ALPBACH - Dužnička kriza i dalje pogađa razvijeni svijet, ustvrdio je u četvrtak član upravnog odbora Europske središnje banke (ECB) Juergen Stark, dodajući da zemljama ne preostaje ništa drugo doli provesti bolne rezove kako bi konsolidirale državne financije. "Kriza nije završila. Ne samo da nije završila u Europi, već nije završila ni u ostalim regijama u svijetu", poručio je Stark, dodajući da Sjedinjene Države imaju golemi dužnički problem, a da nemaju strukture kojima bi taj problem dovele pod kontrolu. Stark je procijenio visinu državnog duga eurozone na oko 84 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a onu SAD-a u visini nešto ispod 100 posto BDP-a, prenosi Dow Jones Newswire. "Samo razmislite kolike dugove prebacujemo na buduće generacije", prenosi Dow Jones njegove riječi. "To nije odgovorno, ni politički, ni moralno, ni etički", upozorio je. Dužnosnik ECB-a nije želio komentirati monetarnu politiku ECB-a na panel raspravi u sklopu ekonomske konferencije Alpbach Forum u istoimenom mjestu u austrijskoj saveznoj zemlji Tirolu.
BRUXELLES - Europska unija ukinula je u četvrtak sankcije za 28 libijskih tvrtaka kako bi pomogla gospodarskom oporavku zemlje, objavila je visoka predstavnica Europske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. "EU je danas odmrznuo imovinu 28 libijskih gospodarskih entiteta. Naš cilj je osigurati resurse prijelaznoj vladi i libijskome narodu i pomoći gospodarstvu da ponovno funkcionira", kaže se u njezinoj izjavi. Odluka se odnosi na šest luka i tvrtke u energetici i bankarstvu. Imena 28 tvrtaka bit će objavljena u petak u Službenom listu EU-a. EU je uveo sankcije za gotovo pedeset libijskih tvrtaka. Da bi ih sve ukinuo, potreban je pristanak UN-a jer su neke mjere uvedene u sklopu UN-ovih sankcija. Dosad je na američkim, britanskim i francuskim računima deblokirano po 1,5 milijarda dolara ili eura od ukupno 50 milijarda dolara.
ATENA - Grčka vlada odbacila je izvješće parlamentarnog odbora u kojem se konstatira da su dugovi izmaknuli kontroli i dodatno opterećuju ionako teške pregovore Atene s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novim tranšama kredita. Neovisni parlamentarni odbor stručnjaka koje je ministarstvo financija imenovalo prošle godine objavio je da vladine mjere za izvlačenje iz duboke krize ne uspijevaju popraviti stanje u financijama. "Jučerašnjem izvješću nedostaju elementi vjerodostojnosti drugih međunarodnih izvješća", kazao je u službenom priopćenju ministar financija Evangelos Venizelos. Odbor je u izvješću pozvao vladu da udvostruči napore kako bi suzbila poreznu evaziju i smanjila primarne deficite budući da je recesija teža no što se očekivalo. Grčki su mediji izvijestili da dužnosnici MMF-a i EU-a procjenjuju da će proračunski manjak biti veći od ciljane vladine razine od sedam posto BDP-a. Očekuje se da će inspekcija biti završena početkom idućeg tjedna.
BUDIMPEŠTA - U Mađarskoj je na snagu stupio sporni novi zakon kojim je uveden porez na prekomjerno slane odnosno slatke proizvode, nazvan 'porez na čips'. Vlada desnog centra na čelu s premijerom Viktorom Orbanom poručila je da porezom na grickalice, kekse, gazirane i energetske napitke želi potaknuti Mađare da promijene prehrambene navike i tako suzbiti pretilost. Budimpešta je inače srezala potrošnju kako bi smanjila dug u uvjetima gospodarske stagnacije, te se nada da će novim porezom prikupiti i dodatne prihode, i to u iznosu 74 milijuna eura godišnje. Zakonodavci su ipak zaobišli oporezivanje tradicionalnih mađarskih namirnica, poput kobasica i prerađevina od svinjske masti, koje su navedene u izvornom prijedlogu zakona o novom porezi. Poslovni dnevnik Vilaggazdasag izvijestio je da je njemački vlasnik Chio Chipsa zbog novog poreza odustao od gradnje nove tvornice kokica u Mađarskoj. Njegov primjer slijedit će i mađarski proizvođač energetskog napitka Hell, piše list. Naime, porez mora plaćati mađarski proizvođač ili glavni uvoznik proizvoda.
