ZAGREB
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvorila je danas novouređeni Nacionalni mikrobiološki laboratorij za tuberkulozu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), u koji je država uložila 4,5 milijuna kuna. "Novac uložen u prevenciju neprocjenjivo se višestruko vraća pa i ovo ulaganje od 4,5 milijuna kuna jest u konačnici ulaganje u gospodarstvo i oporavak gospodarstva", naglasila je Kosor na svečanosti otvorenja. Dodala je kako će ulaganje u prevenciju bolesti i nadalje imati potporu vlade, koja je u ovoj godini za razne javnozdravstvene programe izdvojila 265 milijuna kuna. Premijerka je ovom prigodom zahvalila svim djelatnicima HZJZ-a i na njihovu doprinosu u očuvanju i spašavanju života tijekom Domovinskog rata, kao i svima zdravstvenih stručnjacima koji su kao eksperti pridonijeli uspješnom završetku pregovora s EU. Ravnatelj HZJZ-a Željko Baklaić rekao je da je Nacionalni referentni laboratorij za tuberkulozu (NRL) dio mreže tbc laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije te je 2007. proglašen jednim od 28 supranacionalnih TB laboratorija u svijetu, upravo prepoznat po svojoj izvrsnosti kroz dvadesetogodišnju vanjsku kontrolu kvalitete rada. Zahvaljujući upravo dobroj dijagnostici, tuberkuloza je danas na najnižoj razini u povijesti praćenja te bolesti u našoj zemlji, sa svega 17 bolesnika na stotinu tisuća stanovnika. Primjerice, 50-ih godina prošlog stoljeća bilo je više od 400, a 80-ih 77 oboljelih na 100.000 bolesnika.
ZAGREB
Splitski poduzetnik Srećko Jurišić priznao je u cijelosti USKOK-ovu optužbu da je sa saborskim zastupnikom Ivanom Drmićem, osječkim poduzetnikom Dragom Tadićem i još dvoje optuženika pokušao podmititi suce Vrhovnog suda kako bi se promijenila presuda Branimiru Glavašu za ubojstva i mučenja srpskih civila u ratnom Osijeku. Na početku današnje sjednice optužnog vijeća koje je trebalo potvrditi ili odbaciti USKOK-ovu optužnicu Jurišić i njegov odvjetnik su, mimo znanja ostatka obrane, izvijestili sud da su se nagodili s tužiteljstvom i u cijelosti priznali optužnicu. Zbog toga mu je sud potvrdio dogovorenu uvjetnu kaznu na dvije godine zatvora u koji neće ići ako u narednih pet godina ne počini kazneno djelo. Državi će morati vratiti 70 tisuća eura koje su mu, po tvrdnji USKOK-a, radi podmićivanja dali Drmić i bivša zamjenica glavnog urednika "Glasa Slavonije" Sanja Markotić. Ročište na kojem će se odlučivati o optužnici za ostale sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Renata Miličević odgodila je do 13. listopada. Odvjetnicima ostalih optuženika u Jurišičevoj je nagodbi, među ostalim, sporno što je samo izjavio da priznaje sve što mu USKOK stavlja na teret, bez vlastite izjave o navodnim nedjelima. Tvrde da je takav način priznavanja nezakonit te da su ga u više slučajeva odbacili Vrhovni i Ustavni sud. Obrana tvrdi da USKOK nema dokaza da je u ovom slučaju riječ o protuzakonitom posredovanju, jer u optužnici stoji da su tek tražili "vezu" na Vrhovnom sudu koja bi pomogla da se pravomoćna osuđujuća presuda izmijeni u Glavaševu korist.
ZAGREB
Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu počeli su jutros blokadu referade zahtijevajući od ministarstva obrazovanja, znanosti i športa (MZOŠ) da se svim redovitim studentima toga fakulteta omogući besplatan upis na drugu godinu studiranja. Riječ je uglavnom o studentima koji su redovito završili prvu godinu studija. Oni bi sada trebali upisati drugu godinu, a prosvjeduju zato što nije jasno tko će imati pravo na besplatno studiranje, a tko ne, doznaje Hina od predstavnika organizatora blokade. Naime, studentima je, tvrde, bilo obećano da će svi redoviti studenti drugu godinu upisati bez plaćanja, ali je kasnije odlučeno da svi studenti koji studiraju po osobnim potrebama ipak moraju plaćati studij. Dodaju i kako nije jasno tko će od njih plaćati i po kojem kriteriju, kao ni hoće li im biti omogućeno da plaćaju u ratama ili bi morali odmah platiti cijeli iznos školarine. Zbog svega toga studenti su se odlučili na ovu akciju kako bi upozorili na svoj položaj, želeći pred ministarstvo izići sa zajedničkim zahtjevom da poštuje ono što im je obećano jer su, smatraju, ispunili sve uvjete. Ispred referade FF-a od jutros 50-ak studenata stoji s transparentima, a ulaz u referadu je zapriječen klupama. Studenti se pred referadom kane zadržati danas do 16 sati, a nakon toga će na za danas popodne najavljenu plenumu odlučiti hoće li blokadu nastaviti i sutra te u kojem obliku i kojoj mjeri.
