BRUXELLES - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u rujnu je poskočila na tri posto, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata. U Eurostatu procjenjuju da je rast potrošačkih cijena u rujnu na godišnjoj razini u 17-članoj eurozoni iznosio tri posto, što je dramatičan rast u usporedbi s godišnjom inflacijom od 2,5 posto u kolovozu za koju su u Bruxellesu kazali da je na vrhuncu. Time je rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini znatno premašio ciljanu razinu Europske središnje banke (ECB) od nešto ispod dva posto. Najnoviji podatak objavljen je svega nekoliko dana pred zasjedanje ECB-a, zakazano za idući četvrtak, kojim će posljednji put predsjedati Jean-Claude Trichet prije odlaska s čelne dužnosti zbog isteka mandata.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Stopa nezaposlenosti u eurozoni i Europskoj uniji ostala je u kolovozu nepromijenjena u odnosu na srpanj i iznosila je 10,0 odnosno 9,5 posto, pokazali su najnoviji podaci statističkog ureda Europske unije. U prošlogodišnjem kolovozu stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 10,2 a u EU27 9,6 posto. Ukupno je u prošlom mjesecu u EU bez posla bilo 22,785 milijuna građana, od čega 15,739 milijuna u eurozoni, procjenjuju u Eurostatu. Time se njihov broj u eurozoni smanjio za 38 tisuća, odnosno za 62 tisuće u 27-članoj Uniji. Španjolska je u kolovozu ponovo bilježila najvišu stopu nezaposlenosti, od 21,2 posto, dok je najniža zabilježena u Austriji i iznosila je 3,7 posto. Stopa nezaposlenosti među mladima do 25 godina starosti bila je u kolovozu 20,4 posto u eurozoni, te 20,9 posto u Uniji, a kretala se u rasponu od najnižih 7,5 posto u Nizozemskoj, do najviših 46,2 posto zabilježenih u Španjolskoj, objavio je Eurostat.
ZAGREB/WIESBADEN - Promet u njemačkoj maloprodaji realno je pao u kolovozu za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su preliminarni podaci državnog statističkog ureda, čime je prekinut dvomjesečni oporavak. Ujedno je revidiran podatak o rastu prometa u srpnju, na 0,3 posto. U lipnju poskočio je za 4,0 posto. Nominalno je promet u kolovozu smanjen za tri posto, objavio je Destatis. Na godišnjoj razini podaci pokazuju rast realnog prometa u maloprodaji za 2,2 posto, dok je nominalno porastao za 3,6 posto. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci promet u maloprodaji u najvećem europskom gospodarstvu bio je nominalno veći za 2,7 a realno za 1,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U Destatisu napominju da su u ovogodišnjem kolovozu trgovine radile 27 dana, nasuprot 26 u istom mjesecu lani.
BRUXELLES - Europska unija pomoći će tijekom sljedećih tjedana proizvođačima maslinova ulja, dopuštajući im skladištenje djevičanskog ulja tijekom šest mjeseci, kako bi se taj sektor lakše suočio s padom cijena, objavila je Europska komisija. "Odlučio sam djelovati kako bih pomogao sektoru da se kratkoročno suoči s problemima", rekao je europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos, obećavajući također "konkretan akcijski plan u sljedećim tjednima" za srednjoročno i dugoročno razdoblje. Po izvoru bliskom Komisiji, tržišta su "nervozna" uoči nove berbe, a pad cijena u odnosu na prošlu godinu uočen je i u Španjolskoj i u Italiji. Ukupno bi moglo biti uskladišteno oko 100.000 tona maslinova ulja. "Budući da se radi o razdoblju od šest mjeseci, mislim da to neće negativno utjecati na tržište na početku nove sezone", dodao je europski povjerenik.
