečnih prosvjeda u zemlji protiv njegove 33-godišnje vladavine.
"Ne želim vlast i uskoro ću otići s vlasti", rekao je Saleh u govoru koji je prenosila državna televizija. Saleh je još uvijek na vlasti, a oporba i predstavnici vladajuće stranke pokušavaju pronaći formulu koja bi omogućila dogovor o prijenosu vlasti. Aktualni predsjednik ranije je najavio da će u danima koji predstoje sazvati sjednicu parlamenta, no nije rekao zbog čega. Prosvjedi protiv Saleha paralizirali su Jemen i oslabili vladu i njezinu kontrolu nad dijelovima zemlje u kojima jačaju regionalna krila Al-Kaide.
Jemenski predsjednik, na vlasti 33 godine, već je u nekoliko navrata dao naslutiti da je spreman napustiti vlast, ali to nije učinio.
TRIPOLI - NATO će nastaviti svoju vojnu misiju u Libiji sve dok režim bivšega vođe Moamera Gadafija bude predstavljao opasnost za libijski narod, izjavio je u petak britanski ministar obrane Liam Fox koji boravi u posjetu Tripoliju. "Čak i kad se nova vlast uspije sama snaći, sve dok režim bivšeg vođe bude predstavljao opasnost za libijski narod, NATO će nastaviti svoje napore u okviru UN-ove misije", čiji je cilj zaštititi civilno stanovništvo, rekao je Fox na tiskovnoj konferenciji zajedno s talijanskim kolegom Ignaciom La Russom, koji je također doputovao u dvodnevni posjet Tripoliju i predsjedniku Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC), Mustafi Abdelžalilu. "Poruka svima onima koji se još uvijek bore za Gadafija jest - partija je završena, a libijski vas narod odbacuje", rekao je Fox. Kada grad Sirt, gdje su borbe "vrlo žestoke", bude "pod našom kontrolom, objavit ćemo vijest da je Libija slobodna. Jer, oslobađanjem Sirta, pod kontrolom ćemo imati sve luke i pomorske prilaze zemlji", kazao je Abdeldžalil.
TBILISI - Razgovori između Gruzije i Rusije o ruskom zahtjevu za članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) okončani su u subotu bez dogovora, a Gruzija je najavila da će blokirati rusko pristupanje toj organzaciji ako Moskva ne promijeni svoje stajalište. Neuspjeh u rješavanju spora koji ima korijene u ratu 2008. godine između dvije bivše sovjetske republike narušava ruske izglede za pristupanje WTO-u ove godine, što žele Moskve i SAD-a, a mogao bi pogoršati i odnose Rusije i zapada. "Pregovori su gotovi i možemo reći da su propali, okončani bez ikakva rezultata", rekao je telefonom agenciji Reuters zamjenik gruzijskog ministra vanjskih poslova Sergi Kapandze koji predvodi gruzijsku delegaciju na razgovorima u Švicarskoj. S obzirom da WTO, organizacija u kojoj su 153 države, odluke donosi konsenzusom Gruzija ima mogućnost stavljanja veta na članstvo mnogo veće Rusije. "Gruzija ne može dati pristanak za ulazak Rusije u WTO dok Rusija ne promijeni svoje stajalište glede trgovine na okupiranim teritorijima", rekao je Kapanadze. Gruzija Južnu Osetiju i Abhaziju, u kojima Rusija drži znatne vojne snage, smatra okupiranim teritorijama.
Ruski izvor blizak pregovorima rekao je, međutim, da će se pregovori nastaviti 17. listopada.
CAPE TOWN - Kina je izgrađena na lažima, a njezini su dužnosnici licemjeri, rekao je Dalaj lama u subotu videofonom nakon što su ga poteškoće s vizom spriječile da se pridruži rođendanskoj proslavi nadbiskupa Desmonda Tutua u Južnoj Africi. "Neki me kineski dužnosnici opisuju kao demona", rekao je pozdravljen glasnim pljeskom tibetski duhovni vođa i stavio prste uz čelo poput vražjih rogova i dodao "U stvarnosti, za totalitarni komunistički sustav su licemjerje i laži postali, nažalost, dio njihovih života".
Kineskoj vladi smetaju ljudi koji govore istinu, rekao je Dalaj lama i dodao da pošteni judi žive dulje te bi on volio prisustvovati proslavi Tutuova 90. rođendana. "Nemojte mi tada zaboraviti poslati poziv... onda ćemo moći testirati vašu vladu", rekao je 76-godišnji tibetski vođa nadbiskupu Tutuu . Južnoafričke vlasti nisu izdale ulaznu vizu Dalaj lami što je ocijenjeno kao popuštanje pritisku Kine, najvećeg južnoafričkog partnera koji je prošlog tjedna obećao uložiti 2,5 milijardi dolara u gospodarstvo te zemlje.
VIŠEGRAD - Predsjednici zemalja članica Višegradske grupe - Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke - u subotu u mađarskom Višegradu obilježavaju dvadesetu godišnjicu te regionalne suradnje među četirima bivšim komunističkim državama. "Regionalna suradnja nema alternativnog rješenja, posebice s obzirom na to da su članice Višegradske grupe međusobno ovisne, s geografskog, povijesnog i ekonomskog aspekta", rekao je mađarski predsjednik Pal Schmitt, domaćin susreta. Schmitt i njegovi kolege, češki predsjednik Vaclav Klaus, poljski predsjednik Bronislaw Komorowski i slovački predsjednik Ivan Gasparovič u petak su sudjelovali na konferenciji na Sveučilištu ekonomskih znanosti Matijaša Korvina u Budimpešti, a u subotu na plenarnoj sjednici u bivšoj kraljevskoj palači Bele IV. u Višegradu, smještenoj četrdesetak kilometara sjeverno od glavnoga grada. Češki predsjednik Klaus istaknuo je kako je tijekom posljednih dvadeset godina "prijateljstvo među zemljama ojačalo", a njegov poljski kolega inzistirao je na potrebi "očuvanja učinkovitosti grupe, kako bi se bolje predstavljali njezini interesi". Višegradska skupina osnovana je kako bi se te srednjoeuropske, tada tranzicijske, države povezale i međusobno se podupirale u pristupanju Europskoj uniji.
NAIROBI - Nekoliko tisuća Kenijaca u subotu je odalo počast Wangari Maathai, prvoj Afrikanki koja je 2004. dobila Nobelovu nagradu za mir, na njezinu posljednju ispraćaju u glavnom parku u središtu Nairobija. Maathai je umrla 25. rujna nakon dugotrajne borbe s teškom bolešću u 71. godini. Kenijske vlasti organizirale su joj državni posljednji ispraćaj u parku Uhuru, gdje su je jednom pretukli agenti bivšeg režima. Maathai je osnivačica pokreta Zeleni pojas (Green Belt Movement) i od konca sedamdesetih prošlog stoljeća neumorno se zalagala za ozelenjavanje zemlje sadnjom drveća. Neumorno se borila protiv korumpirane vlasti koja je nemilosrdno krčila šume kako bi gradila betonske blokove poslovnih zgrada. Pokretu Wangari Maathai glavni je cilj sadnja drveća u Africi, poticanje bioraznolikosti, kao i osnivanje radnih mjesta za žene, što pridonosi vrednovanju njihova doprinosa društvu. Ta je organizacija od 1977. godine posadila gotovo 40 milijuna stabala na kontinentu. Maathai je prva žena s doktoratom u srednjoj i istočnoj Africi. Sedamdesetih godina bila je na čelu kenijskoga Crvenog križa, a od 2003. do kraja 2005. kenijska državna tajnica za okoliš.