ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas kako smatra da se na referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji može postići rezultat od 70-ak posto glasova za ulazak Hrvatske u EU. Nakon parlamentarnih izbora, bez obzira na njihov ishod, zatražit ću od svih političara i stranaka koji se zalažu za Europsku uniju da sudjeluju u velikoj proeuropskoj kampanji koja bi trajala mjesec do mjesec i pol dana, najavio je Josipović govoreći na konferenciji o položaju hrvatskih radnika nakon ulaska Hrvatske u EU. Najnoviji podaci iz istraživanja javnosti, koje je provela agencija Ipsos puls, pokazuju da bi u ovom trenutku 58 posto građana glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, a 31 posto protiv. Tih 30-ak posto protivnika prije svega se boje nepoznatog, uvjeren je Josipović, a proeuropski političari i stranke trebaju im pomoći da odagnaju taj strah. Hrvatski predsjednik ocijenio je da se nakon hrvatskog pristupanja EU na području tržišta rada neće dogoditi ništa dramatično, odnosno da neće doći do masovnog odlaska hrvatskih radnika iz zemlje. Istraživanja pokazuju da svega jedan posto radnog stanovništva Hrvatske čvrsto razmišlja o odlasku u neku drugu zemlju, a u samoj EU između dva i pet posto zaposlenih radi izvan svoje države. Ne možemo biti zadovoljni sadašnjim stanjem na hrvatskom tržištu rada s obzirom na visoku nezaposlenost, pogotovo mladih, te velike regionalne razlike, tako da buduću vladu čeka veliki posao da zajedno sa sindikatima osigura fleksibilniju politiku zapošljavanja bez suštinskog smanjivanja radnih prava, ocijenio je Josipović. Dvodnevnu konferenciju pod nazivom "Hrvatska u EU: što radnici dobivaju, a što gube" organizirali su Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert.
ZAGREB - Ako Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju (EU) postane gospodarski uspješnom zemljom morat će se suočiti s pojavom useljavanja stranih radnika koji će ovdje dolaziti "trbuhom za kruhom", upozoreno je na današnjoj konferenciji "Hrvatska u EU: što radnici dobivaju a što gube", koju su organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert. Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenja pregovora s EU Vesna Pusić ocijenila je kako se Hrvatska, u slučaju ekonomskog uspjeha, više neće sretati s problemom emigracije već imigracije radnika, i to ponajprije iz manje razvijenih zemalja EU-a poput Rumunjske, Bugarske ili Grčke. S obzirom da Hrvatska i prije ulaska u EU ima veće plaće od šest - sedam njezinih zemalja članica, moramo se pripremiti na mogućnost da će se kod nas početi useljavati radnici koji će govoriti na stranim jezicima, što će proizvesti niz posljedica, dodala je. Pusić također ne smatra da će s ulaskom u EU doći do "odljeva mozgova" iz Hrvatske jer nam visokoobrazovana radna snaga, nažalost, ionako pomalo odlazi u bogatije zemlje. S tezom o dolasku stranih radnika ne slažu se, međutim, predstavnici sindikata koji su upozorili da se stranim radnicima ne isplati "gastarbajterstvo" u Hrvatskoj zbog visokih životnih troškova. Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak napomenuo je kako je već pregovarački proces doprinio jačanju radnog zakonodavstva u Hrvatskoj jer je, primjerice, u naš Zakon o radu ugrađeno 15 različitih direktiva EU.
