Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
22. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Viceguverner HNB-a o problemu euroizacije
7. Glavni ekonomist ECB-a na odlasku: opstanku eura prijete golemi dugovi država
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
22.09. 281.000.000 131.000.000 81.000.000 1,53
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 67.500.000 1,23 1 tjedan 7.000.000 2,14 2 tjedna 2.000.000 3,00 3 mjeseca 4.500.000 4,50 Ukupno 81.000.000 1,53
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas je ojačala potražnja za kratkoročnim pozajmicama, što je utjecalo na porast kamatne stope na prekonoćne kredite.
Danas je bilo prijavljeno 281 milijun kuna potražnje, što je 3,12 posto više nego jučer, dok je ponuda porasla 6,94 posto, na 131 milijun kuna.
„Na Tržištu novca i dalje je prisutna tendencija rasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama što je utjecalo na daljnji porast kamatne stope na prekonoćne kredite. Trgovalo se i na rokove od tjedan i dva tjedna, te na 3 mjeseca, dok je prosječna kamatna stopa, zbog manjeg udjela ročnih pozajmica, nešto niža od jučerašnje“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
Prekonoćnih kredita plasirano je 67,5 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 1,16 na 1,23 posto. Na rok od tjedan dana plasirano je 7 milijuna kuna, po kamati od 2,14 posto, što je 0,25 postotnih bodova više nego jučer. Na rok od dva tjedna plasirano je 2 milijuna kuna, po cijeni od 3 posto, odnosno 0,1 postotni bod više. Na tri mjeseca, pak, ugovoreno je 4,5 milijuna kuna pozajmica, po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 81 milijun kuna, dok je prosječna kamata smanjena s jučerašnjih 1,60 na 1,53 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: Crobex pao za 2,62 posto, ispod 1.900 bodova
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 24,3 milijuna kuna, a dionički indeks Crobex pao je za 2,62 posto i po prvi put od prosinca prošle godine spustio se ispod 1.900 bodova.
Crobex je trgovanje završio na 1.877,31 bod, što je njegova najniža razina od 8. prosinca prošle godine kada je bio na 1.855 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10 oslabio je 2,03 posto, na 1.034,91 bod. To je najniža vrijednost Crobexa10 od 13. prosinca prošle godine kada je na zatvaranju bio 1.001 bod.
Najviše se danas trgovalo dionicama Atlantic grupe, za 4,47 milijuna kuna. Dionica Atlantica bilježi i znatniji pad cijene, za 5,45 posto, na 536,08 kuna.
Dionica HT-a protrgovano je za 3,7 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,92 posto, na 245,32 kune.
Uz promet od 2,5 milijuna kuna dionica virovitičkog Vira bilježi pad cijene za 2,14 posto, na 411,01 kuna.
Na vrijednosti je izgubila i povlaštena dionica Adris grupe, za 1,78 posto, na 206,01 kunu, a protrgovano ih je za 2,2 milijuna kuna. Jedina dionica s milijunskim prometom i rastom cijene je dionica Končar EI kojemu je cijena porasla za 0,58 posto, na 517,99 kuna, uz promet od 1,9 milijuna kuna. Više od milijun kuna prometa, 1,7 milijuna kuna, imala je dionica Atlantske plovidbe kojoj je cijena pala za 5,56 posto, na 459,99 kuna.
Znatniji pad cijene bilježe i redovna dionica Zagrebačke banke, za 4,33 posto, uz 875 tisuća kuna prometa, dionica Ericsson Nikole Tesle kojoj je cijena pala za 5,24 posto, a protrgovano ih je za 762,4 tisuće kuna.