ZAGREB
Prvi svjedoci na suđenju bivšem potpredsjedniku vlade Damiru Polančecu i ostalima u slučaju "Spice" mogli bi se za 15-ak dana pojaviti u sudnici zagrebačkog Županijskog suda, gdje je danas nastavljeno čitanje dokaza kojima obrana želi osporiti USKOK-ovu optužnicu. Među dokazima što je obrana predala sudu danas su pročitani i dokumenti koji navodno potvrđuju da su optuženici branili Podravku od neprijeteljskog preuzimanja. To je suprotno USKOK-ovim tvrdnjama da su novcem Podravke željeli preuzeti većinski paket dionica i pritom tvrtku oštetili za 400 milijuna kuna. Ime prvog svjedoka koji će se ispitati najmanje osam dana od dovršetka čitanja dokazne dokumentacije sudac Siniša Pleše nije želio otkriti, jer raspored svjedočenja još nije dostavljen obrani. USKOK je do sada predložio ispitivanje više od stotinu, a obrana 30-ak svjedoka. Među svjedocima obrane sudsko vijeće prihvatilo je predsjednika HSS-a Josipa Friščića, SDP-ovog gradonačelnika Koprivnice Zvonimira Mršića, bivšeg glasnogovornika vlade Ratka Mačeka i predsjednika Nadzornog odbora Podravke Ljubu Jurčića. Od javnosti poznatijih imena s liste USKOK-ovih svjedoka u sudnici bi se trebali pojaviti predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i bivši predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak. O mogućem svjedočenju najzvučnijih političkih imena, Jadranki Kosor, Ivi Sanaderu, Stjepanu Mesiću, Ivanu Jarnjaku, Đuri Popijaču i dr. sudsko vijeće odlučit će naknadno.
ZAGREB
Po podatcima svjetskih organizacija svaki dan izumru desetci životinjskih vrsta, najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi i tigrovi, a kako bi se upozorilo na važnost životinja i čovjekova odnosa prema njima, 4. listopada obilježava se Međunarodni dan zaštite životinja. Prvi je put taj dan obilježen 1931. na konvenciji ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a taj je dan prerastao u događaj posvećen svim životinjama. U Hrvatskoj, u čijim očuvanim staništima obitava velik broj životinjskih svojta ugroženih u Europi, strogo je zaštićen velik broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina u Jadranu te sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu. Osim sisavaca zaštićen je i velik broj ptica, gmazova, vodozemaca, slatkovodnih i morskih riba te brojni beskralješnjaci, ističu u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Ugrožene životinje u Hrvatskoj štiti zakon koji, primjerice, propisuje 50 kuna kazne ako se kod koga nađe jedan prstac, a 100 tisuća kuna ako ubije sredozemnu medvjedicu. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih organizama, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti i u njoj je poznato oko 38 tisuća vrsta, no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, čak do 100 tisuća.
ZAGREB
Nepoznati pljačkaši pokušali su jutros iza 4 sata razvaliti bankomat u zagrebačkom naselju Malešnica pri čemu su koristili nepoznatu eksplozivnu napravu koja je aktivirala alarme na automobilima pa su pobjegli neobavljena posla. Pokušaj pljačke dogodio se u Ulici Ante Topića Mimare, a policija je dojavu dobila od zaštitarske tvrtke. Za sada nije utvrđeno s kakvom ekslozivnom napravom su pljačkaši pokušali razvaliti bankomat Zagrebačke banke, no vjeruje se da su koristili plinsku bocu. Eksplozija je aktivirala alarme na parkiranim automobilima i probudila stanare, što je, pretpostavlja se, otjeralo pljačkaše koji su pobjegli bez plijena. U eksploziji nisu oštećeni okolni objekti. Policijski očevid još uvijek je u tijeku.