BRUXELLES - Dužnosnici Europske unije kazali su da će ubrzati isplatu oko 7,7 milijardi eura već odobrenih Grčkoj za proračunsko razdoblje do 2013. kako bi se podupla modernizacija grčkog gospodarstva. Glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly kazao je da će čelnik radne skupine EK Horst Reichenbach pomoći Grčkoj da "utvrdi mjere potrebne da se osigura njezina financijska održivost, kao i ona eurozone". Radna skupina uspostavljena je ovog ljeta, a Reichenbach je svojedobno obavljao dužnost potpredsjednika Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Reichenbach će podnijeti izvješće ovog tjedna a trebao je predložiti kako optimalno usmjeriti novac iz europskih strukturnih, kohezijskih i regionalnih fondova da se potakne grčko gospodarstvo. Grčka je u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. trebala dobiti ukupno 20,2 milijarde eura iz europskog proračuna, od čega je već isplaćeno oko 30 posto. Grčka inače iz europskog proračuna dobiva oko tri milijarde eura godišnje. Zemlje članice koje traže sredstva iz europskih regionalnih, strukturnih i kohezijskih fondova moraju same sudjelovati u financiranju infrastrukturnih i projekata za gospodarski razvoj, što Grčka trenutno ne može, pa nema pristup novcu.
STRASBOURG - Europska komisija sprema se uskoro objaviti opcije za uvođenje zajedničke obveznice eurozone, kazao je predsjednik EK Jose Manuel Barroso, upozorivši ipak da to neće okončati aktualnu krizu. "Želim potvrditi da će EK uskoro predstaviti opcije za uvođenje zajedničke obveznice eurozone", kazao je Barroso zastupnicima u Europskom parlamentu. "Neke od njih mogle bi se provesti po važećem sporazumu a ostale bi zahtijevale njegovu izmjenu. Ipak, moramo biti iskreni i reći da time neće biti istog trena riješeni svi problemi s kojima se suočavamo, već će to biti samo jedan element sveobuhvatnog pristupa daljnjoj gospodarskoj i političkoj integraciji", poručio je predsjednik Komisije. Barroso je istaknuo potrebu dublje integracije eurozone i kazao da će financijska tržišta povjerovati da je eurozona sposobna riješiti krizu tek kada pokaže da ispunjava preuzete obveze.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i premijer Francois Fillon ponovili su da je Francuska odlučna "sve učiniti za spas Grčke", priopćila je glasnogovornica vlada Valerie Pecresse. "Predsjednik i premijer su danas jednoglasno potvrdili odlučnost Francuske da učini sve za spas Grčke", kazala je Pecresse. Prenoseći što se događalo na sastanku vlade, Pecresse je je kazala da je, "što se tiče obrane euro zone i nužnosti da se žurno provede plan od 21. srpnja" koji je dogovoren u Bruxellesu, potvrđeno francusko-njemačko partnerstvo. Za danas je najavljena telefonska konferencija Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel s grčkim premijerom Georgeom Papandreom o financijskoj situaciji u Grčkoj, koja bi trebala poslužiti kao priprema za neformalni sastanak ministara financija euro zone krajem tjedna u Poljskoj. "S jedne strane imamo obvezu kreditora koja se mora ispuniti ... i obvezu grčke vlade i parlamenta da provedu niz mjera. To je fokus današnjih razgovora", kazala je Pecresse. Objasnila je da je plan od 21. srpnja odobrio i međunarodni monetarni fond (MMF).
ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju je u eurozoni porasla jedan posto na mjesečnoj razini, a u Europskoj uniji za 1,1 posto, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. Najnoviji podaci svjedoče o zaokretu na mjesečnoj razini budući da je u lipnju industrijska proizvodnja smanjena u oba bloka. U eurozoni je pad proizvodnje u odnosu na mjesec ranije iznosio 0,8 posto, a u EU 1,2 posto, objavio je statistički ured EU-a. Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja u eurozoni u srpnju je porasla 4,2 posto, a u 27-članom EU 3,6 posto. Na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima statističkog ureda industrijska proizvodnja porasla je u 16 zemalja, dok je pala u njih sedam.
WROCLAW - Europska unija mogla bi udvostručiti ili čak utrostručiti sredstva za marketing svojih poljoprivrednih proizvoda u svijetu, rekao je povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos. "Mislim da ćemo do 2014. imati spremne nove mjere za snažniju marketinšku politiku poljoprivrednih proizvoda, za europsko i prije svega vanjsko tržište", rekao je Ciolos novinarima u utorak na sastanku ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a. "Budemo li ambiciozni, osobito kada je riječ o proračunu za vanjski marketing, mislim da možemo barem udvostručiti ili čak utrostručiti sredstva za našu marketinšku politiku", rekao je. Proračun za marketing hrane u EU trenutačno iznosi 53 milijuna eura. Ta sredstva ne odnose se na marketing vina, voća i povrća. Usporedbe radi, SAD u te svrhe godišnje troši 200 milijuna dolara.
