LONDON - Banke u Europskoj uniji ne trebaju ogromnu injekciju kapitala usprkos izazovima koje donosi dužnička kriza u eurozoni, objavila je u utorak Europska agencija za banke (EBA). "Europska agencija za banke ne poziva na hitnu i opsežnu dokapitalizaciju banaka u Europskoj uniji", objavila je EBA u priopćenju dostavljenom elektronskom poštom. "Provjera otpornosti na krize koju je EBA nedavno provela pokazala je da su banke u EU značajno ojačale kapitalne pozicije i da se mogu nositi s nepovoljnim makrogospodarskim scenarijima, a takvu ocjenu nije promijenila ni dodatna objava izloženosti državnim obveznicama", dodaje se u priopćenju. Agencija je tim priopćenjem reagirala na izvješće Financial Times Deutschlanda od utorka, u kojem se navodi da je predsjedatelj EBA-a Andrea Enria zabrinut zbog kapitalne strukture banaka u EU i da bi mogao zatražiti veće ovlasti. U EBA-i ističu da pomno prate rizike za banke u EU i da dostavljaju europskim institucijama svoja mišljenja o mogućim mjerama. "Glavne su banke u EU značajno ojačale likvidnosne tampone, produljile profil dospijeća svojih obveza i pokrile većinu potreba za financiranjem u 2011. No, u predstojećem razdoblju bit će važno da se obnovi normalan pristup tržištima srednjoročnog i dugoročnog financiranja", napominje agencija u priopćenju.
LONDON - Usporavanje u drugom tromjesečju povećava rizik recesije s dvostrukim dnom u Europi, ali regija bi je trebala izbjeći, uz slabašan rast, objavila je u utorak u najnovijim prognozama agencija Standard & Poor's. Agencija je snizila prognozu rasta eurzone u ovoj godini na 1,7 posto, s dosadašnjih 1,9 posto. Snizila je i prognozu za iduću godinu, s 1,8 na 1,5 posto. "Iako je većina Europe u drugom tromjesečju zabilježila usporavanje rasta BDP-a, i dalje očekujemo da će regija izbjeći pravu recesiju s dvostrukim dnom", stoji u bilješci S&P'sa. "Vidimo nekoliko izvora nastavljenog rasta u idućih 18 mjeseci, uključujući još uvijek snažnu potražnju s tržišta u nastajanju i nastavljeni, iako slabašan, oporavak kapitalne potrošnje poduzeća", dodaju. S&P's je ujedno snizio prognozu rasta njemačkog BDP-a u 2012. na 2,0 posto, s dosadašnjih 2,5 posto. Očekuju i da će francuski BDP u ovoj i idućoj godini porasti po stopi od 1,7 posto, nasuprot dosada prognoziranih 2,0 odnosno 1,9 posto. Europska središnja banka zadržat će ključne kamatne stope u eurozoni na važećoj razini od 1,5 posto do proljeća iduće godine, procjenjuju u S&P'su. Dosada su predviđali da će ih do kraja godine podići na 2,0 posto.
VARŠAVA - Poljsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju za 4,3 posto u odnosu na godinu ranije, nešto sporijim tempom nego u prethodnom tromjesečju. U prethodna dva tromjesečja rast je iznosio 4,5 odnosno 4,4 posto. Snažan rast Poljske pripisuje se dijelom europskim poticajima i velikim stranim ulaganjima nakon ulaska u Europsku uniju 2004. Osim toga, kao najveća od novih članica EU-a s 38 milijuna stanovnika, zemlja ima veliko potrošačko tržište koje pokreće gospodarstvo, što ju čini manje ovisnom o izvozu kao pokretaču rasta. Ekonomisti pritom upozoravaju da na poljsko gospodarstvo počinju utjecati nove nevolje u svjetskom gospodarstvu, koje još nisu bile vidljive u podacima za razdoblje od travnja do lipnja. Očekuju tako da će se posustajanje zamaha vidjeti u podacima za treće tromjesečje.