BRUXELLES - Europska komisija poduzela je mjere protiv europskih monopola u sektoru električne energije i plina, pokrenuvši kaznene procedure protiv 18 država članica, uključivo Francusku, Veliku Britaniju i Španjolsku. Države članice EU-a trebale su do početka ožujka prenijeti u nacionalna zakonodavstva odredbe o razdvajanju vlasništva nad proizvodnjom, isporučivanjem i distribucijom energije. To bi razdvajanje trebalo stupiti na snagu 2012. "Šest mjeseci nakon tog datuma, većina država odredbe nije provela. Komisija je stoga danas odlučila pokrenuti kaznene procedure protiv 17 država u elektroenergetskom sektoru i 18 u sektoru plina", objavio je povjerenik za energetiku Guenther Oettinger. "Ta kašnjenja potkopavaju naš zajednički cilj finalizacije unutarnjeg energetskog tržišta u iduće tri godine", dodao je.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je u četvrtak odbila zahtjev Europske komisije da ukine porez koji je uvela telekomunikacijskim tvrtkama kako bi sanirala svoje javne financije. "Nema razloga za promjenu" poreza i Mađarska je spremna ići pred Europski sud pravde kako bi obranila svoja prava, naglasio je glasnogovornik premijera Viktora Orbana Peter Szijjarto u priopćenju. Dodao je da "porez pruža priliku tvrtkama da prezmu razmjerni udio tereta u društvu". U četvrtak je Bruxelles ocijenio nezakonitim namet koji u mađarsku državnu blagajnu donosi 61 milijardu forinti (209 milijuna eura) godišnje. Odredio je Mađarskoj rok od dva mjeseca da ga ukine. U Komisiji tumače da se prihodi od poreza slijevaju u državnu blagajnu i ne koriste se za financiranje regulative telekomunikacijskog sektora. Vlasti također nisu konzultirale kompanije prije njegova uvođenja. Mađarski je premijer u listopadu prošle godine uveo 'krizni porez' od 6,5 posto maloprodajnim, energetskim, financijskim i telekomunikacijskim poduzećima u nastojanju da sreže proračunski manjak.
ATENA - Uprava grčkog kockarskog diva OPAP načelno je odobrila prijedlog vlade u Ateni po kojem bi na ime produljenja koncesije za usluge kockanja i za dozvolu za postavljanje videoloto strojeva uplatila u državnu blagajnu 935 milijuna eura, kazao je za Reuters jedan čelnik OPAP-a. OPAP je u djelomičnom vlasništvu države i spada među najvredniju imovinu na popisu za privatizaciju. Prodaja državnog udjela ključni je dio nastojanja vlade u Ateni da ove godine privatizacijama prikupi četiri milijarde eura. Time bi uvjerila zajmodavce da ispunjava obveze i ima pravo na isplatu nove tranše kredita. Kako bi povećala prihode, vlada će produljiti OPAP-ov monopol na usluge kockanja za 10 godina, do 2030. i izdati poduzeću dozvolu za postavljanje ukupno 35 tisuća strojeva za videoloto. Uprava je načelno odobrila prijedlog vlade o produljenju koncesije za 10 godina, kazao je čelnik tvrtke koji je želio ostati anoniman. Cijena produljenja je 375 milijuna eura, napomenuo je, dodajući da će OPAP od 2020. do 2030. plaćati naknadu od pet posto na bruto zaradu od svake igre. Cijena dozvole za postavljanje 35 tisuća uređaja za videoloto je 560 milijuna eura, od čega će 474 milijuna biti plaćeno prilikom potpisivanja sporazuma, dodao je dužnosnik.
LONDON - Proizvodne aktivnosti u kineskim tvornicama smanjile su se u rujnu treći mjesec zaredom uslijed slabije potražnje povezane s turbulencijama u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Europi, pokazali su konačni podaci banke HSBC. HSBC-ov indeks menadžera nabave (PMI) iznosio je u rujnu 49,9 bodova, jednako kao i u kolovozu. U srpnju je indeks prvi puta u 12 mjeseci pao ispod razine od 50 bodova, kliznuvši na 49,3 boda, što pokazuje na pad aktivnosti. Vrijednosti iznad 50 označavaju rast aktivnosti, a one ispod 50 njihov pad. Konačni podaci za rujan bili su nešto bolji od preliminarne procjene u kojoj je HSBC izračunao vrijednost indeksa na 49,4 boda. Istodobno je prosječna vrijednost indeksa u tromjesečnom razdoblju i dalje najniža od prvog tromjesečja 2009, navodi se u priopćenju. "Unatoč globalnom usporavanju očekujemo da će se kineski gospodarski rast održati na oko 8,5 do devet posto u nadolazećim godinama", kazao je glavni ekonomist HSBC-a Qu Hongbin.
