ZAGREB - Zapovjedni brod američke 6. flote servisirat će se u hrvatskome brodogradilištu, objavili su u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski ministar obrane Davor Božinović i zapovjednik Savezničkog zapovjednštva združenih snaga Napulj i zapovjednik Mornaričkih snaga SAD-a za Europu i Afriku, admiral Samuel J. Locklear. Ugovor vrijedan šest i pol milijuna eura potpisan je u drugoj polovici kolovoza, uskoro se očekuje početak radova, a rok za završetak je 60 dana, rečeno je na zajedničkoj konferenciji za tisak. Ministar Božinović naglasio je kako je suradnja s američkim saveznicima izvrsna, a jedno od tih područja jest i "iskorištavanje hrvatskih brodogradilišta". Lenac je dobio posao remonta i održavanja zapovjednog broda Šeste flote USS Mount Whitney, rekao je i izrazio nadu da je taj posao vjesnik duge i plodonosne suradnje. "Siguran sam da je to prilika koju će hrvatska brodogradnja, hrvatski brodograditelji koji imaju veliku tradiciju i veliko znanje, iskoristiti jer ja ovaj posao vrijedan šest i pol milijuna eura, vidim kao vjesnik novih i plodonosnijih poslova u tom segmentu, između Hrvatske, naših škverova i SAD-a i njihovih oružanih snaga", rekao je Božinović. Riječko bodogradilište "Viktor Lenac dobilo je taj posao na natječaju, a na temelju iskustva, sposobnosti, transparentnosti, fleksibilnosti i vrijednosti ponude", rekao je admiral Locklear.
LJUBLJANA - U Ljubljani je u ponedjeljak uz proceduralne zaplete započelo drugo sudsko ročište u slučaju u kojem se bivši slovenski premijer Janez Janša, zajedno s još četiri suoptužena, sumnjiči za nezakonito posredovanje prilikom sklapanja posla nabave 135 oklopnih vozila za slovensku vojsku, vrijednog 278 milijuna eura milijuna eura, s finskom kompanijom Patria, zaključenog prije četiri i pol godine. Suđenje na prvostupanjskom sudu u Ljubljani bilo je prekinuto prošlog ponedjeljka jer se na prvom ročištu nije pojavio jedan od suoptuženih. Proces je danas nastavljen jer se na sudu pojavio i austrijsko-slovenski biznismen Walter Wolf, osumnjičen za kanaliziranje nezakonitih provizija slovenskim političarima i dužnosnicima. Janša i ostali suoptuženi negiraju bilo kakvo nezakonito posredovanje za Patriju na natječaju slovenskog ministarstva za dobavu oklopnih vozila. Tvrde da se Patriji nije pogodovalo nego da je posao dobila na transparentnom javnom natječaju, te da im od Patrije putem posrednika nisu bile obećane niti isplaćene nezakonite nagrade odnosno provizije. Patria je posao isporuke oklopnih vozila i naoružanja sa slovenskim ministarstvom obrane potpisala prije skoro pet godina, ali je posao do sada realiziran samo u manjem dijelu upravo zbog sumnji koje su se u međuvremenu pojavile da je do njega došlo na koruptivan način.
SARAJEVO - Ratni gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević i dalje je pod istragom bosanskohercegovačkog pravosuđa zbog sumnje da je odgovoran za ratne zločine, no on će u BiH ostati na slobodi sve dok bude dostupan istražiteljima, rečeno je u ponedjeljak Hini u sjedištu Tužiteljstva BiH u Sarajevu. Istodobno, ratni gradonačelnik Trebinja, koji je prebjegao u BiH iz Srbije, gdje je na slobodi čekao daljnji tijek postupka uz obvezu javljanja sudu, javio se tijekom jutra sudu u Trebinju, gdje ga nisu željeli primiti s obrazloženjem da se na tome sudu ne vodi protiv njega nikakav postupak. Glasnogovornica Tužiteljstva BiH Selma Hećimović potvrdila je kako se protiv Vučurevića i dalje vodi istraga. "On je kao osumnjičenik do sada uvijek bio dostupan tužiteljstvu i stoga nije bilo potrebe da se za njega traži određivanje mjere pritvora. Tako će i ostati dok traje takvo stanje", kazala je Hećimović. Kazala je kako Tužiteljstvo BiH nema komentar na činjenicu da je Vučurević pobjegao iz Srbije, gdje je na slobodi čekao odluku pravosudnih tijela te države o izručenju Hrvatskoj odnosno BiH, koje su zatražile njegovo izručenje jer je u obje države pod sumnjom da je odgovoran za ratne zločine.