Pad cijene za oko 5 posto bilježe i dionice građevinskih tvrtki, koje po prometu predvodi Dalekovod s 488 tisuća, a cijena mu je pala za 4,88 posto. Uz promete od oko 350 tisuća kuna, dionicama Ingre cijena je pala za 5,36 posto, a Instituta IGH za 5,05 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 106,67 109,99 107,00 417.201,22 -3,60%
ATGR-R-A 536,08 577,90 536,08 4.472.864,91 -5,45%
DLKV-R-A 163,25 167,51 163,50 488.020,12 -4,88%
HT-R-A 245,32 248,35 245,32 3.728.441,16 -0,92%
IGH-R-A 1.005,00 1.040,00 1.034,99 341.287,02 -5,05%
INGR-R-A 10,37 11,00 10,60 357.114,93 -5,36%
ISTT-R-A 228,99 230,00 230,00 8.024,90 4,55%
KOEI-R-A 511,00 518,00 517,99 1.884.573,15 0,58%
MDKA-R-A 7.750,00 7.750,00 7.750,00 15.500,00 18,41%
MGMA-R-A 3,75 4,41 4,20 14.853,20 -4,55%
OPTE-R-A 28,06 28,11 28,06 10.667,55 0,00%
PODR-R-A 270,00 272,00 270,00 398.876,90 -3,55%
PTKM-R-A 169,25 172,82 169,25 357.507,34 -2,44%
ULPL-R-A 430,00 439,99 434,99 65.759,12 -2,69%
VERN-R-A 59,60 59,60 59,60 894,00 -0,67%
VIRO-R-A 411,01 430,00 411,01 2.499.545,17 -2,14%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.700,00 2.700,00 2.700,00 27.000,00 -6,90%
ADRS-P-A 206,01 208,30 206,01 2.191.632,14 -1,78%
ADRS-R-A 235,00 245,00 245,00 777.202,20 0,00%
ARNT-R-A 69,98 70,00 69,98 8.607,60 -6,04%
ATLN-R-A 39,00 40,84 39,00 16.498,48 -4,51%
ATPL-R-A 455,07 487,05 459,99 1.754.210,58 -5,56%
BD62-R-A 42,00 43,50 43,00 12.266,00 -4,44%
BLJE-R-A 73,80 76,86 74,00 461.162,34 -3,77%
BLSC-R-A 690,00 690,00 690,00 110.400,00 0,00%
BRIN-R-A 17,00 18,95 18,95 1.029,75 5,34%
BRST-R-A 31,50 31,50 31,50 2.362,50 -4,55%
CKML-R-A 3.500,01 3.521,00 3.500,01 63.190,08 -0,28%
DDJH-R-A 57,02 59,80 57,02 151.723,94 -4,97%
DIOK-R-A 36,14 42,00 40,00 60.321,75 -4,76%
ERNT-R-A 1.085,03 1.125,00 1.085,03 762.463,97 -5,24%
FNVC-R-A 130,03 135,00 135,00 2.770,42 -20,11%
FRNK-R-A 780,02 800,00 800,00 18.780,45 1,91%
HDEL-R-A 100,60 109,83 109,83 3.602,23 -0,13%
HGSP-R-A 7,52 8,88 7,56 9.139,10 -11,06%
HPDG-R-A 15,95 15,95 15,95 334,95 0,00%
HUPZ-R-A 1.210,00 1.289,99 1.289,99 56.503,92 3,45%
IPKK-R-A 214,00 214,99 214,99 3.214,95 12,27%
JDOS-R-A 2.600,00 2.600,00 2.600,00 7.800,00 -2,26%
JDPL-R-A 97,10 101,55 97,10 103.475,98 -5,27%
JNAF-R-A 2.510,00 2.699,99 2.699,99 338.547,04 0,00%
KABA-R-A 80,00 80,00 80,00 160.000,00 0,01%
KNZM-R-A 170,00 178,99 178,99 13.047,17 2,28%
KODT-P-A 1.028,05 1.085,00 1.080,00 43.445,57 -1,82%
KORF-R-A 66,64 69,48 69,48 179.498,08 -2,13%
KRAS-R-A 480,01 480,02 480,02 22.080,49 0,00%
KSST-R-A 1.805,00 1.805,00 1.805,00 1.805,00 0,28%
KTJV-R-A 30,00 30,00 30,00 2.250,00 -14,29%
LANO-R-A 10,00 10,60 10,60 72.630,03 5,89%
LEDO-R-A 4.810,00 4.930,01 4.810,00 82.506,06 -3,80%
LKPC-R-A 778,00 800,00 798,00 46.330,83 -1,48%
LKRI-R-A 155,65 159,75 155,65 84.691,20 -5,09%
LRH-R-A 1.737,01 1.836,00 1.737,01 24.732,03 -8,58%
LVCV-R-A 151,08 151,08 151,08 302,16 0,00%
MAIS-R-A 50,22 55,21 50,22 5.251,07 -10,32%
PBZ-R-A 510,00 510,20 510,00 154.030,36 -2,86%
RIVP-R-A 12,05 12,50 12,50 163.053,94 -1,96%
