Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
21. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. IJF o upravljanju državnom financijskom imovinom
7. Financijski sustav pritišće kriza povjerenja – MMF
8. Građevinski radovi pali 28. mjesec uzastopce
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
21.09. 272.500.000 122.500.000 72.500.000 1,60
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 45.500.000 1,16 1 tjedan 15.000.000 1,89 2 tjedna 12.000.000 2,90 Ukupno 72.500.000 1,60
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas je ponuda pala za više od 30 posto, dok je potražnja znatno porasla, zbog čega je porasla i kamatna stopa.
Danas je bilo prijavljeno 272,5 milijuna kuna potražnje, što je 15 posto više nego jučer, dok je ponuda smanjena za 33 posto, na 122,5 milijuna kuna.
Unatoč znatno većoj potražnji, dio ponude ostao je neplasiran.
„Iz ponude nisu plasirana sva sredstva zbog previsokih kamatnih stopa koju tražioci pozajmica nisu bili spremni platiti. U tim uvjetima porasla je prosječna dnevna kamatna stopa“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
Prekonoćni krediti dosegnuli su danas 45,5 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,95 na 1,16 posto.
Na rok od tjedan dana plasirano je, pak, 15 milijuna kuna, po kamati od 1,89 posto, dok je na rok od dva tjedna plasirano 12 milijuna kuna, po cijeni od 2,90 posto.
Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 72,5 milijuna kuna, dok je prosječna kamata porasla s jučerašnjih 0,95 na 1,60 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: rast dioničkih indeksa
Nakon dva dana pada, vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla - Crobexa za 0,60 posto, na 1.927,72 boda, a Crobexa10 za 0,65 posto, na 1.056,40 bodova.
Redovni promet na Burzi iznosi 11,3 milijuna kuna, a samo je dionica HT-a zabilježila milijunski promet. Dionicom HT-a je ostvareno 1,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla jedan posto, na 247,6 kuna. Po prometu slijedi dionica Vira s 881,8 tisuća kuna, po nepromijenjenoj cijeni od 420 kuna. Više od 700,5 tisuća kuna prometa ostvarila je dionica Luke Rijeka čije je cijena porasla 2,38 posto, na 163,99 kuna. Rast cijene bilježi i dionica AD Plastika, za 2,52 posto, na 111 kuna, uz promet od 695,1 tisuću kuna.
Među trgovanijim dionicama rast cijene ostvarila je dionica Riviere Adria, za 3,91 posto, Ericsson Nikole Tesle za 0,92 posto, povlaštena Adris grupe za 0,83 posto, dok se na listi gubitnika nalaze dionice Ingre s padom cijene od 1,58 posto, Belja s padom od 1,06 posto, Končar Elektroindustrije s padom za 0,22 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 107,91 111,00 111,00 695.085,70 2,52%
ATGR-R-A 567,00 578,99 567,01 14.850,08 0,36%
DLKV-R-A 167,33 171,89 171,89 252.930,74 0,37%
HT-R-A 245,02 247,60 247,60 1.680.315,85 1,00%
IGH-R-A 1.055,00 1.111,11 1.089,99 387.683,07 -1,90%
INGR-R-A 10,96 11,40 11,20 464.529,96 -1,58%
ISTT-R-A 220,00 235,90 220,00 16.058,30 -7,41%
KOEI-R-A 515,00 520,00 515,01 454.306,40 -0,22%