BRASILIA - Brazilska središnja banka snizila je prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini na 3,5 posto, navodeći kao razlog pogoršavanje prognoza za svjetsko gospodarstvo u cjelini. U prošloj godini brazilsko gospodarstvo poraslo je po stopi od 7,5 posto, oporavivši se u potpunosti od krize iz 2008. "Nijedna zemlja nije imuna na posljedice krize", kazala je u televizijskom intervjuu brazilska predsjednica Dilma Rousseff, ističući da njezina vlada ulaže velike napore kako bi brazilsko gospodarstvo bilo bolje zaštićeno. "Brazil će štititi činjenica da Brazilci troše, imaju prihode i posao", naglasila je Rousseff. Središnja je banka u tromjesečnom izvješću revidirala naniže procjenu rasta za ovu godinu, sa 4,0 prognoziranih u lipnju na sadašnjih 3,5 posto. Ujedno je povisila procjenu inflacije za ovu godinu na 6,4 posto, s 5,8 posto prognoziranih u lipnju.
LJUBLJANA - Sloveniji prijeti opasnost plaćanja kazne od 10,6 milijuna eura zbog nepravilnosti u programu zatvaranja njezine jedine šećerane, objavio je ljubljanski dnevni list "Dnevnik". Na račun zatvaranja tvornice šećera Ormož i napuštanja proizvodnje šećerne repe, do čega je došlo uslijed europske reforme tržišta šećera, Slovenija se izborila za 63 milijuna eura iz europskog fonda za restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje koji su isplaćeni prije tri godine, ali su u programu zatvaranja uočene nepravilnosti, navodi list. Svi objekti tvornice u Ormožu nisu srušeni, kako je bilo predviđeno, a nisu ekološki sanirana niti 43 hektara zemljišta, takozvanih "laguna", u koje se odlijevao mulj nastao pranjem šećerne repe. Zato Sloveniji sada prijeti opasnost da će morati vratiti 10,6 milijuna eura od odobrenih sredstava za restrukturiranje. Ministarstvo poljoprivrede tvrdi međutim da po njihovoj ocjeni nepravilnosti sa zatvaranjem tvornice šećera nije bilo i da se s Bruxellesom pregovara kako riješiti to pitanje. Ako bi 10,6 milijuna eura doista trebalo platiti, slovenska vlada namjerava tu svotu tužbom ishoditi od nizozemskog konzorcija koji je ormošku šećeranu kupio nekoliko godina prije njena zatvaranja.
LONDON - Britanska vlada našla je lijek za usporavanje gospodarstva - namjerava povećati dopuštenu brzinu na autocestama. "Vrijeme je da se Velika Britanija vrati na brzu traku svjetskog gospodarstva i preispita ograničenje brzine, koja je nakon gotovo 50 godina zastarjela s obzirom na napredak u području sigurnosti i tehnologije automobila", ocijenio je ministar prometa Philip Hammond. Trenutno je na britanskim autocestama najveća dopuštena brzina 70 milja na sat (120 km/h), što je niže od većine zemalja kontinentalne Europe. "Povećanje ograničenja brzine na autocesti na 80 milja na sat omogućilo bi zaradu od stotina milijuna funti skraćivanjem putovanja", kazao je Hammond, ističući da će se tim povodom pokrenuti konzultacije krajem godine, kako bi se novo ograničenje brzine uvelo 2013. "Ako 50 posto stanovništva krši zakon svakodnevno, zakon treba preispitati", ocijenio je u petak ministar u dnevniku Times. Udruge su upozorile da će takva mjera imati posljedice po ekologiju i smrtnost na cestama.