BERLIN/ZAGREB - Njemački medijski koncern WAZ na pragu je vlasničkog i poslovnog preustroja, pišu njemački mediji, nakon što je Petra Grotkamp početkom tjedna dala ponudu za kupnju dodatnih 50 posto dionica. Kćer jednog od dvojice suvlasnika WAZ-a trenutno ima 16,67 posto dionica i ponudila je 500 milijuna eura za dodatnih 50 posto dionica. WAZ grupa ima godišnji promet od 1,1 milijarde eura i jedan je od najvećih njemačkih medijskih koncerna. U Njemačkoj i inozemstvu grupa posjeduje 38 dnevnih novina, 108 magazina i časopisa, 133 oglasnika, te tiskare, radio stanice i poslove vezane za internet. U Hrvatskoj WAZ je suvlasnik koncerna EPH. Većinski vlasnici namjeravaju preustrojiti poslovanje grupe, povezati više od 50 članica grupe u veće, profitabilne jedinice i poboljšati zaradu njemačkih regionalnih listova, kazao je za njemačko izdanje Financial Timesa Guenter Grotkamp, dugogodišnji direktor WAZ-a. Nakon promjene vlasničke strukture bit će promijenjena i uprava, potvrdili su u utorak insajderi u razgovoru Financial Times Deutschland, najavljujući odlazak aktualnog direktora WAZ-a Boda Hombacha, a vjerojatno i drugog direktora Christiana Nienhausa.
FRANKFURT - Njemački proizvođač automobila BMW povukao je 120.000 dizelskih automobila u Europi zbog električnoga kvara na filtrima, doznaje se od glasnogovornika. Većina automobila povučena je u Europi, od kojih 35.000 u Njemačkoj, rekao je glasnogovornik. Kvar, koji su otkrili vozači tijekom internih testiranja, pokazuje da filtar dizela serije 1 i 5 nastavlja raditi i kad se motor ugasi, što bi u nekim slučajevima moglo izazvati požar. U BMW-u nije zabilježen nijedan takav slučaj.
LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema drugim značajnim valutama na međunarodnim tržištima, nakon što su podaci iz eurozone pokazali pad proizvodnih aktivnosti diljem toga bloka, a dodatni pritisci se mogu očekivati ako slično pokažu i američki podaci. Slabi rezultati ispitivanja među menadžerima za upravljanje nabavom ističu slabosti u gospodarstvu, potičući jačanje franka prema euru i dolaru, dok ulagači pokušavaju testirati odlučnost švicarske središnje banke u pogledu obuzdavanja jačanja te valute, percipirane kao sigurno utočište za kapital. Franak je prema euru tako ojačao za 1,5 posto, te se eurom trgovalo po 1,1377 franaka. Euro je tijekom dana oslabio i 0,8 posto prema dolaru, na najniže razine od oko 1,4260 dolara. Dolar je prema franku oslabio za jedan posto, na 79,58 centima. Prema jenu je pak bio na dobitku, dosegnuvši oko 77 jena. Franak je nastavio u srijedu započet rast nakon što je visoki dužnosnik švicarske vlade kazao da zemlja mora naučiti živjeti sa snažnom valutom, uz izostanak naznaka novih akcija središnje banke kojima bi se obuzdalo jačanje franka.