MDKA-R-A 6.545,00 6.545,00 6.545,00 6.545,00 -17,67%
MGMA-R-A 4,40 4,43 4,40 8.400,89 -11,11%
PODR-R-A 270,03 280,00 279,95 352.232,85 2,92%
PTKM-R-A 172,70 173,99 173,49 55.757,75 -0,60%
ULPL-R-A 429,50 447,00 447,00 390.540,03 1,59%
VIRO-R-A 420,00 425,00 420,00 881.855,02 0,00%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 208,01 209,75 209,75 304.791,89 0,83%
ADRS-R-A 245,00 245,00 245,00 61.250,00 0,00%
ATLN-R-A 40,84 40,84 40,84 4.084,00 0,00%
ATPL-R-A 484,00 490,00 487,05 121.799,84 0,01%
BD62-R-A 45,00 45,00 45,00 2.340,00 4,65%
BLJE-R-A 76,76 77,72 76,90 516.958,58 -1,06%
BLSC-R-A 690,01 690,01 690,01 17.940,26 0,00%
BRIN-R-A 17,99 17,99 17,99 1.079,40 -0,06%
BRST-R-A 33,00 33,00 33,00 16.500,00 -0,09%
DDJH-R-A 58,60 60,00 60,00 80.157,46 0,40%
DIOK-R-A 42,00 43,48 42,00 56.242,96 -4,55%
DKVS-R-A 6,00 6,00 6,00 7.014,00 0,00%
ERNT-R-A 1.112,14 1.144,99 1.144,99 501.550,85 0,92%
HCVT-R-A 50,00 50,00 50,00 50,00 -16,67%
HDEL-R-A 105,00 109,97 109,97 6.769,70 4,67%
HGSP-R-A 8,50 8,99 8,50 1.310,30 -5,45%
HMAM-R-A 64,00 64,00 64,00 4.608,00 -3,03%
HPDG-R-A 15,95 15,95 15,95 988,90 -1,12%
HTPK-R-A 54,01 54,01 54,01 4.590,85 0,02%
HUPZ-R-A 1.247,00 1.247,00 1.247,00 3.741,00 2,63%
IMZV-R-A 103,00 111,00 111,00 32.766,00 8,82%
JDOS-R-A 2.659,90 2.660,00 2.660,00 23.939,90 0,00%
JDPL-R-A 102,50 105,18 102,50 12.031,80 -5,50%
JDRA-R-A 370,10 370,10 370,10 9.252,50 -5,10%
JNAF-R-A 2.700,00 2.700,00 2.700,00 2.700,00 6,72%
KABA-R-A 79,99 79,99 79,99 7.999,00 3,55%
KNZM-R-A 175,00 179,00 175,00 53.495,30 -4,89%
KODT-P-A 1.085,00 1.100,00 1.100,00 15.342,11 0,00%
KORF-R-A 69,50 70,99 70,99 62.091,97 1,41%
KRAS-R-A 475,07 485,00 480,00 237.847,14 0,94%
LCDS-R-A 15,00 15,00 15,00 2.250,00 11,77%
LEDO-R-A 4.990,00 5.079,90 5.000,00 40.289,60 0,00%
LKPC-R-A 782,00 810,00 810,00 180.918,89 -0,60%
LKRI-R-A 155,06 163,99 163,99 700.554,60 2,38%
LRH-R-A 1.836,00 1.900,00 1.900,00 36.831,05 3,49%
PBZ-R-A 525,00 525,00 525,00 2.625,00 1,94%
PLAG-R-A 1.560,00 1.560,00 1.560,00 6.240,00 0,49%
RIVP-R-A 12,00 12,75 12,75 465.916,65 3,91%
SNBA-R-A 100,00 110,00 110,00 13.250,00 10,00%
SUNH-R-A 30,00 30,01 30,00 4.800,30 -9,04%
THNK-R-A 993,06 1.030,00 1.030,00 130.710,19 3,00%
TISK-R-A 148,03 153,00 153,00 74.385,15 0,66%
TNPL-R-A 942,00 999,99 999,99 180.297,43 4,82%
VDKT-R-A 170,00 170,10 170,00 12.753,37 -5,03%
VPIK-R-A 69,23 70,00 70,00 86.836,89 1,11%
ZABA-R-A 47,86 48,24 48,08 214.996,59 0,17%
ZVCV-R-A 98,00 98,00 98,00 196,00 1,03%
MTP
BCIN-R-A 240,01 240,01 240,01 24.961,04 3,05%
HRDH-R-A 112,13 113,00 112,13 1.354,26 -19,85%
VLHO-R-A 60,01 60,01 60,01 1.800,30 -0,02%
FNOI-D-127A 94,00 94,00 94,00 3.458,57 \
FNOI-D-131A 90,00 90,00 90,00 3.311,40 \
FNOI-D-137A 87,00 87,00 87,00 3.201,02 \
RIBA-O-177A 100,10 100,25 100,10 1.326.076,68 6,472%
Ukupan promet
11.350.340,33
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u utorak je porasla, te u usporedbi sa prethodnim radnim danom bila viša za 0,06 posto, na 158,2553 bodova, objavila je HANFA.