BEOGRAD - Uoči prvog radnog posjeta Beogradu nakon nedavnih uhićenja i izručenja Haaškom tribunalu preostale dvojice haaških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića, glavni haaški tužitelj Serge Brammertz najavio je, kako u ponedjeljak prenose beogradski mediji, da će njegov posjet biti usmjeren na utvrđivanje činjenica o tome kako su Mladić i Hadžić uspijevali tako dugo biti u bijegu. Brammertz će sa srbijanskim dužnosnicima razgovarati i o daljnjoj suradnji i aktualnim sudskim postupcima koji se vode pred Haaškim tribunalom, što se odnosi i na suradnju kada je riječ o pristupu haaškog tužiteljstva srbijanskoj dokumentaciji i arhivama. Glavni haški tužitelj je uoči dolaska istaknuo važnost utvrđivanja činjenica o tome kako su Mladić i Hadžić godinama uspijevali izbjeći uhićenje. Brammertz bi trebao tijekom poslijepodneva stići u Beograd, nakon čega se očekuje njegov susret s članovima akcijskog tima i službi angažiranih na uhićenju haaških optuženika. On će se tijekom dvodnevna boravka u Beogradu također sastati s voditeljem srbijanskog Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim tribunalom Rasimom Ljajićem i srbijanskim tužiteljem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem.
MOSKVA - Rusija neće nikada izručiti glavnog osumnjičenika za ubojstvo ruskog agenta Aleksandra Litvinenka u Londonu, rekao je u ponedjeljak ruski predsjednik Dmitrij Medvedev nakon sastanka s britanskim premijerom Davidom Cameronom. "Članak 61 ruskog ustava navodi da ruski građanin ne može biti izručen stranoj zemlji radi suđenja. To se nikad neće dogoditi", rekao je Medvedev na konferenciji za novinare. Aleksandar Litvinenko, bivši član Ruske obavještajne službe FSB, a poslije oštar kritičar Kremlja, izbjegao je u London gdje je umro 2006., otrovan radioaktivnim polonijem 201. Slučaj je još izvor prijepora između Londona i Moskve koja odbija izručiti Andreja Lugovoja, glavnog osumnjičenika za Litvinenkovu smrt. Lugovoj je sada zastupnik u ruskome parlamentu. Upitan hoće li rusko odbijanje utjecati na gospodarsku suradnju dviju zemalja, Cameron je rekao da "slučaj još nije zatvoren. Dvije vlade nisu suglasne... ali to ne znači da ćemo potpuno zamrznuti odnose", rekao je Cameron koji će se u ponedjeljak sastati i s premijerom Vladimirom Putinom. Taj sastanak bit će prvi kontakt visokog britanskog dužnosnika s Putinom koji je bio predsjednik države kada je Litvinenko otrovan, od toga slučaja.
MARSEILLE - Jedna je osoba poginula, a četiri su ozlijeđene u eksploziji visoke peći u postrojenju za obradu nuklearnog otpada u kompleksu Marcoule u južnoj Francuskoj, priopćila je francuska agencija za nuklearnu sigurnost ASN, dodavši da radioaktivni materijal nije curio izvan kompleksa. U eksploziji su ozlijeđene još četiri osobe od kojih jedna teško. Postrojenje u kojem se dogodila eksplozija u vlasništvu je francuske energetske kompanije EDF i nalazi se uz centar za nuklearna istraživanja Marcoule. U kompleksu nema nuklearnih reaktora. Peć koja je eksplodirala koristi se za topljenje otpada niske do visoke radioaktivnosti, rekao je ASN. ASN još nije naveo razlog eksplozije, ali je rekao da je bila u potpunosti zadržana unutar peći. Policija je također rekla da nema kontaminacije izvan kompleksa koji se nalazi na oko 30 kilometara od Avignona i oko 80 kilometara od Sredozemne obale.