LONDON - Euro je u petak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima i na putu je da zabilježi najveći mjesečni gubitak u posljednjih 10 mjeseci, pogođen slabim podacima iz njemačke maloprodaje i neizvjesnostima oko povećanja zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda eurozone. Euro je tijekom dana prema dolaru oslabio 0,5 posto, na 1,3525 dolara, smanjivši tako u četvrtak zabilježene dobitke nakon što je Berlin podupro proširenje ovlasti Eurpskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). U odnosu na jen dolar je pak ostao nepromijenjen i njime se trgovalo po 76,85 jena. Euro je na putu da u rujnu prema dolaru zabilježi gubitak od oko šest posto, što bi bio njegov najveći pad od studenoga 2010. Zabrinutosti u vezi produbljivanja dužničke krize u eurozoni, izloženost europskih banaka državnim dugovima i usporavanje globalnog gospodarstva redom su smanjili sklonost ulagača rizičnijoj imovini u trećem tromjesečju, spustivši vrijednost eura prema dolaru za gotovo 10 centi. Ozračje prema euru ostaje negativno budući da su mnogi ulagači i dalje uvjereni da će Grčka bankrotirati i istodobno zahtijevaju uvođenje novih mjera kako bi se spriječilo širenje grčkih dužničkih problema na druge zemlje.
LONDON - Europske dionice pale su u petak i na dobrom su putu da zabilježe najveći tromjesečni gubitak od propasti banke Lehman Bros prije tri godine nakon što su najnoviji ekonomski pokazatelji potpirili pesimizam u vezi sa svjetskim gospodarskim rastom. Londonski indeks Ftse oslabio je za 1,6 posto na 5.116 bodova, frankfurtski Dax za 2,6 posto na 5.492 boda, a pariški Cac za 2,3 posto na 2.957 bodova. Optimizam nakon ratifikacije proširenih ovlasti europskog kriznog fonda u njemačkom parlamentu izblijedio je u petak u usporedbi s najnovijim gospodarskim pokazateljima iz Kine i Njemačke. Objava istraživanja banke HSBC pokazala je pad industrijske proizvodnje u Kini drugi mjesec zaredom. U takvim su okolnostima oslabile dionice automobilskog sektora, dionice BMW-a pale za 7,3 posto, Renaulta za 5,0 posto, Daimlera za 4,7 posto a Volkswagena za 4,4 posto. Gubitnik je bio i sektor luksuznih roba, uz pad vrijednosti francuskog LVMH-a, Burberryja i Richemonta u rasponu od 4,5 do 6,6 posto. Ulagače je zabrinuo i podatak o padu prometa u njemačkoj maloprodaji u kolovozu za čak 2,9 posto, najoštrijem u više od četiri godine. Među značajnijim gubitnicima ponovno bile i banke, posebno one izložene u zaduženoj Grčkoj. Societe Generale oslabio je 7,7 posto, Deutsche Bank 6,7 a Commerzbank 3,1 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer je dobro raspoloženje zbog napretka u rješavanju europske dužničke krize brzo splasnulo, pa je i euro izgubio jučerašnje dobitke. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u minusu 0,2 posto, a blago su pale i cijene dionica u Južnoj Koreji te Australiji. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru i Hong Kongu potonuli su, pak, između 0,5 i 2 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 1,3 posto. Od početka mjeseca taj je indeks potonuo više od 13 posto, što je njegov najveći mjesečni pad od listopada 2008. Na početku današnjeg trgovanja cijene su dionica porasle, zahvaljujući napretku u rješavanju europske dužničke krize, nakon što je jučer njemački parlament izglasao proširenje mogućnosti korištenja europskog fonda za financijsku stabilnost.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones i S&P 500 indeks porasli jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo podaci iz američkog gospodarstva i napredak u rješavanju dužničke krize u eurozoni. Dow Jones ojačao je 143 boda, ili 1,30 posto, na 11.153 boda, a S&P 500 indeks 0,81 posto, na 1.160 bodova. No, Nasdaq indeks oslabio je 0,43 posto, na 2.480 bodova. Najveće su dobitnice jučer bile dionice banaka jer su ublažena strahovanja da bi dužnička kriza mogla prerasti u financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine. I dok su S&P 500 i Dow Jones porasli, Nasdaq indeks pao je zbog pritiska na tehnološki sektor. Cijena dionice Advanced Micro Devicesa potonula je više od 13 posto, nakon što je taj proizvođač mikroprocesora snizio procjene prihoda u tekućem tromjesečju zbog slabljenja gospodarskog oporavka. Analitičari i danas očekuju nestabilno trgovanje jer je posljednji dan trećeg tromjesečja.