Posljedica je to pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost Erste Plavi bila viša čak za 0,19 posto, na 158,7762 bodova. Fond Raiffeisen bilježio je rast vrijednosti za 0,08 posto, na 157,9482 bodova, a AZ za 0,05 posto, na 161,8797 bodova.
Istodobno je fond PBZ Croatia osiguranje izgubio na vrijednosti 0,07 posto, te iznosio 149,6694 boda.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
19.09. 20.09.
Mirex 158,1595 158,2553 0,06
AZ OMF* 161,7943 161,8797 0,05
Erste Plavi OMF. 158,4810 158,7762 0,19
PBZ Croatia osig.OMF 149,7722 149,6694 -0,07
Raiffeisen OMF 157,8195 157,9482 0,08
AZ benefit DMF** 168,0690 168,0132 -0,03
AZ profit DMF 195,8420 195,7408 -0,05
Croatia osiguranje DMF 121,0080 121,2181 0,17
Erste Plavi Expert DMF 131,3887 131,7351 0,26
Erste Plavi Protect DMF 135,0387 135,0578 0,01
Raiffeisen DMF 152,3257 152,3417 0,01
AZ Dalekovod ZDMF*** 185,5152 185,3388 -0,10
AZ Hr. kontrola zračne plov. 180,2426 180,1688 -0,04
AZ VIP ZDMF 193,6968 193,5546 -0,07
AZ Zagreb ZDMF 139,7057 139,6162 -0,06
ZDMF cestarski fond 120,8326 120,6360 -0,16
Croatia osiguranje ZDMF 105,9364 106,1153 0,17
ZDMF Ericsson N. Tesla 163,3850 163,4927 0,07
ZDMF HEP grupa 109,9870 110,1223 0,12
ZDMF Hrvatskih autocesta 119,3143 119,3543 0,03
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,4855 170,6591 0,10
ZDMF Novinar 150,4751 150,6400 0,11
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,1453 121,0181 -0,10
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,1827 107,3066 0,12
ZDMF T-HT 136,1634 136,2070 0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.408 11.401 Tokyo/Nikkei 8.741 8.721 London/FTSE-100 5.341 5.363 Frankfurt/DAX 30 5.515 5.571
*Izvor REUTERS:
U utorak su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer ulagači s oprezom čekaju hoće li Fed uvesti dodatne poticaje američkom gospodarstvu i hoće li Grčka izbjeći bankrot.
Dow Jones indeks ojačao je 0,07 posto, na 11.408 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,17 posto, na 1.202 boda, a Nasdaq indeks 0,86 posto, na 2.590 bodova. Uz najmršaviji obujam trgovanja od kraja kolovoza, burzovni su indeksi u većem dijelu dana bili na dobitku do 1 posto jer se ulagači nadaju novim poticajnim monetarnim mjerama središnje banke, s obzirom da se rast američkog gospodarstva usporava. Te su nade ojačale nakon što je Međunarodni monetarni fond smanjio procjene rasta američkog BDP-a u ovoj godini s 2,5 posto, koliko je procjenjivao u lipnju, na samo 1,5 posto. Nakon dvodnevne sjednice, započete jučer, čelnici Feda objavit će priopćenje u srijedu. Međutim, entuzijazam ulagača splasnuo je pred sam kraj trgovanja jer ni druga telefonska konferencija o situaciji u Grčkoj nije dovela do napretka u rješavanju tamošnjih dužničkih problema.
Grčki ministar financija Evangelos Venizelos pokušao je uvjeriti predstavnike Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke da Atena može oštro smanjiti proračunsku potrošnju, što je jedan od najvažnijih kriterija kako bi početkom listopada dobila novu tranšu međunarodne financijske pomoći i time izbjegla bankrot. Nakon dvodnevne konferencije, Europska komisija poručila je da će inspektori EU-a, MMF-a i ECB-a početkom idućega tjedna nastaviti provjeravati je li Grčka ispunila zacrtane proračunske ciljeve, iz čega su ulagači zaključili da grčki problem neće biti riješen ovoga tjedna. Neodlučnost u rješavanju grčkih financijskih problema i pogoršanje izgleda u vezi dužničke krize u eurozoni, nakon što je agencija S&P smanjila kreditni rejting Italije, naveli su ulagače na oprez. Tim više što je MMF jučer smanjio procjene rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,98 posto, na 5.363 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,88 posto, na 5.571 bod, a pariški CAC 1,50 posto, na 2.984 boda.