BRAZILIJA - Vodeća gospodarstava u nastajanju Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika raspravljat će sljedećeg tjedna o mogućoj pomoći Europskoj uniji da izađe iz dužničke krize, potvrdio je u utorak brazilski ministar financija Guido Mantega. "Zemlje iz skupine BRICS sastat će se sljedećeg tjedna u Washingtonu i tom prilikom raspravljati kako pomoći Europskoj uniji da se izvuče iz takve situacije", kazao je Mantega u ime pet snažnih gospodarstava okupljenih u bloku BRICS. Sastanak je najavljen za 22. rujna. Očekuje se da će vodeća gospodarstva u nastajanju u radikalnoj zamjeni uloga predložiti plan pomoći za stabilizaciju svjetskog gospodarstva i tržišta, piše brazilski financijski dnevnik Valor. U izvješću se kao jedna od ideja navodi pojačano ulaganje deviznih rezervi članica BRICS-a u imovinu u eurima. Pritom Valor navodi da su članice BRICS-a trenutno spremne pojačano kupovati samo obveznice najstabilnijih gospodarstava eurozone, poput Njemačke, a mogle bi ulagati i u državne obveznice Velike Britanije, koja nije članica eurozone.
DALIAN - Kineski premijer Wen Jiabao kazao je da će Kina nastaviti povećavati ulaganja u eurozonu, pozivajući istodobno zapadne zemlje suočene s teškom krizom da "pometu u svom dvorištu". "Kina će i dalje povećavati ulaganja u Europu", kazao je Wen u pozdravnom govoru na ljetnom zasjedanju Svjetskog gospodarskog foruma u kineskoj luci Dalian. Kineske devizne rezerve premašuju 3.000 milijardi dolara, a Peking je već najavio ulaganja u Grčku, Španjolsku i Portugal. Kineski premijer istodobno je pozvao da se poduzmu konkretne mjere kako bi se zaustavilo širenje dužničke krize zbog koje su naglo pale cijene dionica na tržištima širom svijeta. Dodao je da bi vlade trebale uložiti veće napore da očuvanju povjerenje ulagača. Kina će idućeg tjedna na samitu u Washingtonu razgovarati sa čelnicima vodećih gospodarstava u nastajanju Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike o mogućoj pomoći eurozoni.
LONDON - Agencija Moody's objavila je u srijedu da je za jednu razinu snizila rejting vodećim francuskim bankama Societe Generale i Credit Agricole dok je BNP Paribas i dalje na razmatranju radi eventualnog sniženja. Rejting Credit Agricolea snižen je s 'Aa1' na 'Aa2' a onaj Societe Generalea s 'Aa2' na 'Aa3'. Dionice sve tri banke potonule su proteklih tjedana zbog izloženosti grčkim državnim obveznicama i previranja koje je prouzročila dužnička kriza u eurozoni. Iako je potvrđen važeći rejting BNP Paribasa, najveća francuska banka zadržana je na razmatranju radi mogućeg naknadnog sniženja. U Moody'su ističu da je sniženje rejtinga Credit Agricolea izravno povezano s bančinom izloženošću u Grčkoj. Rejting Societe Generalea snižen je pak zbog izmijenjene procjene pomoći koju bi država stavila banci na raspolaganje u slučaju krize.
MADRID - Španjolske banke posudile su u kolovozu od Europske središnje banke (ECB) 81,6 milijardi eura, u odnosu na 57 milijardi eura posuđenih u srpnju, pokazali su podaci španjolske središnje banke. Podaci očituju postrožene uvjete financiranja u odnosu na prethodni mjesec, s obzirom na pojačane napetosti na tržištima. Ukupni je iznos posudbi ipak puno niži nego u prošlogodišnjem srpnju kada je iznosio čak 140 milijardi eura. Ukupne neto pozajmice iznosile su u kolovozu 69,9 miijardi eura, u odnosu na srpanjskih 52,1 milijardu eura.
BRUXELLES - Europska ribarska industrija dobiva novac da prekomjerno lovi ribu, pa je tako 2009. dobila ukupno 3,3 milijarde eura subvencija, što je polovina vrijednosti njezina godišnjeg ulova, upozorila je organizacija za zaštitu okoliša Oceana. "Europski porezni obveznici doslovno plaćaju ribare da prekomjerno love", tvrdi čelnica organizacije Oceana Courtney Sakai u izvješću objavljenom u utorak. Ribari dobivaju subvencije od Europske unije i od samih članica, koje su u 2009. premašile prihode od ulova u 13 zemalja Unije, navodi se u izvješću Oceane. Ukupna vrijednost izlova u toj godini procijenjena je na 6,6 milijardi eura, navode u udruženju. Najveći je iznos subvencija isplaćen španjolskim ribarima, od 733,9 milijuna eura. Slijede Francuska s 361,9 milijuna i Danska s 307,3 milijuna, te Velika Britanija s 264,7 milijuna eura. "U teškim vremenima za gospodarstvo sramotno je da su vlade koristile teško zarađeni novac poreznih obveznika kako bi uništavale prirodni resurs o kojem ovisi više od milijardu ljudi u svijetu", stoji u priopćenju.
