BRUXELLES - Stopa nezaposlenosti u eurozoni u srpnju je ostala nepromijenjena u odnosu na lipanj i iznosila je 10,0 posto, pokazali su u srijedu najnoviji podaci statističkog ureda Europske unije. Usporedbe radi, u srpnju prošle godine iznosila je 10,2 posto. Prema procjenama Eurostata, u eurozoni je u srpnju bilo nezaposleno ukupno 15,757 milijuna ljudi, što je 61 tisuća više nego u lipnju. Stopa nezaposlenosti u 27-članoj Europskoj uniji također je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, u visini 9,5 posto. U srpnju prošle godine iznosila je 9,7 posto. U Eurostatu procjenjuju da je u srpnju u EU bez posla bilo ukupno 22,717 milijuna građana, što je 18.000 više nego u lipnju. Španjolska je u srpnju ponovo bilježila najvišu stopu nezaposlenosti od 21,2 posto, dok je najniža zabilježena u Austriji i iznosila je 3,7 posto. Stopa nezaposlenosti među mladima do 25 godina starosti bila je u srpnju 20,5 posto u eurozoni, te 20,7 posto u Uniji, a kretala se u rasponu od najnižih 7,5 posto u Nizozemskoj, do najviših 46,2 posto zabilježenih u Španjolskoj, objavio je Eurostat.
PARIZ - Trgovinska razmjena vodećih gospodarstava svijeta naglo je splasnula u drugom tromjesečju i na strani uvoza i na strani izvoza, objavila je u srijedu Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Usporavanje rasta izvoza i uvoza pogodilo je sve članice skupine sedam najbogatijih razvijenih zemalja svijeta G7 kao i skupinu gospodarstava u nastajanju BRICS, uz izuzetak Brazila i Kine, izvijestio je OECD u najnovijem tromjesečnom izvješću. Tako je u razdoblju od travnja do kraja lipnja ukupni uvoz zemalja skupine G7 (SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) i zemalja skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) porastao samo 1,1 posto, u odnosu na 10,1-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Izvoz je porastao za 1,9 posto, u usporedbi sa 7,7-postotnim rastom u prva tri ovogodišnja mjeseca. Posustajanje trgovinske razmjene odražava krhkost svjetskog gospodarstva, a može se najvećim dijelom priopisati slabijoj potražnji i štednji u razvijenom svijetu, posebno u Sjedinjenim Državama.
BRUXELLES - EU namjerava u petak ukinuti dio sankcija nametnutih libijskim naftnim tvrtkama i libijskim lukama, izvijestili su u srijedu europski diplomatski izvori. Stručnjaci 27 europskih vlada u srijedu su postigli "prvi tehnički dogovor" o ukidanju sankcija za 28 libijskih "gospodarskih subjekata" čiju je imovinu EU zamrznula, a odluka bi i službeno mogla biti usvojena u četvrtak, nedugo prije početka konferencije u Parizu "prijatelja Libije", rekao je europski diplomat želeći ostati anoniman. No odluka neće moći stupiti na snagu prije nego što bude objavljena u Službenom glasniku EU-a, rekao je drugi diplomat. Ukupno je pedesetak gospodarskih subjekata pod sankcijama EU-a, čiji je cilj kazniti režim Moamera Gadafija. Najprije će se ukinuti sankcije za šest libijskih luka i sankcije nametnuti trima ili četirima naftnim tvrtkama, rekli su diplomati. Da bi nastavila s procesom ukidanja sankcija protiv Libije, EU će morati pričekati i odobrenje UN-a, jer su neke mjere provedene u skladu s primjenom sankcija o kojima su odluku donijeli Ujedinjeni narodi.
ZUERICH - Švicarska se zasad mora pomiriti s jakim frankom, kazao je u srijedu ministar gospodarstva, skicirajući mjere koje bi trebale ublažiti njegov utjecaj na gospodarstvo, ali ne i izravno zakočiti njegov rast. "Još neko vrijeme morat ćemo živjeti s jakim frankom. Za budućnost je potrebna kombinacija mjera", kazao je ministar gospodarstva Johann Schneider-Ammann. "Situacija je i dalje teška", istaknuo je. "Franak je i dalje jako precijenjen", ocijenio je Schneider-Ammann. Vlada je najavila da će izdvojiti do dvije milijarde franaka za ublažavanje posljedica jakog franka, pri čemu će vrijednost prvog paketa iznositi 870 milijuna franaka, a usmjerit će se na naknade za nezaposlene i ostale mjere. Paket će biti predstavljen parlamentu na jesenjoj sjednici, a uključuje i 100 milijuna franaka za ublažavanje problema hotelskog sektora s dobivanjem kredita, te 213 milijuna franaka poticaja za znanost i tehnologiju. Drugi paket mjera trebao biti biti predložen parlamentu ove zime, a fokusirat će se na dugoročna ulaganja u istraživanje, obrazovanje i infrastrukturu. "Švicarska narodna banka (SNB) odgovorna je za monetarnu politiku i samo ona može u kratkom roku utjecati na franak", podsjetio je ministar Schneider-Ammann.
LONDON - Euro i dolar u srijedu su oslabjeli za po više od dva posto u odnosu na švicarski franak, kojem je privlačnost porasla uslijed dužničke krize u eurozoni i bojazni od novog monetarnog popuštanja u SAD-u. Euro je tako oslabio 2,1 posto, na 1,1598 franaka, a u tome postotku na gubitku je bio i dolar, spustivši se na 80,30 centima. Analitičari kažu da su se neki ulagači odlučili na dobitonosne prodaje nakon što euro početkom tjedna nije uspio probiti granicu od 1,2000 franaka. Odluka njemačkog kabineta u vezi proširenja ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), te izvješće s američkog tržišta rada koje je pokazalo tek umjereni rast zapošljavanja u američkim privatnim kompanijama pružili su podršku euru prema dolaru. Tako je nakratko dosegnuo 1,4470 dolara, ali se potom povukao na 1,4438 dolara i bio na dnevnom gubitku od 0,1 posto. Unatoč jačanju, švicarski franak ostao je znatno ispod rekordno visokih razina prema dolaru i euru koje je dosegnuo početkom mjeseca. Kao rezultat goleme likvidnosti koju je ubrizgala švicarska središnja banka s ciljem obuzdavanja snažnog rasta franka, dolar je na dobrom putu da zabilježi najbolju mjesečnu izvedbu u odnosu na franak od svibnja 2010., dok je euro na putu najbolje izvedbe od siječnja ove godine. Dolar je danas tek neznatno oslabio prema jenu, 0,1 posto, kliznuvši na 76,60 jena.
LONDON - Žene na vodećim položajima zarađuju u Velikoj Britaniji 12.000 eura manje od svojih muških kolega, doznaje se iz rezultata ankete objavljenih u srijedu, a autori istraživanja procjenjuju da će trebati još 100 godina da se izjednače plaće između spolova. Muškarci na visokim položajima u prosjeku zarađuju godišnje 48.000 eura, dok žene za isti posao godišnje "uberu" 36.000 eura i ta se razlika između veljače 2010. i veljače 2011. još povećala za 565 eura. Sveukupno gledajući, plaće žena svih platnih razreda su rasle brže na godišnjem nivou (2,8 posto) u odnosu na plaće muškaraca (2,3 posto), ali tim ritmom će ženama trebati točno 98 godina da dostignu svoje kolege, ističe Charterad Management Institute (CMI). Anketa je provedena na 34.000 visokoobrazovanih žena.