Europski burzovni indeksi u srijedu su smanjeni nakon jučerašnjeg skoka, uslijed oprezne trgovine dionicama pred današnji završetak dvodnevnog zasjedanja američke središnje banke. Londonski Ftse indeks oslabio je 0,42 posto, na 5.341 bod, frankfurtski indeks DAX za jedan posto, na 5.515 bodova, a pariški CAC za 1,15 posto, na 2.949 bodova.
Američka središnja banka Fed će vjerojatno u svom obvezničkom portfelju, vrijednom 2.800 milijardi dolara, povećati udio obveznica s duljim rokom dospijeća i time potaknuti pad troškova dugoročnog zaduživanja. Najizglednije mjere američke središnje banke bit će usmjerene pokretanju posustalog gospodarskog oporavka u SAD-u. Ipak, ulagači u dionice odlučili su se za veći oprez u očekivanju ishoda sastanka. Uteg burzovnim indeksima od početka su godine zabrinutosti u vezi gospodarskog rasta i bojazni od širenja dužničke krize u eurozoni.
"Tržište očekuje da će Fed izaći s nekim novim planovima za poticanje gospodarstva. Ulagači će biti izuzetno razočarani ako Fed ne objavi plan restrukturiranja obvezničkog portfelja", kazao je Philippe Gijsels, čelnik odjela analize u BNP Paribas Fortis Global Marketsu. "Ako to ipak učini, reakcija tržišta mogla bi biti ograničena budući da je sve već uračunato u cijene".
Dionice automobilske industrije bile su među najvećim gubitnicima, s prosječnim padom cijena dionica u tom sektoru od dva posto, zbog zabrinutosti da će izazovno okruženje u globalnom gospodarstvu naštetiti potražnji za automobilima. Dionice PSA Peugeota oslabjele su 3,8 posto, a Volkswagenove za 2,5 posto. S druge strane, na manjem dobitku bile su dionice tehnoloških kompanija, nakon objave snažnih podataka o prodaji softvera diva te industrije Oraclea. Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je za 0,23 posto, na 8.741 bod.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3647 1,3723 1,3635
USD/JPY* 76,25 76,55 76,1
GBP/USD* 1,5631 1,5742 1,5611
USD/CHF* 0,8939 0,8966 0,8853
*Izvor REUTERS:
Dolar se u srijedu na međunarodnim tržištima spustio nadomak rekordno niske razine prema jenu pred sastanak američke središnje banke, a najvjerojatnije neće nadoknaditi gubitke dok ulagači ne vide koje bi mjere mogla poduzeti za podupiranje posustalog američkog gospodarstva.
Dolar je tijekom dana bio na gubitku 0,15 posto i njime se trgovalo po 76,27 jena, nakon što se ranije spustio na 76,11 jena, sasvim blizu rekordno niskih 75,94 jena, zabilježenih u kolovozu.
Euro i dolar bili su pak na dobitku prema švicarskom franku, zbog nepopustljivih tržišnih nagađanja da švicarska središnja banka (SNB) razmišlja o podizanju minimalnog tečaja eura prema franku, s nedavno utvrđenih 1,2 na 1,25 franka za euro, koji će odlučno braniti. Iz SNB-a nisu željeli komentirati takve tržišne glasine.
Euro je tako ojačao 0,5 posto prema franku, na 1,2216 franaka, dok je dolar bio u plusu 0,8 posto i trenutno se njime trguje po 89,47 centima.
Istodobno je oslabio prema dolaru, i to 0,4 posto, spustivši se na 1,3654 dolara pod pritiskom pada cijena dionica na europskim tržištima i tvrdokorno lošeg ozračja zbog dužničke krize u eurozoni.
Analitičari kažu da dolar najvjerojatnije neće nadoknaditi gubitke prije završetka sastanka Feda. Očekuje se da će Fed restrukturirati obveznički portfelj, vrijedan 2.800 milijardi dolara, tako što će povećati udio onih dulje ročnosti i time pomoći spustiti cijenu dugoročnog zaduživanja.
Premda bi takav poticaj bio manje štetan za dolar od novog kruga kvantitativnog popuštanja pomoću kojeg se u sustav ubrizgaju veće količine dolara, analitičari kažu da obje mjere ukazuju da je središnjoj banci ponestalo opcija za pokretanje gospodarstva.