SLPF-R-A 20,03 23,49 23,49 9.922,00 -0,04%
SLRS-R-A 299,00 299,00 299,00 5.681,00 0,00%
SNBA-R-A 100,00 100,00 100,00 47.000,00 -9,09%
SUNH-R-A 30,00 30,00 30,00 5.640,00 0,00%
THNK-R-A 955,05 993,06 955,05 11.830,59 -7,28%
TISK-R-A 146,00 150,00 149,99 53.871,79 -1,97%
VDKT-R-A 165,38 170,00 165,38 6.461,38 -2,72%
VPIK-R-A 66,80 69,23 66,94 44.532,56 -4,37%
ZABA-R-A 46,00 48,00 46,00 875.044,08 -4,33%
ZVZD-R-A 2.850,00 2.850,00 2.850,00 2.850,00 -0,35%
MTP
BCIN-R-A 240,09 240,09 240,09 13.445,04 0,03%
HDBK-R-A 140,00 140,00 140,00 3.500,00 0,00%
HRDH-R-A 112,13 112,13 112,13 3.139,64 0,00%
PRFC-R-A 13,50 13,50 13,50 94,50 -0,37%
SNHO-R-A 141,48 158,13 146,00 119.035,76 -8,75%
VLHO-R-A 60,01 61,00 61,00 12.794,77 1,65%
RHMF-O-17BA 98,95 98,95 \ 4.947.500,00 \
RHMF-O-227E 98,50 98,50 98,50 7.371,44 6,695%
RHMF-O-227E 98,00 98,00 \ 7.334.022,08 \
Ukupan promet
36.364.761,68
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je u odnosu na prethodni radni dan bila niža za 0,26 posto, na 157,8470 bodova, objavila je HANFA.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost Erste Plavi bila niža za 0,41 posto, na 158,1318 bodova. Fond AZ spustio se za 0,3 posto, na 161,3933 bodova, a Raiffeisen za 0,22 posto, na 157,5988 bodova. Fond PBZ Croatia osiguranje izgubio na vrijednosti 0,08 posto, te iznosio 149,5456 bodova
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
20.09. 21.09.
Mirex 158,2553 157,8470 -0,26
AZ OMF* 161,8797 161,3933 -0,30
Erste Plavi OMF. 158,7762 158,1318 -0,41
PBZ Croatia osig.OMF 149,6694 149,5456 -0,08
Raiffeisen OMF 157,9482 157,5988 -0,22
AZ benefit DMF** 168,0132 167,8811 -0,08
AZ profit DMF 195,7408 194,3666 -0,70
Croatia osiguranje DMF 121,2181 120,7470 -0,39
Erste Plavi Expert DMF 131,7351 131,1715 -0,43
Erste Plavi Protect DMF 135,0578 134,9456 -0,08
Raiffeisen DMF 152,3417 152,2196 -0,08
AZ Dalekovod ZDMF*** 185,3388 184,5869 -0,41
AZ Hr. kontrola zračne plov. 180,1688 179,0118 -0,64
AZ VIP ZDMF 193,5546 192,3929 -0,60
AZ Zagreb ZDMF 139,6162 138,6520 -0,69
ZDMF cestarski fond 120,6360 120,5332 -0,09
Croatia osiguranje ZDMF 106,1153 105,7002 -0,39
ZDMF Ericsson N. Tesla 163,4927 163,2540 -0,15
ZDMF HEP grupa 110,1223 109,7655 -0,32
ZDMF Hrvatskih autocesta 119,3543 119,0384 -0,26
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,6591 170,4238 -0,14
ZDMF Novinar 150,6400 150,4245 -0,14
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,0181 121,9341 0,76
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,3066 106,9674 -0,32
ZDMF T-HT 136,2070 136,1798 -0,02
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.124 11.408 Tokyo/Nikkei 8.560 8.741 London/FTSE-100 5.048 5.288 Frankfurt/DAX 30 5.198 5.433
*Izvor REUTERS:
Poruka Feda da gospodarstvu prijete 'značajni rizici slabljenja“ izazvala je u srijedu na Wall Streetu pad cijena dionica za više od 2 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u mjesec dana, i to premda je središnja američka banka najavila nove monetarne poticajne mjere.
