ZAGREB - Usporava se rast hrvatskog robnog izvoza i uvoza, a pokrivenost uvoza izvozom u prvih osam mjeseci ove godine je 59,1 posto. Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, iznosio je u prvih osam mjeseci ove godine 42,3 milijarde kuna, što je 2,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno porastao za 0,7 posto, na 71,6 milijardi kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 29,3 milijarde kuna i manji je za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječanja do kraja kolovoza iznosio je 5,7 milijardi eura, što je za 0,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz istodobno smanjen za 1,3 posto, na 9,67 milijardi eura. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom izražen u eurima u prvih osam mjeseci bio je 3,9 milijardi eura. Statistika po pojedinim značajnijim izvoznim djelatnostima, pokazuje da je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstva, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, u prvih osam mjeseci ove godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 744,5 milijuna eura, što je 10,7 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
ZAGREB - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač ocijenio je danas kako je na usporavanje ukupnog hrvatskog izvoza u osam mjeseci najviše utjecala brodogradnja i podaci bez brodogradnje govore o oporavku izvoza. "Izvoz je u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za 2,7 posto. Istovremeno kada se iz izvoza isključi izvoz brodova tj. odjeljak ostala prijevozna sredstva, što je stavka koja snažno oscilira, dobiva se rast izvoza od 21,2 posto, što nedvojbeno pokazuje oporavak izvoza. S restrukturiranjem brodogradnje, na kojoj radimo, rezultati izvoza bit će još i bolji", komentar je ministra Popijača na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni. Komentirajući podatke o padu industrijske proizvodnje u kolovozu u odnosu na srpanj za 4,9 posto, Popijač kaže kako je to ponajviše pod utjecajem pada proizvodnje kemijskih proizvoda koja je u kolovozu u odnosu na srpanj bila manja za više od 42 posto, zbog zaustavljanja rafinerije Sisak i problema u Diokiju.
RIJEKA - Sporazum o razumijevanju, u kojem se navode zajednički ciljevi zaštite okoliša i unaprjeđenja poslovanja Inine Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, potpisali su danas predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. U sporazumu je iskazan zajednički interes za unaprjeđenje suradnje i komunikacije u ostvarivanju zajedničkih ciljeva kao što su poboljšanje kvalitete zraka, poboljšanje sustava nadzora emisija, preseljenje stanovnika koji žive u blizini Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, aktivna komunikacija u vezi s modernizacijom te rafinerije i nastavak ulaganja u regiji. Župan Komadina kazao je da je sporazum posebno važan u dijelu koji govori o skrbi za radna mjesta, zapošljavanju novih ljudi i zdravlju stanovništva. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott kazao je da je Ina u prošlih deset godina uložila ukupno 27 milijarda kuna, od toga 17 u Hrvatskoj, a 10 u inozemstvu. U projekt modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku Ina je uložila četiri milijarde kuna. Prva faza modernizacije Rafinerije nafte Rijeka dovršena je u veljači ove godine, a u toj je fazi uloženo oko 400 milijuna eura. Na upit kada bi mogla započeti druga faza modernizacije riječke rafinerije, Aldott je odgovorio da je riječ o dugoročnom procesu koji će trajati do tri i pol godine i da se nada da će dokumentacija projekta biti završena do kraja ove godine. Izvršni direktor za rafinerije i marketing u Ini Peter Chmurčiak kazao je, govoreći o dogovorima o preseljenju obitelji koje žive uz rafineriju a izložene su buci iz pogona, da će prva tri slučaja uskoro biti uspješno okončana, vjerojatno u sljedeća tri mjeseca, a da će se potom raditi na rješavanju ostalih slučajeva.
ZAGREB - Uprava Dalekovoda najodlučnije opovrgava da je bilo koji član uprave ikada djelovao zajednički s bilo kojom osobom radi preuzimanja kontrole nad Dalekovodom te nema nikakvih spoznaja da je to činila ijedna fizička i pravna osoba navedena u rješenju Hanfe, priopćeno je danas iz uprave Dalekovoda. Priopćenje je reakcija na jučerašnje rješenje Hrvatske agencija za nadzor finacijskih usluga (Hanfa) koja je utvrdila da je za pet osoba (Luka Miličić, Tomislav Belamarić, Krešo Kraljević, Damir Skansi i Darko Tipurić) i pet tvrtki (BMK i partneri, KLT i partneri, CTG, Credos i Telegra) nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Dalekovoda te im naložila da podnesu zahtjev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, ponudu za preuzimanje i druge zakonom predviđene isprave. "Članovi Uprave najodlučnije opovrgavaju da je bilo koji od njih ikad djelovao zajednički s bilo kojom osobom radi preuzimanja kontrole nad društvom. Uprava društva, također, nema nikakvih spoznaja da je to činila ijedna od fizičkih i pravnih osoba koje su navedene u rješenju.Posebno što one sveukupno raspolažu s manje od 11 posto dionica, pri čemu nijedna od spomenutih fizičkih osoba ne raspolaže s više od 0,8 posto dionica", ističu iz Uprave Dalekovoda. Napominje se da Dalekovod ima više od osam tisuća dioničara od kojih nijedan pojedinačno ne raspolaže s više od 8 posto dionica. Iz Dalekovoda najavljuju da će čim rješenje Hanfe bude službeno dostavljeno, poduzeti mjere zaštite svojih prava i interesa.