"Rizik kvantitativnog popuštanja uteg je za dolar, dok druga navedena opcija i nije takav balast jer neće dovesti do povećanja bilance Feda. No, teško i tu mogu vidjeti pozitivan učinak na dolar. Kamatne stope su već ionako na najnižim povijesnim razinama i to nije razlog što gospodarstvu ne ide dobro. Tržišta bi mogla steći dojam da sve te mjere nemaju nekog smisla", tumači Lutz Karpowitz, valutni strateg u Commerzbanci.
Među većim gubitnicima danas se našla i britanska funta, pogođena objavom zabilješke s posljednjeg sastanka britanske središnje banke koje su ojačale očekivanja novog kruga kvantitativnog popuštanja u Velikoj Britaniji. Funta je tako pala na 1,5613 dolara, najnižu razinu u osam mjeseci, a spustila se i na najnižu razinu prema jenu u dvije i pol godine, od 119,23 jena.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 20.09. USLIB 0,14667 - 0,23183 0,35500 0,52700 20.09. EULIB 0,94313 0,014 1,29188 1,48563 1,69563
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 22. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4836 5,4693 8,5714 7,1682 6,1271 8,6450
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju ojačala prema svim značajnjim inozemnim valutama, prema euru za 0,22 posto, pa je srednji tečaj eura pao ispod razine od 7,5 kuna te iznosi 7,483696 kuna.
Srednji tečaj eura prešao je razinu od 7,5 kuna na tečajnici HNB-a utvrđenoj 19. rujna, a zadnju je put na toj razini bio prije više od šest godina. Hrvatska narodna banka istog je dana, 19. rujna, intervenirala na deviznom tržištu prodajom 180,5 milijuna eura, čime je od banaka povukla više od 1,35 milijardi kuna. Savjet HNB-a jučerašnjom je odlukom povećao stopu obvezne pričuve banaka sa 13 na 14 posto, čime će se iz bankovnog sustava povući oko 3,1 milijarda kuna. To povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzeto je radi stabiliziranja tečaja kune prema euru. Odluka stupa na snagu 12. listopada, kod obračuna pričuve za rujansko obračunsko razdoblje.
Na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, na vrijednosti su prema kuni izgubile i sve ostale promatrane inozemne valute. Najviše je kuna ojačala u odnosu na švicarski franak, za 1,42 posto, prema američkom dolaru za blagih 0,05 posto, a prema britanskoj funti za 0,34 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,127146 kuna, dolara 5,469339 kuna i funte 8,571408 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 22. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5500 5,6368 8,7912 6,4704 OTP Banka Hrvatska 7,5534 5,6122 8,7371 6,2758 Štedbanka 7,5802 5,6758 8,7556 6,2588 Partner banka 7,5500 5,6454 8,7660 6,3239 Erste&Steiermarkische 7,5520 5,6530 8,8210 6,2910 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,6621 8,8302 6,3926 Centar banka 7,5735 5,6607 8,7856 6,3109 Splitska banka 7,5450 5,6235 8,7739 6,3016 Podravska banka 7,6603 5,6956 8,7967 6,2913 Istarska kreditna banka 7,5550 5,6700 8,6228 6,3158 Karlovačka banka 7,5790 5,6690 8,8843 6,3508 Croatia banka 7,5465 5,6224 8,7239 6,2741 Credo banka 7,6184 5,6334 8,8285 6,2374 Volksbank 7,5700 5,6334 8,7686 6,2803 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,6772 8,8042 6,3272 Fina 7,5000 5,6621 8,8302 6,3926 Privredna banka 7,5450 5,7292 8,7864 6,3463