Dow Jones indeks pao je 283 boda, ili 2,49 posto, na 11.124 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,94 posto, na 1.166 bodova, a Nasdaq indeks 2,01 posto, na 2.538 bodova. Kao što se očekivalo, čelnici američke središnje banke najavili su jučer, nakon dvodnevne sjednice, nove monetarne mjere za poticanje gospodarstva. Fed će restrukturirati svoj portfelj državnih obveznica, vrijedan 2.800 milijardi dolara, pri čemu bi za 400 milijardi dolara povećao udjel dugoročnih obveznica i tako izazvao smanjenje dugoročnih kamatnih stopa. No, nove poticajne mjere Feda u tzv. 'Operaciji Twist' nisu ohrabrile ulagače jer se plaše da ovaj pokušaj, posljednji u nizu koji je zaredao od recesije 2008. godine, neće znatnije utjecati na gospodarstvo, koje u posljednje vrijeme stagnira.
Na slabost američkog gospodarstva ukazao je i Fed. Poručio je, naime, „da posljednji podaci ukazuju na nastavak slabosti tržišta rada i povišenu stopu nezaposlenosti“. Još je snažnije odjeknula poruka središnje banke da „postoje značajni rizici slabljenja gospodarskih izgleda, uključujući i deformacije na globalnim financijskim tržištima“. Uz poremećaje na financijskim tržištima i visoku nezaposlenost, Fed je naveo i druge probleme koje nije lako riješiti: slabo tržište nekretnina i skroman rast potrošnje stanovništva.
„Poruka o 'značajnim rizicima' vjerojatno je najvažnija u osvrtu Feda. Što se, pak, poticajnih mjera tiče, dovoljno je reći da je Fed dosad pokušao potaknuti gospodarstvo s 1.000 milijardi dolara, a da se ono nije pomaknulo ni za pedalj“, kaže Alan Valdes, direktor u tvrtki DME Securities. To je obeshrabrilo ulagače, pa su cijene dionica oštro pale. Među najvećim je gubitnicima bio sektor osiguranja. KBW indeks tog sektora potonuo je 5,2 posto zbog strahovanja da bi 'Operacija Twist' mogla smanjiti zarade osiguravajućih kuća, koje znatno ovise o prinosima na obveznice. A nakon priopćenja Feda, prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice pali su na 1,86 posto, najnižu razinu u više od 60 godina.
