ZAGREB - Neuspjeh restrukturiranja državnih brodogradilišta u Hrvatskoj uopće nije opcija o kojoj razmišlja Europska komisija i bio bi to kraj tih brodogradilišta, rekao je danas Dominique Van der Wee iz Opće uprave za tržišno natjecanje Europske komisije. "Ne razmatramo taj scenarij, to jednostavno nije opcija", rekao je Van der Wee na konferenciji "Ususret pristupanju EU-u i nakon njega" koju je organizirala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Dodao je da je "loše uopće pomišljati" na neuspjeh restrukturiranja državnih brodogradilišta, te da bi to za njih bio kraj. Ocijenio je da su planovi restrukturiranja koje je odobrila Europska komisija dobar dogovor i nagodba kojom je dugoročno osigurana budućnost brodogradilišta. Prema njegovom mišljenju vrlo je važno što je taj dogovor postignut prije hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, jer bi nakon toga to bilo puno teže. Stoga pogrešnima smatra teze, koje se ovih dana pojavljuju u javnosti, da bi možda trebalo pričekati s privatizacijom, pri čemu naglašava i ne baš sjajne prognoze rasta europskog gospodarstva koje, kako je rekao, mogu obeshrabriti ulagače. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren upozorio je da Hrvatska prije stupanja u punopravno članstvo EU-a mora reformirati sustav državnih potpora kako bi manjim potporama ciljano poticala konkurentne i perspektivne tvrtke. Do pristupa Hrvatske u EU njezino gospodarstvo mora biti naviknuto na takav pristup i ponašanje, tvrtke se trebaju oslanjati na vlastite resurse, a ne na državnu pomoć, kaže Vandoren. Član uprave tvrtke DIV, koja je dala ponudu za privatizaciju Brodosplita, Darko Pappo upozorava da se prilika koja je dana brodogradilištima mora iskoristiti jer alternative nema. Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec upozorila je da će kontrolu državnih potpora nakon ulaska Hrvatske u EU preuzeti Europska komisija, te najavila da će glavna aktivnost Agencije u budućnosti biti borba protiv kartela jer oni najviše štete interesima potrošača.
ZAGREB - Vrijeme je da Hrvatska dosadašnji model bezobzirnog liberalnog kapitalizma, koji se više ne može ni ekonomski održati, zamijeni modelom društveno odgovornog poslovanja, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović govoreći na današnjem 4. redovnom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Liberalni kapitalizam, koji se zasniva na pohlepi i čiji ceh najviše plaćaju radnici, došao je do ruba, pa je vrijeme da se počne graditi društvo koje neće zanimati jedino profit već poštivanje radnih i socijalnih prava građana, rekao je Josipović. Političari trebaju ljudima reći istinu da je Hrvatska u problemima iz kojih nije lako izaći, pa su joj potrebni ljudi koji imaju znanja, odgovornosti i poštenja da je izvuku iz krize, a u tome im moraju pomoći i sindikati, naglasio je Josipović. Sindikalce je pozdravio i ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta istaknuvši predanost Vlade socijalnom dijalogu i partnerskim odnosima sa sindikatima i poslodavcima. Podsjetio je da se problem oko funkcioniranja Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) riješio tako da je ukinuto preglasavanje pa sada predstavnici triju partnera najvažnije probleme nastoje riješiti konsenzusom. Na današnjem saboru NHS-a trebao bi biti izabran novi predsjednik te sindikalne središnjice, a jedini kandidat je dosadašnji predsjednik Krešimir Sever koji je upozorio sindikalne članove da u ova teška vremena moraju biti "čvrsta šaka za obranu radničkih prava".
ZAGREB - Naftna kompanija Ina smanjuje proizvodnju u Siriji za 1,5 tisuća barela nafte na dan, prilagođavajući svoju razinu prosječne dnevne proizvodnje odlukama Europske unije koja je krajem prošlog tjedna pooštrila sankcije Siriji. U obavijesti o promjeni prozvodnje u Siriji objavljenoj na Zagrebačkoj burzi, iz Ine podsjećaju da je već ranije objavljeno da je Vijeće Europske unije donijelo odluke kojima su dodatno pooštrene sankcije EU protiv Sirije te je nametnuta zabrana uvoza sirijske nafte u EU. Zabrana se odnosi kupnju, uvoz i prijevoz nafte i drugih naftnih derivata iz Sirije, kao i na zabranu pružanja financijskih ili osiguravajućih usluge za takve transakcije. "Prema posljednjem razvoju događaja i posljednjim zahtjevima INA-Industrija nafte d.d. prilagodila je razinu prosječne dnevne proizvodnje ugljikovodika u Siriji smanjujući ju za 1,5 tisuća barela nafte na dan", navode iz Ine. Ina će i dalje pozorno pratiti razvoj događaja koji se odnose na Siriju o čemu će obavještavati javnost, zaključuje se u obavijesti Ine. Ina u Siriji provodi istraživačko-proizvodne aktivnosti na dva bloka - Hayan i Aphamia te u Siriji najvećim dijelom proizvodi prirodni plin te sirovu naftu i kondenzat.