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5061 5,4857 8,5971 6,1455 Zagrebačka banka 7,5400 5,5594 8,6706 6,3858 OTP Banka Hrvatska 7,5400 5,5848 8,6773 6,2452 Štedbanka 7,5500 5,6085 8,6689 6,1968 Partner banka 7,5400 5,6002 8,7289 6,2769 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,6220 8,7724 6,2558 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,6060 8,7428 6,3293 Centar banka 7,5435 5,6334 8,7428 6,2803 Splitska banka 7,5350 5,5579 8,6715 6,2219 Podravska banka 7,6595 5,5956 8,7567 6,2613 Istarska kreditna banka 7,5450 5,6200 8,6228 6,2864 Karlovačka banka 7,5590 5,5990 8,7746 6,2724 Croatia banka 7,5353 5,5841 8,6639 6,2374 Credo banka 7,5735 5,5787 8,7428 6,2006 Volksbank 7,5500 5,6061 8,7257 6,2497 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,5771 8,7041 6,2271 Fina 7,4900 5,6060 8,7428 6,3293 Privredna banka 7,5350 5,6169 8,6995 6,2834
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4612 5,4529 8,5456 6,1087 Zagrebačka banka 7,4400 5,3714 8,3774 5,9961 OTP Banka Hrvatska 7,4277 5,3604 8,4208 6,0063 Štedbanka 7,4367 5,3841 8,3222 5,9490 Partner banka 7,4300 5,3200 8,4253 5,9713 Erste&Steiermarkische 7,4400 5,3586 8,3612 5,9986 Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,3326 8,3571 5,9188 Centar banka 7,4462 5,3872 8,4171 6,0658 Splitska banka 7,4350 5,3720 8,3984 6,0380 Podravska banka 7,4350 5,3865 8,4272 6,0683 Istarska kreditna banka 7,4400 5,3550 8,4256 5,9831 Karlovačka banka 7,4400 5,3300 8,3530 5,9710 Croatia banka 7,4492 5,3796 8,4565 6,0321 Credo banka 7,3938 5,3599 8,3999 6,0536 Volksbank 7,4500 5,3600 8,4000 6,0352 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,3769 8,4038 6,0269 Fina 7,4300 5,3326 8,3571 5,9188 Privredna banka 7,4350 5,3429 8,4423 5,9769
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4250 5,3177 8,2936 5,9361 OTP Banka Hrvatska 7,4157 5,3276 8,3353 5,9634 Štedbanka 7,4070 5,3303 8,2389 5,8895 Partner banka 7,4200 5,2803 8,3876 5,9257 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,3370 8,3190 5,9740 Hrvatska poštanska banka 7,4100 5,2526 8,2317 5,8004 Centar banka 7,4313 5,3052 8,3999 6,0046 Splitska banka 7,4250 5,3229 8,2960 5,9828 Podravska banka 7,4200 5,3165 8,3372 6,0183 Istarska kreditna banka 7,4300 5,3300 8,4085 5,9494 Karlovačka banka 7,4300 5,2800 8,2746 5,9150 Croatia banka 7,4380 5,3468 8,3965 5,9954 Credo banka 7,3489 5,3052 8,3142 6,0168 Volksbank 7,4300 5,3326 8,3571 6,0046 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,2768 8,3038 5,9268 Fina 7,4100 5,2526 8,2317 5,8004 Privredna banka 7,4250 5,2894 8,3579 5,9171
6. IJF o upravljanju državnom financijskom imovinom
Vrijednost financijske imovine hrvatske opće države je 2001. iznosila 17 milijardi eura i porasla je na oko 37 milijardi eura u 2007. godini, da bi se od tada smanjivala i u 2009. iznosi oko 31,4 milijardu eura, a čak 85 posto te financijske imovine je u dionicama i ostalim udjelima, što je znatno više od europskog prosjeka od 40 posto, neki su od podataka koje u najnovijem Newsletteru Instituta za javne financije (IJF) iznosi Anto Bajo.
"Nažalost, dosadašnje hrvatske vlade nisu donijele nekoliko ključnih strateških dokumenata, poput popisa i programa kapitalnih investicija u javnom sektoru s izvorima financiranja, niti su utvrdile okvirne strategije i planove upravljanja državnom financijskom i nefinancijskom imovinom. Hrvatska već dvadeset godina nije riješila strukturna pitanja evidencije i ustroja registra državne financijske i nefinancijske imovine te plana njihova korištenja u idućih desetak godina", ističe Bajo u svom radu "Razborito upravljanje državnom financijskom imovinom i stabilnost državnih financija".
Bajo analizira financijsku imovinu opće države (koja obuhvaća središnju državu, lokalne jedinice i fondove socijalne sigurnosti) prema instrumentima - monetarno zlato i posebna prava vučenja, gotovina i depoziti, vrijednosnice (osim dionica), dani krediti, dionice i ostali udjeli, tehničke rezerve osiguranja i računi ostalih potraživanja.