ZAGREB - Quaestus Invest u najkraćem će se roku očitovati na rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kojim mu je oduzeto odobrenje za rad, a u međuvremenu će u potpunosti ispuniti sve svoje obveze iz rješenja, priopćeno je danas iz Quaestus Investa iz kojeg poručuju da imovina nekretninskog fonda Hanfinim rješenjem nije ugrožena. Uprava Hanfe jučer je Quaestus Investu, koji upravlja zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine, privremeno, na razdoblje od jedne godine, oduzela odobrenje za rad, zbog utvrđenih niza nepravilnosti i povreda zakona. "Vezano uz rješenje Hanfe o oduzimanju odobrenja za rad društvu Quaestus Invest, obavještavamo javnost da pažljivo proučavamo obrazloženje rješenja i na njega ćemo se očitovati u najkraćem mogućem roku. U međuvremenu će društvo, poštujući zakonodavni okvir, u potpunosti ispuniti sve svoje obveze koje proizlaze iz rješenja", kaže se u priopćenju. Ističe se da imovina nekretninskog fonda, koja se sastoji od kvalitetnih ulaganja, rješenjem Hanfe nije ugrožena. Također se napominje da rješenje Hanfe nema nikakvog učinka na društva Quaestus Savjetovanje i Questus Private Equity, koje upravlja private equity fondovima QPEK i QPEK-II i koji neometano nastavljaju s radom.
ZAGREB - Sindikat hrvatskih željezničara uputio je danas pismo premijerki Jadranki Kosor u kojem je traži da odmah zaustavi nanošenje štete HŽ-u, koje dolazi "iz uprava pojedinih tvrtki koje čine HŽ Holding". HŽ je opterećen dugogodišnjim političkim kadroviranjem zbog čega se neki menadžeri ponašaju kao politički komesari koji se u međusobnoj borbi služe medijskim plasiranjem laži i poluistina, i time nanose štetu HŽ-u, tvrdi sindikat u pismu. Posljedica jednog tako plasiranog medijskog napisa je neisplata plaća radnicima HŽ-ove tvrtke kćeri PRO-REG, zbog čega sindikat oštro prosvjeduje. Sindikat također traži istragu o tome jesu li točne indicije da uprava jednog od društava članica HŽ Holdinga vodi "specijalni medijski rat" protiv Uprave HŽ Holdinga putem PR agencije koju plaćaju kooperanti pojedinih tvrtki kćeri. Sindikalci zahtijevaju da se istraži točnost informacije da je Uprava jednog od društava članica HŽ Holdinga navodno na konzultante potrošila 12 milijuna kuna, i to na banalne stvari poput analize dnevnica za službeno putovanje. U to vrijeme napravljene su milijunske štete na lokomotivama, vlakovima i vagonima, jer nije nabavljena mast za pružne mazalice koje su naručivane javnim nadmetanjem s višemjesečnim zakašnjenjem i na nestručan način, tako da je natječaj poništen, tvrdi sindikat.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je ostvareno 10,8 milijuna kuna redovnog prometa, dok su dionički indeksi porasli, Crobex za blagih 0,02 posto, na 1.854,41 bod, a Crobex10 za 0,28 posto, na 1.024,93 boda. Jedina dionica s prometom iznad milijun kuna bila je HT-ova. Dionica HT-a protrgovano je za 3,4 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 1,63 posto, na 248 kuna. Po prometu slijedi dionica Dalekovoda, kojom je u prijepodnevnim satima bilo obustavljeno trgovanje, a ostvarila je ukupno 726,4 tisuće kuna prometa i njena je zadnja cijena 168 kuna, što je pad za 0,60 posto. Dionica Ingre danas je protrgovano za 664,8 tisuća kuna, a cijena joj je pala za 1,94 posto. Rast cijene bilježi pak dionica Ericsson Nikole Tesle i to za 1,29 posto, a ostvarila je 643,1 tisuću kuna prometa. Izrazitiji pad cijene imala je danas dionica Diokija, za 16,80 posto, uz promet od 213,7 tisuća kuna. Visok pad cijene Diokija vjerojatno se može povezati s današnjim medijskim napisima da Ivan Čermak, odnosno njegova tvrtka Crodux plin odustaje od Diokija i do daljnjeg se ne namjeravaju upuštati u investiciju s Diokijem.
ZAGREB - Ni danas, zadnjeg dana trgovnja u ovome mjesecu, na Tržištu novca, ništa nova. Naime, i dalje ukupno prijavljena potražnja višestruko premašuje ponudu, koja je pak danas dodatno zabilježila pad od gotovo 23,5 posto. Ukupno je prijavljena potražnja danas iznosila 250,76 mlijuna kuna ili za oko 11 posto manje no u četvrtak. Istodobno se na strani ponude našlo tek 70,76 milijuna kuna ili gotovo 23,5 posto manje od jučer. Najviše je, 43,6 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa snižena s 1,18 na 1,15 posto. Također je plasirano 3,1 milijun kuna ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1,5 posto, te 4,06 milijuna kuna na rok duži od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 4,5 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 50,76 milijuna kuna, dok je 20 milijuna kuna ponude ostalo neiskorišteno zbog neusuglašenih uvjeta kreditiranjaa. Prosječna kamatna stopa lagno je snižena s 1,56 na 1,44 posto.