Oštro je jučer, 5,5 posto, potonuo i KBW indeks bankarskog sektora, što je, među ostalim, posljedica odluke Moody'sa o smanjenju rejtinga velikim bankama, kao što su Bank of America, Wells Fargo i Citigroup. Moody's, naime, smatra da ubuduće vlasti neće biti spremne pomoći bankama, kao što su to učinile 2008. godine, ako se nađu u financijskim problemima. Nakon Fedove poruke o 'značajnim rizicima slabljenja' oštro je, za 1 dolar, pala cijena nafte, na 85,90 dolara po barelu, jer bi slabljenje američkog gospodarstvo moglo smanjiti potražnju za 'crnim zlatom'. Zbog toga su se, pak, pod pritiskom našle dionice u energetskom sektoru, a znatno su pale i cijene u industrijskom te trgovačkom sektoru.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,40 posto, na 5.288 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,47 posto, na 5.433 boda, a pariški CAC 1,62 posto, na 2.935 bodova.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su zabilježili znatnije gubitke, predvođeni rudarskim dionicama, jer su ulagači okrenuli leđa rizičnijoj imovini nakon sumornih prognozi američke središnje banke i slabim podacima iz gospodarstva Kine i Njemačke. Londonski Ftse indeks potonuo je za 4,55 posto, na 5.048 bodova, frankfurtski DAX za 4,32 posto, na 5.198 bodova i pariški CAC za 5,22 posto, na 2.782 boda. Rudarske dionice pretrpjele su najveće gubitke jer su ulagači, zabrinuti zbog potražnje ua kovinama u otežanom gospodarskom okruženju, krenuli u njihovu rasprodaju. Prosječan pad cijena dionica u tom sektoru iznosio je 6,2 posto, a u stopu je slijedio pad cijena glavnih baznih metala koji je bio u rasponu od 3,4 do 4,9 posto. Iz Kine su stigli loši podaci koji svjedoče o padu proizvodnih aktivnosti u rujnu treći mjesec zaredom. Drugo najveće svjetsko gospodarstvo, poznatije kao tvornica za čitav svijet, posebno je osjetljivo na pad potražnje iz Sjedinjenih Država i Europe, njezinih izvoznih tržišta. Europski indeks PMI također je razočaravajuć, s obzirom na pad aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru eurozone.Među najvećim pojedinačnim gubitnicima našao se niz dionica, uključujući proizvođača luksuznih roba LVMH, s padom cijena od 6,5 posto, a slijede rudarski divovi Rio Tinto i BHP Billiton, s padom cijena dionica od 8,4 odnosno 6,4 posto. Pridružio im se i zrakoplovni koncern EADS, u sastavu kojeg je Airbus, s padom cijene dionica od 7,6 posto. Gubitaka nisu bile pošteđene ni dionice banaka, poglavito francuskih. Tako je dionica Credit Agricolea oslabjela 6,4 posto, Societe Generalea 6,8 posto, a BNP Paribasa za 4,3 posto.
"Osim političke neizvjesnosti, svjedoci smo izrazitijeg usporavanja na makrogospodarskom planu i to je razlog većih pritisaka na tržišta", kazao je Klaus Wiener, glavni ekonomist u Generali Investmentsu. "Kina je bila jedna od regija gdje je rast i dalje prilično snažan. Ne bi bilo dobro za globalne dionice kada bismo sada tamo vidjeli neki problem", dodao je. Lošem raspoloženju pridonijela je i vijest iz američke središnje banke koja je najavila prodaju kratkoročnih obveznica kako bi u istom iznosu kupila dugoročne obveznice. To je najnoviji bančin potez u cilju pokretanja posustalog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva. Indeks Tokijske burze Nikkei spustio se 2,07 posto, završivši trgovanje na 8.560 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,347 1,3601 1,3419
USD/JPY* 76,28 76,97 76,12
GBP/USD* 1,5421 1,5516 1,5396
USD/CHF* 0,9115 0,9182 0,8974
*Izvor REUTERS:
Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima valuta jer su ulagači nagrnuli u sigurna utočišta za kapital nakon što je američka središnja banka upozorila na značajne rizike za gospodarstvo.
Euro je oslabio prema dolaru 0,7 posto, na 1,3473 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo i najnižu razinu od kraja veljače od 1,3447 dolara. Spustio se na elektronskoj platformi EBS i na najnižu razinu prema jenu u 10 godina od 102,615 jena. Dolar je pak ostao nepromijenjen prema jenu, na 76,46 jena. Ujedno je dosegnuo najvišu razinu u više od pet mjeseci prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 91,45 centima.
"Razlog je rasprodaja rizične imovine. Tržišta nisu baš dobro primila Fedove poruke o gospodarstvu", tumači Neil Mellor iz Bank of New York Mellona.
Američka središnja banka najavila je u srijedu plan nazvan Operacija Twist kojim želi sniziti dugoročne kamate kako bi poduprla posustali sektor nekretnina. Plan predviđa prodaju kratkoročnih državnih obveznica radi kupovine onih dugoročnih, kako bi se podigla njihova vrijednost i snizili prinosi. Dodatnu potporu dolaru pružile su nešto niže kratkoročne kamatne stope i Fedova odluka da ne povećava količinu novca u opticaju.