"Financijska imovina opće države rasla je sa 17 milijardi eura u 2001. na oko 37 milijardi eura u 2007. Taj je rast djelomice rezultat povećanja obuhvata, a većim dijelom i promjena tržišnih cijena koje su do 2007. išle u korist rasta vrijednosti financijske imovine. Vrijednost financijske imovine opće države smanjuje se od 2007. te u 2009. iznosi oko 31,4 milijardi eura, ali se kao udio BDP-a smanjuje već od 2004, pa u 2009. iznosi 68 posto BDP-a", navodi Bajo i ističe kako se po veličini udjela financijske imovine u BDP-u Hrvatska nalazi iza skandinavskih zemalja (koje imaju najveće udjele, najveći Norveška sa više od 200 posto BDP-a).
Analize strukture financijske imovine opće države u Hrvatskoj pokazuje da je najveći dio te imovine u dionicama i ostalim udjelima koji u 2009. čine oko 60 posto BDP-a, a slijede računi ostalih potraživanja te gotovina i depoziti opće države sa zajedno prosječnih 7 posto BDP-a te da Hrvatska nema diversificiranu financijsku imovinu u ostalim instrumentima.
Hrvatska ima čak oko 85 posto financijske imovine u dionicama i ostalim udjelima, dok je prosjek ostalih europskih zemalja oko 40 posto, navodi Bajo i napominje kako većinu čine dionice, a posebice ostali udjeli koji nisu utrživi niti tranformirani u dionice, odnosno udjeli u državnim poduzećima koji su odlukama Vlade od 2004. klasificirani u kategoriju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa te dionice i udjeli koji se od 2010. nalaze u portfelju HFP-a.
"Dakle, oko 27 milijardi eura ili 60 posto BDP-a državne financijske imovine nalazi se u dionicama i udjelima državnih poduzeća. Samo Finska i Norveška imaju veći udio dionica i ostalih udjela u BDP-u, dok u većini promatranih zemalja udjeli čine manje od 10 posto BDP-a".
Bajo smatra i da su financijski učinci privatizacije i upravljanja državnom financijskom imovinom i njihov doprinos financiranju proračunskog deficita upitni i često se poništavaju visokim državnim subvencijama i jamstvima što ih je država dala trgovačkim društvima.
Od 2002. do 2010. proračun opće države ostvario oko 1,9 milijardi eura primitaka od privatizacije, a od 2007. u Hrvatskoj nije bilo većih privatizacija, dok država od 2012. do 2014. očekuje oko 460 milijuna eura.
Bajo iznosi i podatke kako prosječni prihodi od imovine u Hrvatskoj iznose oko 0,7 posto BDP-a, a najviše je prihoda od zakupnina (koncesija) te prihoda od dobiti javnih poduzeća, kako su poduzeća u portfelju HFP-a ostvarivale niske razine dobiti, od 1993. do 2010. tek 127,5 milijuna eura.
Također ističe kako je ukupne gubitke društava od posebnoga državnog interesa Vlada nadoknađivala subvencijama i znatnim iznosima odobrenih državnih jamstava - u posljednjih osam godina trgovačkim je društvima dodijeljeno 4,2 milijarde eura subvencija, a aktivna su državna jamstva porasla sa 0,1 milijardu eura u 1996. na 8 milijardi eura u 2010.
Teško je povjerovati da jedan dio jamstava neće postati izravni javni dug, kaže Bajo podsjećajući da je Sabor u svibnju donio zakon prema kojemu kreditne obveze osigurane državnim jamstvima za četiri brodogradilišta prenosi u izravni javni dug te je tim jednim potezom javni dug opće države porastao za oko 1,53 milijarde eura.
U zaključnim razmatranjima Bajo se posebno osvrće na problem institucionalne strukture upravljanja državnom financijskom imovinom te posebice ističe potrebu izrade i javne rasprave o prijedlozima strategije i plana privatizacije društava u državnom vlasništvu.
7. Građevinski radovi pali 28. mjesec uzastopce
Fizički obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u srpnju je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec bio manji za 9,2 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni indeksi koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Srpanj je bio 28. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini.
Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u srpnju bili su manji u odnosu na lipanj za 0,5 posto.
