BUENOS AIRES - Bivši argentinski predsjednik Carlos Menem (1989.-1999.), sadašnji senator, oslobođen je optužbi u utorak nakon trogodišnjeg procesa zbog krijumčarenja oružja u Hrvatsku i Ekvador, objavio je sud u Buenos Airesu. "Carlos Menem je oslobođen", rekao je jedan sudac u ime suda, dok je tužiteljstvo tražilo osam godina zatvora. Ostalih 17 osoba kojima se sudilo uz Menema, među kojima su bivši suci, umirovljeni vojnici i proizvođači oružja također su svi oslobođeni. Menem je bio optužen da je između 1991. i 1995. potpisao tri tajne uredbe kojima se odobrava prodaja oružja Venezueli i Panami, ali čije su pravo odredište bili Ekvador i Hrvatska. Obje su zemlje u to vrijeme bile pod međunarodnim embargom na uvoz oružja. Potpisivanjem triju predsjedničkih uredbi Menem je odobrio prodaju 6.500 tona oružja (pušaka, topova, protutenkovskih projektila i streljiva) u vrijednosti od 123 milijuna dolara.
WASHINGTON/ZAGREB - Ustav, zakoni i politike u Hrvatskoj štite vjerske slobode, a vlada općenito provodi tu zaštitu i poštuje vjerske slobode u praksi kao i do sada, no bilo je izvješća o društvenim zloporabama ili diskriminaciji na temelju vjerske pripadnosti, navodi se u godišnjem "Izvješću o međunarodnim vjerskim slobodama" američkog State Departmenta objavljenom u utorak u Washingtonu. State Department u izvješću podnesenom Kongresu analizira stanje vjerskih sloboda u 2010. u gotovo 200 zemalja svijeta. "U svijetu vidimo mnoge zemlje u kojima vlada poriče ljudima najosnovnija ljudska prava - pravo da vjeruju u skladu s vlastitom savješću, uključujući i slobodu da ne vjeruju ili da ne slijede religiju koju favorizira njihova vlada", rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton na konferenciji za tisak u povodu objave izvješća. Izvješće identificira Iran, Uzbekistan, Kinu, Mianmar kao zemlje koje "posebno zabrinjavaju" zbog kršenja vjerskih sloboda. Za Afganistan, Irak, Pakistan, Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan se kaže da se suočavaju sa znatnim izazovima u osiguravanju vjerskih sloboda. U dijelu izvješća posvećenom Hrvatskoj, kaže se kako nije bilo promjene u statusu poštivanja vjerskih sloboda od strane hrvatske vlade tijekom izvještajnog razdoblja od srpnja do prosinca 2010., te dodaje kako američka vlada raspravlja o vjerskim slobodama s hrvatskom vladom, kao dio svoje ukupne politike promicanja ljudskih prava.
MOSTAR - Čelnici dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić su nakon održanih odvojenih susreta s predsjednikom SDP-a BiH Zlatkom Lagumdžijom u utorak izrazili pesimizam da će se na predstojećem zajedničkom sastanku šest političkih čelnika zakazanom za četvrtak postići dogovor o novom sazivu Vijeća ministara, dok je srpski čelnik Milorad Dodik iskazao određenu dozu optimizma. "U četvrtak možemo postići dogovor o zakonima o popisu, vojnoj imovini i raspodjeli državne pomoći, ali nisam optimist za dogovor o novom Vijeću ministara BiH", rekao je Čović za medije u Mostaru nakon bilateralnog susreta koji je bio pripremni za zajednički susret vodećih hrvatskih, srpskih i bošnjačkih stranaka u BiH. Dopredsjednik SDP-a BiH Damir Hadžić istaknuo je za medije u BiH od utorka da ova stranka više neće sudjelovati u razgovorima oko uspostave novoga saziva Vijeća ministara ne postigne li se dogovor u četvrtak na sastanku kojega organizira SDP BiH. Čović međutim vjeruje da je dogovor moguć na sljedećem sastanku u Banja Luci nakon što se uspostavi bolje ozračje među vodećim hrvatskim, bošnjačkim i srpskim strankama prihvaćanjem zakona čije usvajanje traži Europska unija. Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić iskazao je očekivanje da će se prihvatiti načela koja zagovaraju Hrvati o pravičnoj zastupljenosti triju naroda u vlasti. Predsjednik Republike Srpske i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je nakon prvog susreta s visokim europskim predstavnikom Peterom Sorenssenom u Banja Luci da je dogovor moguć na temelju nacionalne rotacije funkcija. "Nismo zato da se produži tehnički mandat postojećeg Vijeća ministara, nego da se uspostavi novi saziv, koji bi mogao da preuzeti odgovornost za važna pitanja u BiH", rekao je Dodik.
