ZAGREB - Prosvjedi i štrajkovi protiv oštrih mjera štednje i smanjenja javne potrošnje održavaju se u utorak u Italiji i Španjolskoj i očekuje se da bi mogli eskalirati idućih mjeseci, javljaju agencije. Talijanski radnici, uz potporu studenata i umirovljenika, okupili su se u prosvjednim povorkama i krenuli u osmosatne štrajkove od Palerma do Torina, izražavajući svoje protivljenje predloženom paketu mjera štednje od 45,5 milijardi eura i nezadovoljstvo vođenjem Italije kroz krizu u zoni eura. Najveći talijanski sindikat CGIL pozvao je na štrajk u utorak protiv plana štednje koji je prošlog mjeseca predložila vlada Silvija Berlusconija u namjeri da uravnoteži proračun za 2013. i izbjegne financijski slom poput onoga u Grčkoj. CGIL, koji ima šest milijuna članova, procijenio je da se pozivu na štrajk odazvalo 58 posto radnika i objavio da su se štrajku u mnogim slučajevima pridružili članovi drugih manjih sindikata. Za utorak navečer najavljena je i prosvjedna povorka tisuća članova sindikata središtem Madrida protiv reforme za koju kažu da dovodi u opasnost javnu potrošnju. Nezaposlenost među mladima u Španjolskoj je dostigla 40 posto a nezaposlen je svaki peti španjolski radnik. Prosvjed u Madridu su organizirala dva glavna španjolska sindikata CCOO i UGT. Prosvjedi u Španjolskoj održat će se dan prije no što će o reformama i zakonu koji ograničava proračunski manjak lokalnim upravama glasovati gornji dom parlamenta. U Italiji se štrajk poklopio s otvaranjem rasprave u Senatu za koju se vlada nada da će iznjedriti brzo odobrenje paketa koji zatim ide u donji dom parlamenta.
BRUXELLES - Europska komisija zatražila je u utorak od Slovačke da brzo glasa u parlamentu o ratifikaciji sporazuma na razini eurozone o novom paketu pomoći Grčkoj, upozorivši da je povećanje zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda i u slovačkom interesu. Predsjednik slovačkog parlamenta Richard Sulik kazao je u utorak za AFP da Bratislava neće glasovati o proširenju ovlasti i kapaciteta fonda prije prosinca, te da vjerojatno neće stupiti na snagu prije veljače 2012. Sulik se dosljedno protivi spašavanju prezaduženih članica eurozone, posebice Grčke, a dogovore za izmjene europskog fonda naziva "alatom za proizvodnju dodatnih dugova“. Glasnogovornik europskog povjerenika za ekonomsku politiku Amadeu Altafaj je naglasio da je "brza ratifikacija" srpanjskog sporazuma „od najveće važnosti za jačanje povjerenja u eurozonu i njezinu sposobnost rješavanja trenutne dužničke krize". Slovačka je usvojila euro 2009. i jedina je u eurozoni prošle godine odbila sudjelovati u hitnom kreditu za spas Grčke.
BERLIN - Njemačkoj u budućnosti prijeti rast siromaštva među umirovljenicima, upozorila je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Monika Quiesser, voditeljica odsjeka za socijalnu politiku pri OECD-u smatra kako njemački mirovinski sustav teško pogađa one koji su čitav život plaćali manje doprinose jer su imali i manje plaće, no unatoč tim izdvajanjima ne mogu računati sa solidnom mirovinom. "Rigidna povezanost visina uplata i kasnije mirovine vodi tome da onima koji su čitav život radili i uplaćivali doprinose unatoč tome u starosti prijeti siromaštvo", smatra Quisser. Ona je ukazala na primjere drugih razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, poput Nizozemske ili Danske, koje unutar mirovinskog sustava provode pravedniju podjelu tako da ne postoje toliko velike razlike u visini mirovina, kao što je to slučaj u Njemačkoj, te se tako ostvaruje solidarnost unutar samog sustava. Kao primjer je uzet i švicarski model s tri stupa: državni, interni za koji skrbi poslodavac te na kraju privatni, kojeg država također snažno subvencionira. Isto tako i oni njemački djelatnici koji dulje vrijeme zbog nezaposlenosti ili obiteljskih razloga nisu uplaćivali u mirovinsku blagajnu, kasnije zbog toga snose posljedice jer primaju nižu mirovinu. U Njemačkoj ni državni službenici ne uplaćuju u mirovinski sustav, nego se njihove mirovine financiraju iz državnog proračuna. Prosječna njemačka mirovina krajem prošle godina u Njemačkoj je iznosila 1050 eura za muškarce i 530 eura za žene.
LONDON - Cijena barela sirove nafte približila se utorak na londonskom tržištu razini od 111 dolara nakon što su očekivanja američkih gospodarskih poticaja nadjačala strah od recesije i dužničke krize u eurozoni. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu za isporuke u listopada porasla je za 85 centi na 110,93 dolara. Na tržištu u SAD-u iznosila je 84,70 dolara nakon što je u petak pri zatvaranju trgovine dosegnula 86,45 dolara. U ponedjeljak su američka tržišta bila zatvorena zbog Dana rada. Cijene sirove nafte porasle su nakratko na oba tržišta nakon što je švicarska središnja banka utvrdila minimalni valutni tečaj franka prema euru na razini od 1,2 franka za euro. Nakon toga cijene nafte ponovno su se spustile na ranije razine. Objava SNB-a ujedno je snizila cijenu zlata za dva posto. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 108,42 dolara, što znači da je bila 1,95 dolara niža nego na kraju prošlog tjedna.