Od ukupnog broja radnih sati, građevinski radnici u srpnju su na zgradama odradili 45,9 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 54,1 posto.
Na novim građevinama odrađeno je 58,6 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 41,4 posto.
Svjetska banka odobrila izvješće o napretku Strategije za partnerstvo s Hrvatskom
Odbor direktora Svjetske banke odobrio je izvješće o napretku Strategije partnerstva s Hrvatskom, pri čemu se ističe da Svjetska banka sagledava partnerstvo s Hrvatskom dajući podršku Vladi da ostvari što veću korist od članstva u EU, priopćeno je iz Ureda Banke u Zagrebu.
"Danas je Hrvatska na pragu Europske unije, a nakon pristupanja imat će pristup značajnim sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Stoga će Banka pružati podršku koja će Hrvatskoj omogućiti da što bolje iskoristi svoje predstojeće članstvo u EU. Banka će staviti snažniji naglasak na instrumente znanja povezane s izazovima u politici i tehničku pomoć koji podupiru Hrvatsku u preuzimanju odgovornosti unutar EU te povećavaju kapacitete institucija za apsorbiranje fondova iz darovnica EU", izjavio je Peter Harrold, direktor Svjetske banke za Središnju Europu i Baltičke zemlje.
Izvješće o napretku, kako se navodi, sagledava provedbu četverogodišnje Strategije partnerstva s Hrvatskom (CPS) koja je započela u rujnu 2008. Strategija je pripremljena prije početka svjetske financijske krize u vrijeme kad je Hrvatska bila usred pregovora za pristupanje EU te prolazila kroz razdoblje snažnog gospodarskog rasta od prosječno četiri posto tijekom pet godina.
Cilj Strategije jest podržati napore koje Hrvatska ulaže u dovršetak procesa pristupanja EU i postizanje brze konvergencije dohotka sa zemljama članicama EU na fiskalno, socijalno i ekološki održiv način.
Strategija je fleksibilna te predviđa kreditiranje za investicijske zajmove kao i zajmove za razvojnu politiku (DPL). Strateško težište Međunarodne financijske korporacije (IFC) u Hrvatskoj oslanja se na regionalne prioritete kao što su povećanje dostupnosti i kvalitete infrastrukturnih usluga, bavljenje problematikom klimatskih promjena i unapređenje konkurentnosti, uključujući podršku ulaganjima Jug-Jug.
"Program kreditiranja osmišljen je tako da omogućuje fleksibilno reagiranje na događanja i novonastale potrebe zemlje", rekao je Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj.
"Kad se dogodila svjetska kriza, brzo smo prilagodili ovaj program i pružili podršku institucijama hrvatske vlasti putem dva zajma za razvoj politika s brzom isplatom sredstava te jednom kreditnom linijom za izvoznike, kako bi se ublažio učinak krize, ubrzala fiskalna konsolidacija i strukturne reforme te pomoglo izvozno orijentiranim tvrtkama da se lakše nose s padom ekonomske aktivnosti", istaknuo je.
Budući da je došlo do promjene u prioritetima do sada je ostvarena polovica planiranog programa kreditiranja investicija, s fokusom na poticanje konkurentnosti Hrvatske i podršku nastojanjima Hrvatske da dovrši rad na pristupanju EU.
Na primjer, navodi se, Banka je nastavila pomagati daljnji razvoj trgovačkih pravaca Rijeka i Ploče te unapređenje sustava zbrinjavanja otpadnih voda duž Jadranske obale i tako pomože Hrvatskoj da ispuni zahtjeve iz direktiva EU u području vodnog gospodarstva.
Program analitičkih i savjetodavnih aktivnosti Svjetske banke (AAA) podupire nastojanja Vlade da odgovori na krizu i provede odabrane reforme. Konzultacije s tijelima državne vlasti u okviru izvješća Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti iz 2010., koje su zajedno pripremili UNDP i Svjetska banka, dovele su do intenzivnijeg uključivanja Banke u pružanje savjeta o politikama.
Banka je također izradila niz studija o politikama vezano uz reforme na tržištu rada, mirovinsku reformu te reformu socijalnog sustava. Jednako tako, dodaje se, Banka je pružala savjete o politikama u fiskalnoj odgovornosti, što je pridonijelo najnovijim reformama zakonodavstva u okviru Vladinog Programa gospodarskog oporavka.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821