BERLIN - Europa bi trebala preuzeti inicijativu i uvesti porez na financijske transakcije usprkos tome što na međunarodnoj razini nije postignut konsenzus o tom pitanju, konstatirali su francuski i njemački ministar financija u pismu upućenom u petak Europskoj komisiji. U pismu, koje je Reuters dobio na uvid, njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble i njegov francuski kolega Francois Baroin pozvali su predsjedateljstvo Europskog vijeća da uvrsti taj prijedlog u svoj dnevni red u narednim mjesecima. "Iako je sastanak skupine G20 u Torontu pokazao da je jako teško postići dogovor na međunarodnoj razini, uvjereni smo da bi uvođenje poreza na financijske transakcije na europskoj razini bilo ključan korak u procesu postizanja međunarodnog konsenzusa, pri čemu bi se vodilo računa o tome da se ne oslabi europska konkurentnost", stoji u pismu. Dvojica ministara pozivaju da se taj porez uvede "na međunarodnoj razini ili u Europskoj uniji". Detaljni sporazum o raspodjeli prihoda od ubiranja takvog poreza ne bi trebao biti uvjet za dogovor o njegovom uvođenju, ističe se u pismu. "Porezna osnovica trebala bi biti široka i pokriti sve financijske transakcije povezane s financijskim instrumentima poput dionica, obveznica, valutnih transakcija i izvedenica", pišu dva ministra. U preliminarnom nacrtu poreza, priloženom pismu, navodi se da bi novi namet trebao obuhvatiti i vanburzovne transakcije. "Ističemo da se teškoće u provedbi ne bi smjele koristiti kao izlika za odbijanje poreza na financijske transakcije", upozoravaju dva ministra. Teret poreza trebale bi biti ravnopravno dijeliti stranke u transakcijama čije je sjedište u Europskoj uniji. "Ako jedna od strana nema sjedište u EU, tada bi ona čije sjedište jest u EU trebala biti odgovorna za plaćanje cijelog iznosa", predlažu ministri.
BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u petak je ustvrdio da je svjetsko gospodarstvo na prijelomnoj točci, upozorivši pritom da je važno razmotriti uzroke krize i spriječiti slabljenje povjerenja. "Situacija je u Njemačkoj po pitanju gospodarstva, zapošljavanja i financija dobra, ali je razvoj u svjetskom gospodarstvu na prijelomnoj točci", kazao je Schaeuble u raspravi o proračunu u njemačkom parlamentu. Upozorio je ipak da bi prekomjerno dramatiziranje situacije potkopalo povjerenje, koje je po njemu najvažniji resurs za održivi rast. "Uza sve mjere koje usvajamo u ovakvoj kritičnoj fazi, ne smijemo smetnuti s uma glavne uzročnike krize. To su, među ostalim, nedostatna regulativa financijskih tržišta i preveliki dugovi u državnim financijama", kazao je njemački ministar. Također je dodao da je smanjenje manjka i dalje najbolji put za suzbijanje krize.
FRANKFURT - Član upravnog odbora Europske središnje banke (ECB) Juergen Stark odstupit će s dužnosti zbog sukoba oko kontroverznog ECB-ovog programa otkupa državnih obveznica, kazali su u petak izvori za Reuters. Iz ECB-a su potvrdili da će Stark biti drugi njemački dužnosnik koji će otići iz banke nakon što je guverner njemačke središnje banke Bundesbank Axel Weber dao ostavku u veljači, također zbog protivljenja programu otkupa obveznica. Europska središnja banka objavila je da je Stark dao ostavku zbog privatnih razloga. Na njegovo mjesto trebao bi doći zamjenik njemačkog ministra financija Joerg Asmussen, kazao je Reutersu neimenovani izvor dobro upoznat s tim planovima. Po izjavama dvaju izvora Reutersu, odlazak Starka, također glavnog ekonomista u ECB-u, povezan je sa sukobom oko programa otkupa obveznica koji je Italiju i Španjolsku izbavio iz krize u proteklih mjesec dana. Nakon te vijesti na europskim burzama zabilježen je oštar pad najvažnijih indeksa.
BRUXELLES - Europska unija učinila je korak naprijed prema zabrani investicija u sirijsku naftnu industriju, pokušavajući osnažiti gospodarski pritisak na sirijskog predsjednika Bašara al Asada i njegovu vladu, objavili su u petak europski diplomati. Izaslanici 27 zemalja članica dali su "zeleno svjetlo" za zabranu, koja će zadati dodatni udarac Asadovim financijama i upotpuniti embargo na uvoz sirove nafte iz Sirije uveden prošloga tjedna. Puna zabrana investicija mogla bi nastupiti idućih dana ili tjedana, nakon što bude konačno odobrena. Novi krug europskih sankcija Siriji mogao bi uključivati i zabranu poslovanja europskih sa sirijskim tvrtkama, poput najveće sirijske telekomunikacijske kompanije Syriatel koja financira Asada, kažu diplomati. No, razgovori o tome pitanju još nisu zaključeni. "Dogovorili smo se oko zabrane investicija, ali o cijelom nizu ideja još trebamo razgovarati", rekao je neimenovani europski diplomat.