BEOGRAD - Predstavom "Prometej Pejzaž II" belgijskog redatelja Jana Fabrea, u utorak navečer u beogradskom centru "Sava" otvoren je 45. Bitef (Beogradski internacionalni teatarski festival) u sklopu čijeg će glavnog programa, s dvije predstave, nastupiti i kazališni umjetnici iz Hrvatske. Na festivalu, koji se održava do 24. rujna pod sloganom "…na usijanom limenom krovu", bit će izvedene predstave u selekciji teatrologa Jovana Ćirilova i redateljice Anje Suše, a među kojima su "Izlog", u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih, kao i zajednička predstava tog kazališta s Istarskim narodnim kazalištem iz Pule, naslovljena "Rose is a rose is a rose is a rose". Predstava "Izlog" autora Nataše Rajković i Bobe Jelčića počiva na ideji o pretvaranju ceste u pozornicu, a njenu socijalnu dinamiku u izvedbu, uz određene intervencije. To konkretno znači da publika sjedi u izlogu, gledajući cestu na kojoj se režirani događaji smjenjuju sa zbunjenim licima slučajnih prolaznika i putnika u tramvaju. Naslov predstave "Rose is a rose is a rose is a rose" slavna je rečenica pjesme "Sacred Emily" američke pjesnikinje i spisateljice Gertrude Stein. Prvotno zamišljena kao muzička partitura, ova je drama dobila i svoju koncertnu verziju. Na sceni nema glumaca, već autorica Ivana Sajko, sama izvodi tekst zauzimajući istovremeno poziciju spisateljice u trenutku pisanja, poziciju glumice koja izvodi napisani tekst i poziciju lika u vlastitom tekstu.
WASHINGTON - Sadi Gadafi, 38-godišnji sin bivšeg libijskog čelnika Moamera Gadafija koji je u nedjelju ušao u Niger, zadržan je u jednoj službenoj rezidenciji nigerijske vlade, navele su u utorak Sjedinjene Države. "Koliko znamo zadržan je u jednoj službenoj državnoj rezidenciji", rekla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland. Sadi Gadafi je godinama pokušavao izgraditi profesionalnu nogometnu karijeru u Italiji, a zatim se uputio u elitnu postojbu libijske vojske.
WASHINGTON/ZAGREB - CIA procjenjuje da se, 10 godina nakon napada od 11. rujna, Sjedinjene Države i dalje suočavaju s ozbiljnom prijetnjom Al Kaide i njezine međunarodne mreže podružnica i simpatizera iako je ta teroristička organizacija "oslabljena", rekao je u utorak novi direktor CIA-e David Petraeus u svom prvom svjedočenje pred Kongresom otkako je preuzeo vođenje Središnje obavještajne agencije. Govoreći pred odborom za obavještajne službe Predstavničkog doma Kongresa, Petraeus je rekao da su ubojstvo Osame bin Ladena u svibnju, i drugi napori na ometanju djelovanja Al Kaide nanijeli ozbiljne udarce terorističkoj mreži, prenosi američki javni radio NPR. "Moramo priznati da se inicijativa u određenoj mjeri prebacuje na Al Kaidine podružnice i simpatizere izvan Južne Azije. Puno toga treba učiniti. Naša zemlja suočena je s ozbiljnom prijetnjom spomenutih skupina, osobito onih sa sjedištem u Jemenu, domu Al Kaide Arapskog poluotoka (AQAP), a tu su i druge Al Kaidine podružnice koje također predstavljaju značajnu prijetnju", istaknuo je Petraeus. Operativci Al Kaide, po njegovim riječima, ostaju predani napadu na građane SAD-a u zemlji i inozemstvu, kako bi pokazali snagu u svjetlu Bin Ladenove smrti i nastavili slijediti jedan od glavnih ciljeva Al Kaide - prisiliti SAD i nekoliko naših saveznika da se povuku sa svjetske pozornice.