Među ostalim valutama isticao se japanski jen, koji se zadržao nadomak rekordno visokim razinama prema euru i dolaru, pa je i dalje prisutan rizik od intervencije japanske središnje banke. Japansku valutu podupire bijeg ulagača od rizika zbog usporavanja rasta i dužničke krize u eurozoni. U četvrtak su slabost gospodarstva potvrdili Markitovi indeksi menadžera nabave (PMI) za rujan koji su pokazali usporavanje aktivnosti u njemačkom i francuskom gospodarstvu. Odgovarajući indeks banke HSBC za Kinu također je obeshrabrio tržišta, pokazujući pad industrijske proizvodnje treći mjesec zaredom.
"Zato očekujemo da će procikličke i robne valute biti pod sve većim pritiskom, dok bi dolar po našim procjenama trebao nastaviti privlačiti ulagače", zaključio je Ian Stannard iz Morgan Stanleya.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 21.09. USLIB 0,14611 -0,002 0,23350 0,35556 0,52922 21.09. EULIB 0,91875 -0,044 1,29250 1,48688 1,69938
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 23. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4860 5,5505 8,5750 7,2602 6,0886 8,5932
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,03 posto, te njegov tečaj iznosi 7,486033 kune.
Kuna je znatnije oslabila prema američkom dolaru, za 1,48 posto, a prema britanskoj funti za laganih 0,04 posto.
Istodobno je kuna ojačala prema švicarskom franku za 0,62 posto, te srednji tečaj franka iznosi 6,088681 kunu.
Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,550555 kuna, a funte 8,575066 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 23. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5500 5,7298 8,8051 6,4719 OTP Banka Hrvatska 7,5534 5,7188 8,7621 6,2426 Štedbanka 7,5731 5,7785 8,7485 6,2118 Partner banka 7,5500 5,7529 8,7670 6,2923 Erste&Steiermarkische 7,5420 5,7440 8,8280 6,2420 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7462 8,8340 6,3525 Centar banka 7,5758 5,7448 8,7894 6,2713 Splitska banka 7,5430 5,7181 8,7954 6,2940 Podravska banka 7,6627 5,7741 8,7871 6,2534 Istarska kreditna banka 7,5550 5,6700 8,6228 6,3158 Karlovačka banka 7,5690 5,7490 8,8816 6,3063 Croatia banka 7,5399 5,7242 8,7294 6,2500 Credo banka 7,6207 5,7170 8,8323 6,1982 Volksbank 7,5700 5,7171 8,7723 6,2713 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7602 8,8102 6,3292 Fina 7,5100 5,7462 8,8340 6,3525 Privredna banka 7,54050 5,8197 8,7947 6,2890
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5084 5,5672 8,6007 6,1069 Zagrebačka banka 7,5400 5,6512 8,6843 6,3872 OTP Banka Hrvatska 7,5400 5,6909 8,7021 6,2121 Štedbanka 7,5430 5,7100 8,6619 6,1503 Partner banka 7,5400 5,7003 8,7299 6,2557 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,7121 8,7787 6,2069 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,6893 8,7465 6,2896 Centar banka 7,5459 5,7170 8,7465 6,2408 Splitska banka 7,5330 5,6514 8,6927 6,2144 Podravska banka 7,6619 5,6741 8,7471 6,2234 Istarska kreditna banka 7,5300 5,7000 8,6265 6,2109 Karlovačka banka 7,5490 5,6790 8,7735 6,2295 Croatia banka 7,52587 5,6854 8,6693 6,2134 Credo banka 7,5758 5,6615 8,7465 6,1617 Volksbank 7,5500 5,6893 8,7294 6,2409 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6601 8,7101 6,2291 Fina 7,5000 5,6893 8,7465 6,2896 Privredna banka 7,5300 5,7056 8,7076 6,2267