PLITVIČKA JEZERA - Nacionalni park Plitvička jezera zabilježio je danas milijuntog ovogodišnjeg posjetitelja, što je prvi put u povijesti ovog nacionalnog parka da ga je u jednoj godini obišlo milijun posjetitelja. Riječ je o gošći Stani Ježina iz Francuske, porijeklom iz Splita. Ona je u razgledanje Plitvica danas doputovala po treći put u društvu unuke i prijatelja. Milijuntoj posjetiteljici ravnatelj Nacionalnog parka Branislav Šutić predao je doživotnu ulaznicu za posjet Plitvičkim jezerima, kao i kartu za putovanje u najstariji nacionalni park na svijetu američki Yellowstone. Kako se doznaje od voditeljice Službe marketinga i prodaje Vlatke Ružić, dobar posjet Plitvičkim jezerima očekuju i u listopadu kada su dolazak najavile brojne skupine izletnika i učeničkih ekskurzija. Time će znatno biti premašen prošlogodišnji posjet od 982 tisuće turista.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) danas je otvoren "ZG7 - Zagrebački poslovni tjedan" koji obuhvaća tri sajamska projekta - Međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologije i komunalne opreme "EMAT", Međunarodni sajam energetike, elekronike i automatizacije "Energetika" i Međunarodni sajam zaštite osoba i imovine "Interprotex". Na Zagrebačkom poslovnom tjednu, koji je namijenjen isključivo poslovnoj publici, predstavlja se 176 izlagača iz 26 zemalja, a sajmovi traju do petka, 30. rujna. Otvarajući sajmove državni tajnik za robne zalihe i financije u Ministarstvu gospodarstva Ivan Bubić kazao je kako se na ovim sajamskim priredbama predstavljaju napredne tehnologije i tehnologije budućnosti. Istaknuo je važnost obnovljivih izvora energije, napominjući kako su investitori dosada pokazali velik interes za pokretanje projekata obnovljivih izvora energije. Tako je u posljednje četiri godine u ministarstvo prijavljeno više od 850 projekata, a dosad su izdana odgovarajuća rješenje za njih 565. Kazao je i kako će se ulaskom Hrvatske u EU otvoriti mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova pa će primjerice tako u prvih šest mjeseci članstva biti dostupno 800 milijuna eura, a u prve dvije godine 3 milijarde eura.
ZAGREB - Ina je danas izvijestila da je zaprimila odluku o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća u arbitražnom postupku koji je pokrenuo talijanski Edison Inernational koji od Ine traži naknadu od oko 140 milijuna eura tvrdeći da Ina nije u potpunosti poštovala Ugovor o podjeli proizvodnje na blokovima Izabela i Iris/Iva u sjevernom Jadranu, što Ina osporava. Ina je jučer, 26. rujna, zaprimila odluku o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća u arbitražnom postupku iniciranom od strane Edison International S.p.A protiv Ine, čime je završen postupak imenovanja i formiranja arbitražnog vijeća, a vezano uz Ugovor o podjeli proizvodnje za ugovorno područje sjevernog Jadrana Izabela i Iris/Iva blokove, navodi se u obavijesti koju je Ina objavila na Zagrebačkoj burzi. Sjedište arbitražnog postupka sukladno arbitražnoj klauzuli je Beč, a postupak će se voditi prema pravilima UNCITRAL-a. "Edison International S.p.A svoju obavijest o arbitraži temelji na navodima da INA nije u potpunosti izvršavala svoje ugovorne obveze iz Ugovora te prema istoj obavijesti zahtjeva od Ine naknadu od cca 140 milijuna eura, te zahtjeva i kompenzaciju izmakle koristi", navode iz Ine. Ističu također kako je Ina dostavila odgovor na obavijest o arbitraži u kojem je u cijelosti osporila navode Edison International, a ujedno je podnijela i protuzahtjev protiv društva Edison International. INA očekuje da će netom formirano arbitražno vijeće u daljnjem postupku uputiti i odrediti rok u kojem će Edison International biti obvezan podnijeti tužbu kojom će specificirati i objasniti zahtjeve iz podnesene obavijesti o arbitraži. Edison i Ina su 2002. godine sklopili Ugovor o podjeli proizvodnje za ugovorno područje sjevernog Jadrana Izabela i Iris/Iva blokove.
ZAGREB - Pozitivno raspoloženje sa svjetskih burzi prelilo se danas i na Zagrebačku burzu, pa su Crobexi u plusu za više od jedan posto, uz solidan promet. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 1,42 posto, na 1.876 bodova, a Crobex10 1,31 posto, na 1.036 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 8,92 milijuna kuna, što je otprilike 400.000 više nego jučer u ovo doba. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, 1,98 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,37 posto, na 245,1 kunu. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Končara Elektroindustrije, a cijena joj je porasla 1,9 posto, na 535 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po dobicima se izdvajaju dionice Konzuma, čija je cijena skočila 5,73 posto, Dalekovoda 4,62 posto, Zagrebačke banke 4,58 posto te Belja, 4,48 posto.
ZAGREB - Kuna ja na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke blago oslabila prema euru, za 0,04 posto, u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,483713 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak, za 0,23 posto, pa njegov srednji tečaj iznosi 6,133688 kuna. Istodobno je američki dolar oslabio prema kuni za 0,40 posto, a oslabila je i britanska funta za 0,15 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,536519 kuna, a funte 8,602958 kuna.