ZAGREB/MOSKVA - Rusija se požalila u utorak zbog nedostatka napretka u razgovorima s NATO-om i SAD-om o novom američkom proturaketnom štitu za Europu, javljaju ruski mediji. Rusko ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se pošto je Rumunjska pristala da se na njezinom teritoriju postave raketni presretači u sklopu američkog štita. Američka državna tajnica Hillary Clinton i rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Baconschi potpisali su sporazum o raspoređivanju tog sustava u utorak u Washingtonu. "Sporazum s Rumunjskom o razmještanju elemenata sustava obrane u bivšoj zračnoj bazi Deveselu, kao i nedavna objava o predstojećem razmještanju američkog radara u Turskoj pokazuje da se proturaketni planovi SAD-a u Europi provode brzo i prema planu", priopćilo je ministarstvo. "To se događa u kontekstu odsutnosti napretka u dijalozima između Rusije i NATO-a i Rusije i SAD-a o toj temi", ističe ministarstvo. Washington je odustao od prvotnog plana 2009. za razmještanje elemenata štita u Poljskoj i Češkoj, kojemu se jako protivila Rusija smatrajući to prijetnjom svojoj sigurnosti. Moskva je pristala surađivati na novom planu proturaketnog štita, ali je upozorila da bi mogla pojačati svoju vlastitu obranu ako je se ne bude smatralo punopravnim partnerom. Američki State Department priopćio je da će lokacija za elemente proturaketnog štita u Rumunjskoj zauzimati oko 175 hektara tla kada razmještanje bude dovršeno do 2015.
BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Boris Tadić u utorak je najavio kako će od međunarodne zajednice zatražiti da spriječi postavljanje kosovskih carinika na prijelaze prema Srbiji, nakon što su kosovske vlasti najavile da će to učiniti 16. rujna. Tadić je na tiskovnoj konferenciji izjavio kako međunarodni čimbenici trebaju spriječiti namjere kosovskih vlasti, podsjetivši na obavezu statusne neutralnosti zaštitnih snaga Kfora i europske misije Eulexa. Najavivši kako će Srbija kroz sve međunarodne institucije pokrenuti procese u kojima bi se trebala zaustaviti namjera kosovskih vlasti, Tadić je istaknuo da on ni pod kakvim pritiscima neće prihvatiti takvo rješenje. Dodao je kako će u povodu toga kontaktirati i visoku predstavnicu Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, te ustvrdio kako je metodologija pritisaka na Srbiju veoma opasna i da srbijanske vlasti dovodi u veoma tešku stuaciju. "Svatko tko poduzima akcije koje dovode u pitanje živote ljudi, mora biti svjestan posljedica, bilo da je riječ o međunarodnim institucijama ili o predstavnicima pojedinih međunarodnih veleposlanstava ili je pak riječ o predstavnicima europskih institucija", ustvrdio je Tadić. Precizirajući kako ne govori isključivo o institucijama u Prištini koje, kako je rekao, rade svoj posao i imaju svoj zadatak te njih još i može razumijeti, "ali međunarodne predstavnike koji se igraju s mirom i životima ljudi, donošenjem neodgovornih odluka, ne mogu razumjeti, to je vrhunska neodgovornost i to je opasno ponašanje", rekao je srbijanski predsjednik. Kosovo i Srbija postigli su 2. rujna u Bruxellesu, u nastavku dijaloga započetog u ožujku, dogovor o carini i carinskim pečatima, nakon što su sporovi vezani uz tu temu krajem srpnja doveli do izbijanja nasilja na sjeveru Kosova u blizini graničnih prijelaza prema Srbiji.
MADRAS - U sudaru dvaju putničkih vlakova na jugu Indije poginulo je najmanje sedam ljudi, a 80 je ranjeno, javila je mjesna policija. Do nesreće je došlo u utorak navečer 75 kilometara od lučkog grada Madras kada je jedan vlak udario u drugi koji je stajao ispred crvenog svjetla. "Tri vagona su ispala iz tračnica od jačine udara", rekao je jedan policijski dužnosnik, prenosi AFP.