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4635 5,5339 8,5493 6,0704 Zagrebačka banka 7,4400 5,4601 8,3906 5,9975 OTP Banka Hrvatska 7,4277 5,4623 8,4449 5,9745 Štedbanka 7,4298 5,4816 8,3164 5,9043 Partner banka 7,4300 5,4008 8,4263 5,9417 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,4445 8,3673 5,9517 Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,4117 8,3606 5,8816 Centar banka 7,4486 5,4672 8,4207 6,0277 Splitska banka 7,4330 5,4625 8,4190 6,0307 Podravska banka 7,4350 5,4620 8,4178 6,0304 Istarska kreditna banka 7,4300 5,4400 8,4292 5,9455 Karlovačka banka 7,4350 5,4000 8,3424 5,9235 Croatia banka 7,4433 5,4811 8,4627 6,0077 Credo banka 7,3962 5,4395 8,4035 6,0156 Volksbank 7,4500 5,4395 8,4036 6,0278 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,4599 8,4099 6,0289 Fina 7,4300 5,4117 8,3606 5,8816 Privredna banka 7,4300 5,4273 8,4502 5,9230
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4250 5,4055 8,3067 5,9376 OTP Banka Hrvatska 7,4157 5,4288 8,3592 5,9318 Štedbanka 7,4001 5,4267 8,2322 5,8452 Partner banka 7,4200 5,3543 8,3887 5,9062 Erste&Steiermarkische 7,4200 5,4220 8,3250 5,9270 Hrvatska poštanska banka 7,4100 5,3306 8,2352 5,7640 Centar banka 7,4336 5,3840 8,4035 5,9669 Splitska banka 7,4230 5,4125 8,3160 5,9756 Podravska banka 7,4200 5,3920 8,3278 5,9804 Istarska kreditna banka 7,4200 5,4150 8,4121 5,9121 Karlovačka banka 7,4250 5,3600 8,2806 5,8796 Croatia banka 7,4321 5,4478 8,4027 5,9711 Credo banka 7,3512 5,3840 8,3178 5,9790 Volksbank 7,4300 5,4118 8,3607 5,9974 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,3598 8,3098 5,9288 Fina 7,4100 5,3306 8,2352 5,7640 Privredna banka 7,4200 5,3730 8,3657 5,8637
6. Viceguverner HNB-a o problemu euroizacije
Hrvatska će se riješiti euroizacije tek nakon što uvede euro, ustvrdio je viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Tomislav Presečan na današnjem skupu održanom u spomen na dr. Antu Čičin-Šaina, prvog guvernera samostalnog HNB-a i prvog veleposlanika Hrvatske u Irskoj.
Obrazac dosadašnjeg ponašanja hrvatskog stanovništva neće se promijeniti čak i da inicijative za uklanjanje tečajne indeksacije iz kreditnih ugovora prihvati Sabor, ustvrdio je Presečan.
Ni građani niti političari ne mogu više očekivati da država može nastaviti sa zaduživanjem kako bi ispunila očekivanja određenih interesnih skupina, dodao je viceguverner HNB-a. Ako uvedemo vjerodostojno fiskalno pravilo i pridržavamo ga se, kao što je propisano nedavnim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, te ako provedemo potrebne strukturne reforme, uspjet ćemo održati financijsku stabilnost i istodobno stvoriti uvjete za gospodarski rast, ocijenio je Presečan. Za njega je u korijenu sadašnjih problema Hrvatske, ali i Europske unije, nedostatak fiskalne discipline. Bez toga nema izgleda za dugoročnom i stabilnom monetarnom unijom, a da je fiskalna disciplina do sada postojala ne bi bilo potrebe za stabilizacijskim fondovima, za kupovinom vrijednosnih papira koje obavlja Europska središnja banka, niti za razmatranjem mogućnosti uvođenja euroobveznica.
Vlade država članica EU bit će primorane provesti strukturne reforme kako bi potaknule rast i prihode svojih građana, jer se u protivnom mogu samo nastaviti zaduživati, smatra Presečan. Govoreći o Hrvatskoj nakon što uđe u eurozonu, Presečan je rekao da tada svi građani koji imaju kredite vezane uz euro više neće biti izloženi tečajnom riziku, a HNB-ova tečajna lista iznenada će izgubiti na popularnosti. Ulazak u eurozonu i uvođenje eura mora biti rezultat zajedničkih napora svih nositelja ekonomske politike, ali i svih nas, poručio je viceguverner HNB-a.