LONDON - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je u ponedjeljak da će Sjevernoatlantski savez nastaviti vojne operacije u Libiji dok su god civili u opasnosti, ali da ne očekuje njegovu veliku ulogu u poslijeratnoj Libiji. Čelnik NATO-a rekao je na konferenciji u Londonu da unatoč padu libijskoga vođe Moamera Gadafija, u toj zemlji još ima otpora. "Spremni smo nastaviti operacije dok god to bude trebalo", rekao je. Rasmussen je još rekao kako ne zna gdje je Gadafi, ali da to i nije važno za odluku o budućem djelovanju. "Ne znam gdje je Gadafi. Njegovo moguće uhićenje nije element u odlučivanju o nastavku operacija", rekao je. Snage odane Gadafiju i dalje se bore protiv naoružanih pristaša libijskoga nacionalnog prijelaznog vijeća koje sada vlada zemljom. Žestoke ulične borbe zabilježene su u Gadafijevu uporištu Baniju Validu, 150 km jugoistočno od glavnoga grada Tripolija, a ondje se čuju i NATO-ovi zrakoplovi.
RAS LANUF - Snage odane Moameru Gadafiju napale su u ponedjeljak rafineriju 20 kilometara od obalnoga grada Ras Lanufa i ubile 15 čuvara, prenose očevici. Rafinerija nije radila punim kapacitetom i u njoj je bilo oko 60 radnika kada je napadnuta u noći s nedjelje na ponedjeljak, kažu očevici. Jedan je radnik u izjavi za Reuters rekao da je rafinerija napadnuta kada su zaposlenici bili na spavanju. Rafineriju kontrolira Nacionalno prijalezno vijeće koje vlada zemljom nakon što je Gadafi svrgnut u šestomjesečnom ustanku.
ZAGREB - Ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču je u ponedjeljak izrazio zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa, a zemlje članice pozvao je da podrže akcijski plan za veću sigurnost nuklearnih elektrana u svijetu nakon katastrofe u japanskoj nuklearki Fukushimi. "Iran ne surađuje dovoljno kako bi agenciju uvjerio da u Iranu nema neprijavljenog nuklearnog materijala niti neprijavljenih aktivnosti", rekao je Yukiya Amano Vijeću guvernera, javlja Reuters. Iran odbacuje optužbe Zapada da pod krinkom civilnog nuklearnog programa razvija atomsko oružje. Agencija AFP prenosi kako je Amano u uvodnom govoru na zasjedanju koje će trajati do petka, zemljama članicama rekao da "ne smiju izgubiti osjećaj za žurnost". Stoga se nada da će 35 zemalja članica glasati za "akcijski plan" poboljšanja nuklearne sigurnosti u svijetu. Taj je plan kompromisan, ali neke države na čelu sa Sjedinjenim Državama protive se zaoštravanju međunarodnih inspekcija, navode diplomatski izvori. U nacrtu plana u koji je AFP imao uvid, Amano se zauzima za testiranja u 40-ak nuklearki diljem svijeta kroz tri iduće godine. Bez navođenja rasporeda inspekcija on poziva na javnu objavu rezultata ispitivanja, a države članice da "dragovoljno" prihvate ekipu mđunarodnih stručnjaka koji će obaviti nadzor.
NAIROBI - Više od stotinu ljudi poginulo je u ponedjeljak u eksploziji naftovoda koji se poslije zapalio, u siromašnoj četvrti u kenijskoj prijestolnici Najrobiju, priopćila je policija. "Procjenjujemo da je više od stotinu ljudi izgubilo život", rekao je Thomas Atuti, policijski načelnik sektora.