ZAGREB - Delegacija Europske unije u Hrvatskoj i Ministarstvo financija formalnom su ceremonijom obilježili danas završetak provedbe twinning light projekta vezanog za koncesije i javno-privatno partnerstvo (JPP) koji se provodio u okviru pretpristupnog instrumenta IPA. Cilj projekta "Jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva financija u odnosu na implementaciju nove zakonske regulative iz područja koncesija i javno-privatnog partnerstva" bio je uvođenje i primjena sustava koncesija i JPP-a u Hrvatskoj, utemeljenog na zakonskom uređenju, institucionalnim postavkama i praksi EU-a. Projekt je financirala Europska unija s 246.618 eura, a trajao je devet mjeseci. "Tijekom projekta utvrdili smo da su institucionalni kapaciteti i zakonska regulativa u Hrvatskoj vezano za ovo područje u vrlo naprednoj fazi, te smo sigurni da će u budućnosti znati prepoznati i podržati dobre projekte", istaknuo je Nikolaos Mantzoufas, posebni tajnik za JPP iz grčkog ministarstva gospodarstva.
ZAGREB - Na najznačajnijem tržištu nekretnina u Hrvatskoj, onom u Zagrebu, tražene cijene nekretnina pale su ispod razine koju su imale u svibnju 2006. godine, u ovogodišnjem rujnu su u odnosu na prethodni mjesec niže za 0,9 posto, dok su na godišnjoj razini ostvarile pad od 2,4 posto, a od početka mjerenja u svibnju 2006. indeks cijena nekretnina prvi je put pao ispod 100, objavio je CentarNekretnina. Na Jadranu su tražene cijene nekretnina u rujnu u odnosu na prošli mjesec niže za 0,5 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji rujan, manje su za 1,4 posto. Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u rujnu je u odnosu na kolovoz pala za 0,7 posto, a u odnosu na rujan 2010. za 2 posto. Podaci CentraNekretnina o zagrebačkom tržištu pokazuju da je prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu iznosila 1.761 euro za četvorni metar. Cijena kuća u Zagrebu je u prosjeku za 34 posto niža u odnosu na cijenu četvornog metra stana. U rujnu je iznosila 1.154 eura/m2, što je za 1,1 posto niže u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini tražene cijene kuća pale za 0,3 posto. Na tržištu nekretnina na Jadranu prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana iznosi 1.968 eura/m2. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su i najskuplji stanovi na moru sa prosječnom traženom cijenom od 3.308 eura/m2. Prosječna cijena stana u Splitu u rujnu iznosi 2.403 eura/m2, dok je prosječna tražena cijena stana u Rijeci 1.610 eura/m2.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas su u blagom plusu, uglavnom pod utjecajem kretanja na svjetskim burzama, a njihov daljnji smjer ponajviše će ovisiti o vijestima iz eurozone. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 0,16 posto, na 1.867 bodova, a Crobex10 0,43 posto, na 1.035 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 4,4 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u ovo doba. Milijunski promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 1,2 milijuna kuna. Cijena joj je pritom ojačala 0,18 posto, na 244,54 kune. Slijedi dionica Zagrebačke banke, s prometom od gotovo 800.000 kuna, i padom cijene za 3,56 posto, na 45 kuna. Među likvidnijim izdanjima, veće dobitke ostvarile su dionice Atlantske plovidbe, kojima je cijena porasla 1,38 posto, te Končara EI, za 1,08 posto. Znatnije cjenovne minuse, pak, bilježe dionice Ericssona Nikole Tesle, za 2,88 posto, i Ingre, za 3,43 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,05 posto, a za isti postotak oslabila je i prema švicarskom franku. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,487556 kuna, a franka 6,136838 kuna. U odnosu na američki dolar kuna je ojačala za 0,66 posto, a prema britanskoj funti ojačala je za 0,13 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a je 5,499894 kune, a funte 8,591573 kune.