Tradicionalno godišnje predavanje "Ante Čičin-Šain", posvećeno prvom guverneru samostalne Hrvatske narodne banke i prvom veleposlaniku Republike Hrvatske u Irskoj, organizira Irsko-hrvatska poslovna udruga. Ta se predavanja o aktualnim ekonomsko-financijskim temama održavaju šestu godinu zaredom, naizmjence u središnjim bankama Hrvatske i Irske. Tema ovogodišnjeg skupa bila je kriza u eurozoni i pouke te krize za Hrvatsku, a uz predavanje viceguvernera HNB-a Tomislava Presečana, uzvratno izlaganje održao je Colm McCarthy, predavač ekonomije na University College Dublin.
7. Glavni ekonomist ECB-a na odlasku: opstanku eura prijete golemi dugovi država
Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) na odlasku Juergen Stark upozorio je u četvrtak da golemi dugovi država prijete opstanku jedinstvene europske valute i pozvao je EU da poduzme strože mjere kako bi primorao prekomjerno rastrošne vlade na disciplinu.
Ostali ekonomisti upozoravali su da je opstanak eura u opasnosti, no ocjene Starka u najnovijem dokumentu u čijoj su izradi sudjelovala još trojica ekonomista neuobičajene su jer dolaze od visokorangiranog središnjeg bankara. Europski dužnosnici obično su isticali da će učiniti sve što je potrebno da se zaštiti euro.
Stark i njegovi suautori kazali su da goleme razine državnog duga riskiraju potkopati stabilnost, rast i zapošljavanje, kao i održivost same monetarne unije. U dokumentu koji je objavljen na internetskoj stranici ECB-a, ali ne odražava njezino stajalište, autori odbacuju mjere koje su nedavno usvojili čelnici EU-a kao nedovoljnima za jačanje kontrole nad potrošnjom vlada zemalja članica, ističući da im ostavljaju previše prostora za uzajamni blagi tretman. Ekonomisti kažu da Europa treba snažnije mjere, poput imenovanja upravitelja koji bi nadgledali financije u zemljama koje treba spašavati, kao što imaju Grčka, Irska i Portugal.
Stark je dao ostavku gotovo tri godine prije isteka mandata a nagađalo se da je razlog tome njegovo nezadovoljstvo kriznim mjerama koje provodi središnja banka tako što otkupljuje obveznice slabih država. Europa se suočava s krizom koju su izazvale pojedine države čiji javni dug se približava ili premašuje 100 posto njihova BDP-a. Bojazni od bankrota neke države izazvale su znatan skok kamata koje od njih traže ulagači u obveznice kako bi im pozajmili novac. Takav skok kamatnih stopa zauzvrat je zaprijetio istim zemljama recesijom. Grčku, Irsku i Portugal trebalo je spašavati kako ne bi bankrotirale. Vlade eurozone organizirale su spasonosnu financijsku pomoć zbog straha da bi bankrot neke od njih, odnosno nemogućnost da vraća dugove, izazvala goleme gubitke bankama koje drže državne obveznice, čime bi ih onemogućile da plasiraju kredite kompanijama. Stark i suautori Ludger Schuknecht, Philippe Moutot i Philipp Rother pozvali su eurozonu da postane puno strožom u pogledu prekomjerne potrošnje država. Poručuju vladama da bi trebale dobiti odobrenje ostalih 16 članica eurozone za to što im deficiti premašuje gornju dozvoljenu granicu od tri posto BDP-a, plafon koji zanemaruje mnogo zemalja od uspostave eura u 1999.
U zemljama koje ne ispunjavaju uvjete odobrene im pomoći trebalo bi postaviti financijske upravitelje koji bi odobravali proračune, sugeriraju. Također pozivaju na uspostavu politički neovisnog ureda za europski proračun koji bi procijenio potrošnju država.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821