BRUXELLES - Najviši europski sud upozorio je zemlje Europske unije da više ne poduzimaju unilateralne mjere kako bi suzbile uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura. U presudi koja se konkretno odnosi na Francusku, Europski sud pravde upozorio je članice Europske unije da ubuduće obavijeste Europsku komisiju prije no što zabrane genetski izmijenjene poljoprivredne kulture. Moraju također podastrti dokaz o "situaciji koja vjerojatno predstavlja nedvosmislen i ozbiljan rizik po zdravlje ljudi ili životinja ili po okoliš". "Članica mora službeno obavijestiti Komisiju da treba poduzeti hitne mjere. Ako Komisija ništa ne poduzme, članica je mora odmah obavijestiti, kao i ostale zemlje EU-a, o sadržaju privremenih mjera koje je poduzela", stoji u presudi koja je rezultat dugotrajnih nastojanja američkog biotehnološkog diva Monsanta da ishodi poništenje francuske zabrane genetski modificiranog kukuruza MON 810 iz 2008. U međuvremenu su Monsantov kukuruz zabranile i Austrija, Bugarska, Njemačka, Grčka, Mađarska i Luksemburg. MON 810 koristi se za stočnu hranu i otporan je na pojedine parazite. Jedan je od samo dvije genetski izmijenjene poljoprivredne kulture čiji je uzgoj dopušten u EU. Druga je krumpir Amflora njemačke grupe BASF, koji se koristi u proizvodnji papira. Presudu će razmotriti francuski najviši upravni sud i ako on potvrdi odluku luksemburškog suda, vlada u Parizu morat će ukinuti takozvanu zaštitnu klauzulu kojom se sprečava uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura.
BRUXELLES - Belgija ima najkraću zakonsku proceduru za izdavanje radnih dozvola stručnoj radnoj snazi, u čemu Europska unija daleko zaostaje iza Sjedinjenih Država, pokazuje istraživanje koje je provela međunarodna konzultantska tvrtka Deloitte. Prema komparativnoj studiji koju svake druge godine provodi Deloitte, Belgija je nakon što je 2008. godine ustrojila Odjel za ekonomsku migraciju znatno skratila postupak odobravanja radnih dozvala za visoko kvalificirane stručnjake. Studija pokazuje da u Belgiji stručnjaci trebaju čekati prosječno tri tjedna na radnu dozvolu, dok primjerice u Italiji i Španjolskoj taj proces zna trajati i do šest mjeseci. Prije dvije godine EU je uvela tzv. "plavu kartu", radnu dozvolu koja vrijedi u svim zemljama članicama, koja omogućava visokoobrazovanim stručnjacima iz trećih zemalja da rade u EU, ali to još ne daje željene rezultate. Vodeće europske udruge poslodavaca ističu da će nedostatak stručnjaka biti jedna od glavnih prepreka za gospodarski rast. U tom smislu stvari dodatno pogoršava i činjenica da zemlje članice uslijed gospodarske i financijske krize provode restriktivnu i protekcionističku politiku u području tržišta rada, posebice prema državljanima trećih zemalja.
LONDON - Euro je u petak kliznuo na međunarodnim tržištima valuta na najnižu razinu prema dolaru u dva mjeseca, te na najnižu razinu u šest mjeseci prema jenu nakon što je Europska središnja banka obustavila ciklus zaoštravanja monetarne politike i snizila procjenu rasta eurozone. Euro je tako oko podneva bio na blagom gubitku prema dolaru od 0,1 posto, spustivši se na 1,3876 dolara, nakon što je nakratko kliznuo i na 1,3857 dolara. Spustio se i na najnižu razinu prema jenu u šest mjeseci, od 107,47 jena. Jedinstvena europska valuta bila je na blagom gubitku i prema švicarskom franku, kliznuvši na 1,2113 franaka. ECB je zadržao u četvrtak ključne kamatne stope na važećoj razini od 1,5 posto, istaknuvši da više ne prijeti opasnost ubrzanog rasta cijena dok će gospodarski rast u regiji u najboljem slučaju biti spor. To je potaknulo tržišta da u cijene valuta uključe mogućnost sniženja kamatnih stopa u eurozoni do kraja godine.