Tako je manjak u robnoj razmjeni zagrebačkog gospodarstva s inozemstvom iznosio 2,7 milijardi eura, što je za 3 posto manji deficit nego u šest mjeseci prošle godine.
Glavninu zagrebačkog izvoza ostvaruje prerađivački sektor i u šest mjeseci ove godine prerađivačka industrija s izvozom od 1,27 milijardi eura u ukupnom izvozu ima udio od 88,6 posto, a s uvozom u vrijednosti 2,87 milijarde eura njen udio u ukupnom zagrebačkom uvozu je 68,8 posto.
Najznačajnija izvozna djelatnost je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda s ukupno 461,3 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine, što je porast za 29,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Po vrijednosti izvoza u šest ovogodišnjih mjeseci slijede proizvodnja električne opreme sa 191,7 milijuna eura, osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka sa 137,5 milijuna eura te proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 86,38 milijuna eura.
Od te tri djelatnosti rast izvoza u odnosu na šest mjeseci prošle godine bilježi farmaceutska industrija i to za 8 posto, te prehrambena industrija za 7,6 posto, dok je izvoz električne opreme pao za 10,2 posto.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner zagrebačkog gospodarstva su zemlje EU koje u ukupnom izvozu sudjeluju s 47,2 posto, a u uvozu sa 52,1 posto.
Izvoz u zemlje EU je u prvih šest mjeseci iznosio je 678,8 milijuna eura i manji je za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz smanjen 3,6 posto te je iznosio 2,17 milijardi eura.