SARAJEVO Bosna i Hercegovina će zbog političkih problema koji u njoj vladaju u ovoj godini ostati bez financijske potpore što ju Europska unija dodjeljuje kroz svoje pretpristupne fondove (IPA), najavili su u srijedu bosanskohercegovački mediji. Ukupan iznos sredstava koje je EU namijenila BiH kroz IPA fondove za razdoblje od 2007. do kraja 2011. godine iznosi 440 milijuna eura. U ovoj godini trebao je biti realiziran iznos od 96 milijuna eura, a Vijeće ministara BiH prije deset dana predložilo je da se tijekom 2011. godine provede četrnaest projekata vrijednih nešto više od 88 milijuna eura. Preostali iznos namijenjen projektima iz područja poljoprivrede, zapošljavanja, statistike te pravosuđa stavljen je "na čekanje" uz naznaku kako bi mogao biti aktiviran kroz programe prekogranične suradnje.
MANILA - Azijska gospodarstva u razvoju ostvarit će u ovoj i idućoj godini slabiji rast, budući da ključni trgovinski partneri smanjuju narudžbe zbog zabrinutosti oko globalnog gospodarstva, objavila je Azijska razvojna banka (ADB). Po istraživanju ADB-a, gospodarstva u regiji ostvarit će rast od 7,5 posto u ovoj godini, čime je snižena travanjska prognoza prema kojoj se očekivao ovogodišnji rast od 7,8 posto. U 2012. očekuje se rast također u visini 7,5 posto, nasuprot ranije procijenjenih 7,7 posto. Slabija potražnja u SAD-u i Europi i dalje baca sjenu na regiju, kaže se u izvješću banke sa sjedištem u Manili, te dodaje da je rast izvoza u vodećim gospodarstvima, uključujući trgovinske divove poput Kine, izrazitije usporio. Istočna Azija, uključujuči Hongkong, Kinu, Južnu Koreju i Tajvan, sa stopom rasta od 8,1 posto u 2011. ostaje ključni pokretač azijskih gospodarstava u razvoju, navodi se u izvješću.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su ojačali nakon što je predsjednik EK Jose Manuel Barroso najavio skoru objavu opcija za uvođenje zajedničke obveznice eurozone, što ulagači smatraju prvim korakom u smjeru rješavanja dužničke krize. Londonski indeks Ftse ojačao je 1,55 posto, na 5.254 boda, frankfurtski DAX za 2,25 posto, na 5.282 boda, a pariški CAC za 1,83 posto, popevši se na 2.947 bodova. "To bi mogla biti prekretnica i veliki korak naprijed budući da će zemlje s visokim razinama dugova imati mogućnost iznova se zaduživati", kazao je Klaus Wiener, glavni ekonomist u Generali Investmentsu. Bankovne dionice oporavile su se od ranijih gubitaka izazvanih snižavanjem rejtinga francuskim bankama, budući da je ulagače ohrabrilo potencijalno uvođenje zajedničke obveznice eurozone. U europskom bankovnom sektoru u prosjeku su dionice bile na dobitku 0,3 posto. Pritom su dionice Societe Generalea i BNP Paribasa bile na gubitku 2,9 odnosno 1,4 posto. Dionice Credit Agricolea ojačale su 2,4 posto, nakon prethodnog pada. Na dobitku je bio i automobilski sektor, uz prosječan rast cijena dionica pripadnika toga sektora od 1,8 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, unatoč jučerašnjem usponu Wall Streeta i europskih burzi, jer ulagači nisu uvjereni da dužnosnici eurozone imaju cjeloviti plan suzbijanja dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji pale više od 1 posto. Najveći je gubitnik, s padom za više od 3 posto, južnokorejski Kospi indeks, dok su cijene dionica u Singapuru i Šangaju oslabile manje od 1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 2,3 posto. Taj je indeks sada 22 posto u minusu u odnosu na svoju najvišu ovogodišnju razinu, dosegnutu u travnju, dok se pad indeksa od 20 posto definira kao 'tržište medvjeda'. Premda su jučer cijene dionica na europskim burzama i Wall Streetu porasle, zahvaljujući nadi da će europski dužnosnici uskoro poduzeti mjere za suzbijanje dužničke krize, azijska su tržišta jutros pod pritiskom jer ulagači nisu baš uvjereni u to.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak u nervoznom trgovanju cijene dionica blago porasle, drugi dan zaredom, jer se ulagači nadaju da će europski dužnosnici uskoro poduzeti mjere kojima bi spriječili širenje dužničke krize. Dow Jones indeks ojačao je 44 boda ili 0,40 posto, na 11.105 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,91 posto, na 1.172 boda, a Nasdaq indeks 1,49 posto, na 2.532 boda. Dow Jones indeks kretao se jučer u blagom plusu ili minusu, i to unutar samo 153 boda, što je najuži dnevni raspon od 26. srpnja. Tijekom kolovoza prosječan dnevni raspon tog indeksa iznosio je 337 bodova. Posljednji puta tako širok raspon zabilježen je u studenome 2008. godine, na vrhuncu financijske krize. Jučerašnje trgovanje bilo je nervozno jer se ulagači plaše širenja dužničke krize u eurozoni i nove recesije u SAD-u.