U propovijedi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić rekao je kako je odlukom Hrvatske biskupske komisije određeno da će ubuduće glavno slavlje u Crkvi hrvatskih mučenika biti na posljednju subotu mjeseca kolovoza, kao spomen na žrtve daleke prošlosti i na žrtve nedavne prošlosti.
"Zbog toga će se odsada na nacionalnoj razini, u skladu s poticajima Europskog parlamenta, obilježavati Dan crkvenog spomena na žrtve totalitarnih režima upravo ovdje na Udbini", rekao je Bozanić.
Napomenuo je kako ovo danas nije posveta bilo koje crkve, na bilo kojem mjestu i bilo kojeg naslova.
"Radosni smo što se, nakon izvršenoga zahtjevnog posla, možemo naći ovdje na uzvisini, ponad Krbavskoga polja, s pogledom koji ne zahvaća samo ova poviješću bremenita hrvatska prostranstva, nego simbolički obuhvaća svu vremenitost i vječnost hrvatskoga naroda, smisao ljudskoga življenja i ljubavi, svjedočene u kršćanskoj vjeri i nadi", rekao je Bozanić, čestivaši gospićko-senjskom biskupu Mili Bogoviću što nas je, kako je rekao, danas okupio na Krbavi te na ovom djelu od nacionalnog značenja.
Bozanić je kazao kako se na Udbini uzdiže Crkva hrvatskih mučenika u koju je ugrađeno puno zalaganja, duhovnih i materijalnih darova, ustrajnosti u poteškoćama, vjerničkoga oduševljenja i nesebičnosti.
"Zahvalni smo za ljude koji su, vođeni neumornim nastojanjima gospićko-senjskoga biskupa, mons. Mile Bogovića, vizionara i idejnog začetnika ovoga projekta, ugradili sebe - poput živog kamenja - u ovaj dom. Danas se spominjemo koraka na tome nimalo jednostavnom putu koji je stvarala i pratila cijela Crkva u Hrvatskoj i hrvatski vjernici diljem Domovine i svijeta", rekao je Bozanić. Napomenuvši kako je jasno da kršćani, ovaj dom ne vide isključivo kao svoje djelo, jer sve što kao vjernici čine uvijek čine kao dionici božansko-ljudskoga djela, kao nova stvorenja, kao novi Božji narod, Bozanić je upozorio da smo "svjedoci napada i nametanja viđenja Crkve kao zemaljske tvorevine".
"Takvi pokušaji - povijest je nebrojeno puta pokazala - nisu dosegnuli željeni cilj uklanjanja Crkve, nego su je ojačali u vjerodostojnosti, što se jasno odražava u mučenicima", dodao je. Pritom je napomenuo kako je ta crkva posvećena hrvatskim mučenicima, onima koji su prepoznati u našoj Crkvi kao uzori svjedočenja kršćanske ljubavi do prinošenja vlastita života.
"Oni su najljepši dragulji hrvatskoga naroda koji sjaje u našoj povjesnici. Tako primjeri sv. Nikole Tavelića, sv. Marka Križevčanina te bl. Alojzija Stepinca, sve do Drinskih mučenica, koje će biti proglašene blaženim 24. ovoga mjeseca u Sarajevu, u različitim vremenima govore istom snagom Kristove žrtve i predanja. Kršćanski mučenici premošćuju vremena i prostore, ohrabrujući nas da ni mi danas ne zanemarimo taj izvor u kojemu se vidi istina života", rekao je.
Udbina se zemljopisno nalazi u središtu Hrvatske, podsjetio je kardinal, dodavši kako će se na ovome mjestu simbolički skupiti svi spomeni na stratišta hrvatskih ljudi, da bi bili prisutniji našemu duhovnomu zrenju i razmatranju Kristova križa.
"Ovdje se s posebnim poštovanjem sjećamo svih rodoljuba koji su na Krbavskome polju 1493. godine branili svoje obitelji, svoju vjeru, svoj narod i svoju Domovinu. Povijesna su događanja često vodila iz nepravde u nepravdu, a posebno su bolne one koje ne dopuštaju živima spomen na njihove mrtve. Ipak, mislit ćemo prije svega na one ljude koji su očitovali da vole čovjeka i koji su branili slabije i potlačene", rekao je, napomenuvši kako ćemo se ispred Crkve hrvatskih mučenika naći u hodu pokraj lika blaženog pape Ivana Pavla II. koji je Crkvu uveo u treće tisućljeće potičući nas da istražimo svoju prošlost, posebice nedavnu i da otkrijemo blago svjedoka vjere, mučenika koji su sjeme novoga rasta u kršćanskome sebedarju.
Po riječima kardinala Crkva hrvatskih mučenika mjesto je gdje Kristov križ i vjera u uskrsnuće lome mržnju, čuvajući spomen i moleći za snagu opraštanja. "Ali, što znači opraštanje, ako se ne dopušta niti govor o zlodjelima, a kamoli spremnost na traženje oproštenja? Kako ići u susret budućnosti i preobražavati je kad zamućena prošlost navlači mutne zastore na sadašnjost", upitao je u propovijedi.
"Crkva, poštujući razne povijesne okolnosti, jasno vidi snagu zla u svim totalitarističkim režimima dvadesetoga vijeka; i u fašizmu, i u nacizmu, i u komunizmu. Zlo u sva ta tri oblika snažno se obrušilo upravo na kršćane i na Katoličku crkvu", rekao je kardinal, dodavši da svatko tko želi dobro svomu narodu, to ne može ostaviti po strani, bez stava i bez institucionalnoga i osobnoga suočavanja s istinom.