BRUXELLES - Europska komisija izrazila je u utorak zadovoljstvo novim španjolskim korakom u smjeru ugrađivanja u ustav obveze o ograničenju proračunskog deficita, pozivajući druge vlade da slijede primjer Madrida. "Mislimo da je to pozitivan potez“, kazao je na brifingu za novinare Amadeu Altafaj, glasnogovornik europskog povjerenika za gospodarsku politiku Ollija Rehna. "On pokazuje odlučnost španjolskih vlasti da jamče dugoročnu održivost javnih financija", pojasnio je Altafaj, dodajući da će inicijativa Madrida pomoći ojačati povjerenje u eurozonu. Španjolski zastupnici izglasali su u utorak s velikom većinom glasova pokretanje hitne rasprave o spornoj izmjeni ustava. "Naše je stajalište da je načelo uravnoteženog proračuna kamen temeljac Pakta za stabilnost i rast", rekao je Altafaj. Većina država EU-a prekršila je odredbe iz Pakta, koje propisuju zadržavanje proračunskih deficita ispod 3,0 posto bruto domaćeg proizvoda. Vlade u cijeloj Europi, uključujući i Španjolsku, poduzele su mjere štednje kako bi smanjile deficite. Španjolska je prva zemlja koja je reagirala na poziv Francuske i Njemačke od 16. kolovoza da članice eurozone usvoje "zlatno pravilo" za svoje proračune od 2012. kako bi se spriječile nove dužničke krize. Berlin je uvrstio tu obvezu o deficitu u ustav 2009., a Italija i Francuska izrađuju nacrte odgovarajućih izmjena.
LJUBLJANA - Njemačka kancelarka Angela Merkel poduprla je u utorak u Ljubljani želju slovenskog premijera Boruta Pahora da Slovenija provođenjem potrebnih reformi ostane u "zdravoj zoni" država Europske monetarne unije koje nemaju velikih teškoća s javnim dugom i proračunskim deficitom. "Svi trebamo reforme, pa i Slovenija, svatko ima svoju domaću zadaću koju treba riješiti", rekla je Merkel. Nakon što je na referendumu u Sloveniji odbačena reforma sa zaoštravanjem uvjeta za odlazak u mirovinu, po uzoru na njemački model, Slovenci moraju naći novi konsenzus o reformama i kako ih provesti, rekla je Merkel, dodajući da promjenama socijalnih politika, te smanjivanjem dugova i proračunskih deficita u europskim državama treba voditi računa da se budućim generacijama ne nametne veliko breme. Ukazala je i na važnost donošenja mjera za stabilizaciju eura i smanjivanje proračunskog manjka ili zaduženosti država u eurozoni, kako bi Europa ostala konkurentna prema regijama i državama koje ostvaruju veliki rast, poput Indije i Kine, te najavila da će se potrebne promjene u usklađivanju država u eurozoni radi ujednačavanja fiskalne i ekonomske politike donositi i provoditi postupno.
LONDON - Euro je u utorak oslabio na međunarodnim tržištima u odnosu na druge značajne valute zbog zabrinutosti u vezi rješavanja dužničkih problema u perifernim članicama eurozone, poput Grčke. Euro je tako tijekom dana oslabio 0,7 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,4412 dolara. Po završetku talijanske aukcije nakratko se spustio i na 1,4380 dolara. U ponedjeljak je pak dosegnuo najvišu razinu u posljednja dva mjeseca od 1,4550 dolara. Gotovo jedan posto bio je na gubitku prema jenu, spustivši se na 110,6 jena. Oslabio je i prema švicarskom franku, na 1,1427 franaka. Dolaru su prema drugim značajnim valutama podršku uglavnom pružila nastojanja ulagača da pronađu sigurno utočište za kapital u nemirnim vremenima, premda mnogi na tržištu smatraju da postoji veća vjerojatnost novog kruga kvantitativnog popuštanja u SAD-u, a što bi oslabjelo dolar. Franak, oslabljen mjerama koje tamošnje vlasti poduzimaju u proteklih mjesec dana u cilju obuzdavanja njegova jačanja, oslabio je danas prema dolaru, na 81,95 centima, nedaleko najniže razine u pet tjedana na koju se spustio u ponedjeljak. Dolar je pak bio na manjem gubitku, od 0,1 posto, prema jenu i njime se trgovalo po 76,74 jena, no i dalje se drži iznad rekordno niske razine od oko 75,94 jena, koliko je iznosio početkom mjeseca.