PARIZ - Francuska je policija u ponedjeljak ispitala bivšeg predsjednika Međunarodnog monetarnog fonda Dominiquea Strauss-Kahna temeljem pritužbe za seksualno zlostavljanje koju je protiv njega podnijela francuska spisateljica i novinarka Tristane Banon. Banon, 30 godina mlađa od Strauss-Kahna, tvrdi da je napao 2003. u stanu u Parizu u koji ju je pozvao da obave intervju za knjigu koju je tada pisala. U kolovozu je u New Yorku obustavljen postupak protiv Strauss-Kahna koji je bio optužen za seksualni napad, na zahtjev tužitelja koji je odustao od tužbe zbog utvrđenih laži u iskazima sobarice hotela Sofitel u New Yorku koja je tvrdila da ju je napao. Time je okončana tromjesečna sudska saga koja je koštala Strauss-Kahna funkcije predsjednika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i teško naštetila njegovu ugledu. Bivši francuski ministar bio je optužen po sedam točaka, među kojima su pokušaj silovanja i seksualni napad počinjen u svibnju ove godine.
KIJEV - Suđenje bivšoj ukrajinskoj premijerki Juliji Timošenko iznenada je u ponedjeljak odgođeno na dva tjedna nakon što su SAD i Europska unija izrazile svoju zabrinutost zbog njezina progona predsjedniku Viktoru Janukoviču. Ovoj oporbenoj čelnici sudi se od lipnja zbog navodne zloupotrebe vlasti u vrijeme njezina premijerskog mandata, dok njezini pristaše tvrde da je ona žrtva osvete proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, koji ju je tijesno pobijedio na predsjedničkim izborima u veljači 2010. Ako bude osuđena mogla bi dobiti do 10 godina zatvora. Neke članice EU-a izjavljuju da bi suđenje moglo blokirati sporazum o tješnjim vezama i lakšoj trgovini između Ukrajine i EU-a. Na nastavku suđenja u ponedjeljak u Kijevu sudac je objavio odgodu procesa do 27. rujna kako bi se "zajamčila prava obrane i pružilo dodatno vrijeme". U Bruxellesu je glasnogovornik visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton izjavio da su ona i američka državna tajnica Hillary Clinton u petak pisale Janukoviču. "To je (pismo) bilo privatne naravi", kazao je glasnogovornik Michael Mann. Međutim, jedan europski diplomat upoznat sa sadržajem pisma izjavio je da se u njemu izražava "zabrinutost zbog stanja demokracije u Ukrajini i posebice se odnosi na uhićenje i pritvaranje Timošenko".
BERLIN - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdili su nakon sastanka u ponedjeljak u Berlinu da bi "proces usvajanja proširenih ovlasti EFSF-a trebao biti dovršen do rujna", kaže se u priopćenju objavljenom nakon sastanka. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), ustanovljen prošle godine radi pomoći zemljama koje se nađu u novčanim poteškoćama, trebao bi dobiti mogućnost kupnje obveznica zemalja u teškoćama na sekundardnom tržištu. Glasovanje o proširenju ovlasti EFSF-a već je obavljeno u Francuskoj, a predviđeno je za 29. rujna u Njemačkoj. Slovačka je pak najavila da namjerava odgoditi glasovanje do prosinca. Merkel i Barroso "složili su se da su stabilnost i rast u zemljama eurozone ključni uvjet za stabilni euro", kaže se u priopćenju koje je objavio ured njemačke kancelarke. Dvoje dužnosnika "također se slažu o iznimnoj važnosti eura za Europu i Njemačku", ističe se u priopćenju. Berlin je također u ponedjeljak pokušao "smiriti loptu" nakon više izjava iz njemačkih izvora u posljednje vrijeme koje su spominjale mogućnosti propasti Grčke i njezina izlaska iz eurozone. Glasnogovornik njemačkog ministarstva gospodarstva kazao je da Njemačka želi da Grčka ostane članica eurozone.