Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
8. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. ECB signalizira predah u ciklusu podizanja kamatnih stopa
7. Sberbank objavila preuzimanje Volksbank Internationala
8. EU je šansa za pripremljene
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 8. 09. 81.280.000 181.280.000 31.280.000 1,01
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 23.000.000 0,47 1 tjedan 2.000.000 1,50 3 mjeseca 4.640.000 2,54 više od 3 mjeseca 1.640.000 3,68 Ukupno 31.280.000 1,01
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas je ugovoreno više od 31 milijun kuna vrijednih pozajmica, najvećim dijelom kratkoročnih.
Potražnja je danas porasla 8,38 posto u odnosu na jučer, na 81,28 milijuna kuna, dok je ponuda uvećana 13,3 posto, na 181,28 milijuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 23 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,75 na 0,47 posto.
Ugovoreno je i 4,64 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za 3 mjeseca, po cijeni od 2,54 posto. Plasirano je i dva milijuna kuna na rok od tjedan dana, uz kamatu od 1,5 posto, što je 0,29 postotnih bodova više nego jučer.
Ujedno, odobreno je i 1,64 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja iznad 3 mjeseca, uz kamatnu stopu od 3,68 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 31,28 milijuna kuna, a prosječna kamanta stopa bila je 1,01 posto.
“U organiziranom trgovanju na Tržištu novca Zagreb, danas je prijavljena nešto viša potražnja za kratkoročnim pozajmicama u odnosu na dan ranije. Uz prekonoćne pozajmice, trgovalo se i ročnim pozajmicama na tjedan dana, tri mjeseca i više od tri mjeseca. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica”, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: nizak promet i pad indeksa
Redovni promet Zagrebačke burze danas je bio izrazito nizak, iznosio je tek 6,4 milijuna kuna, a dionički su indeksi, nakon dva dana rasta, zabilježili pad vrijednosti.
Vrijednost Crobexa pala je za 0,15 posto, na 1.986,31 bod, a Crobexa10 za 0,13 posto, na 1.084,02 boda.
O niskoj likvidnosti Burze govori i podatak da ni jedna dionica danas nije imala više od milijun kuna prometa.
Najtrgovanija je bila dionica HT-a sa 986,2 tisuće kuna prometa. Cijena dionice HT-a je porasla za 0,27 posto, na 253,59 kune.
Cijena je porasla i dionici Ericsson Nikole Tesle i to za 0,84 posto, na 1.200 kuna, a njome je ostvareno 687,6 tisuća kuna prometa.
Uz promet d 586,9 tisuća kuna, cijena dionice Zagrebačke banke je porasla za 0,40 posto, na 47,20 kuna.
Po prometu slijedi dionica Riviere Adria sa 392,2 tisuće kuna prometa, a cijena te dionice je pala za 0,53 posto, na 11,20 kuna.
Pad cijene za 0,42 posto, na 216,80 kuna, bilježi povlaštena dionica Adris grupe kojom je ostvareno 367,7 tisuća kuna prometa.
I većina ostalih trgovanijih dionica dan je zaključila s padom cijene, dionica Podravke s padom za 0,13 posto, Uljanik plovidbe za 0,21 posto, Đuro Đaković Holdinga za 1,44 posto, AD Plastika za 1,69 posto, Instituta IGH s padom za 3,05 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 107,15 109,12 107,15 116.270,01 -1,69% ATGR-R-A 594,00 599,00 594,00 61.607,00 -0,75% CROS-P-A 5.200,00 5.200,00 5.200,00 10.400,00 0,00% DLKV-R-A 187,00 189,10 187,00 33.937,53 -0,54% HT-R-A 252,25 253,59 253,59 986.249,68 0,27% IGH-R-A 1.206,06 1.237,00 1.206,06 132.440,85 -3,05% INGR-R-A 11,96 11,99 11,97 58.140,26 -1,16% ISTT-R-A 238,00 238,00 238,00 2.380,00 -0,21% KOEI-R-A 550,00 550,00 550,00 60.500,00 -0,88% MGMA-R-A 4,60 4,99 4,60 8.586,81 -5,15% OPTE-R-A 32,50 32,99 32,50 2.439,95 0,00% PODR-R-A 275,00 275,50 275,00 178.977,33 -0,13% PTKM-R-A 170,43 175,00 173,00 37.992,30 -0,57% ULPL-R-A 470,00 471,10 470,00 133.080,69 -0,21% VART-R-1 19,00 19,00 19,00 50.863,00 5,56% VERN-R-A 64,99 64,99 64,99 3.899,40 0,02% VIRO-R-A 421,00 425,00 422,00 25.400,00 -0,71% Redovno Tržište ACI-R-A 2.900,00 2.900,00 2.900,00 43.500,00 0,00% ADRS-P-A 216,80 218,00 216,80 367.695,96 -0,42% ATPL-R-A 510,01 513,00 510,01 96.759,15 -0,77% BD62-R-A 53,00 53,00 53,00 530,00 14,13% BLJE-R-A 79,55 80,50 80,00 142.485,20 0,00% BPBA-R-A 61,70 61,71 61,70 5.676,63 -1,01% CKML-R-A 3.601,00 3.620,00 3.601,00 28.922,00 -0,52% DDJH-R-A 58,00 58,97 58,00 110.940,21 -1,44% DIOK-R-A 49,00 50,00 50,00 13.602,58 -3,77% ERNT-R-A 1.200,00 1.200,00 1.200,00 687.600,00 0,84% HGSP-R-A 9,40 9,45 9,40 2.825,95 -1,05% INDG-R-A 475,00 545,00 545,00 7.810,00 15,96% IPKK-R-A 202,00 229,77 202,00 3.628,39 -12,09% IPKO-R-A 21,00 21,00 21,00 336,00 0,00% JDPL-R-A 112,00 112,11 112,10 3.586,30 0,08% JNAF-R-A 2.565,00 2.570,00 2.570,00 66.754,30 -0,04% KABA-R-A 80,00 80,01 80,00 25.921,52 0,00% KNZM-R-A 179,10 187,90 184,98 124.773,40 1,64% KODT-P-A 1.091,00 1.100,01 1.091,00 4.373,01 -4,30% KODT-R-A 1.201,01 1.201,10 1.201,01 105.692,31 0,08% KORF-R-A 64,00 65,50 65,50 89.797,76 2,34% KRAS-R-A 473,51 485,00 485,00 54.465,74 0,00% KSST-R-A 2.500,00 2.500,00 2.500,00 25.000,00 0,00% LEDO-R-A 5.400,01 5.450,00 5.400,01 81.503,08 -0,92% LKPC-R-A 837,05 845,00 845,00 61.572,95 -2,23% LKRI-R-A 153,25 155,75 153,35 22.605,08 0,23% LPLH-R-A 122,00 128,44 128,44 14.129,80 -2,70% LRH-R-A 1.820,50 1.820,50 1.820,50 16.384,50 -3,68% PKMI-R-A 520,00 520,00 520,00 4.160,00 0,00% PLAG-R-A 1.535,05 1.535,05 1.535,05 12.280,40 1,19% RIVP-R-A 11,17 11,39 11,20 396.207,96 -0,53% SDBA-R-A 76,56 76,56 76,56 3.828,00 9,36% THNK-R-A 1.133,00 1.150,00 1.133,00 36.275,34 -1,48% TISK-R-A 160,01 160,11 160,01 26.407,52 -0,01% TNPL-R-A 1.101,00 1.101,00 1.101,00 5.505,00 0,09% TNSA-R-A 430,00 430,00 430,00 4.300,00 -18,10% TUHO-R-A 946,46 946,46 946,46 946,46 1,12% VLDS-R-A 6,42 6,82 6,42 1.218,58 -8,29% VPIK-R-A 68,52 68,60 68,60 11.447,02 -2,00% ZABA-R-A 46,98 48,00 47,20 586.916,87 0,40% ZVCV-R-A 97,00 97,00 97,00 194,00 -2,90% ZVZD-R-A 2.971,00 2.971,00 2.971,00 2.971,00 -1,62% MTP HRDH-R-A 107,65 107,65 107,65 2.583,60 -24,41% SNHO-R-A 160,03 163,20 162,00 44.354,25 -2,41% VLHO-R-A 59,50 62,00 59,51 27.572,28 -2,44% HP-O-127A 103,00 103,00 103,00 1.158.691,44 5,103% Ukupan promet 6.437.896,35
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu se u usporedbi s prethodnim danom povisila 0,3 posto i iznosila 158,9904 bodova, pokazuju podaci HANFA-e.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Vrijednost Erste Plavog pritom se povećala za 0,63 posto, na 159,3057 bodova. Fond Raiffeisen porastao je za 0,3 posto na 158,5106 bodova, dok je PBZ Croatia osiguranje bilježio rast za 0,28 posto, na 150,7090 bodova. Vrijednost AZ fonda porasla je pak za 0,2 posto, na 162,6881 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 6.09. 7.09. Mirex 158,5186 158,9904 0,30 AZ OMF* 162,3578 162,6881 0,20 Erste Plavi OMF. 158,3140 159,3057 0,63 PBZ Croatia osig.OMF 150,2921 150,7090 0,28 Raiffeisen OMF 158,0360 158,5106 0,30 AZ benefit DMF** 168,5739 168,6901 0,07 AZ profit DMF 196,8994 197,7688 0,44 Croatia osiguranje DMF 120,6749 121,1918 0,43 Erste Plavi Expert DMF 131,4345 132,1802 0,57 Erste Plavi Protect DMF 134,8422 134,9941 0,11 Raiffeisen DMF 153,1284 153,4638 0,22 AZ Dalekovod ZDMF*** 186,1823 187,0137 0,45 AZ Hr.kontrola zračne plov. 181,1791 181,9042 0,40 AZ VIP ZDMF 194,5909 195,4397 0,44 AZ Zagreb ZDMF 140,4401 140,9746 0,38 ZDMF cestarski fond 121,1454 121,3333 0,16 Croatia osiguranje ZDMF 105,6491 106,1170 0,44 ZDMF Ericsson N. Tesla 163,8653 164,1509 0,17 ZDMF HEP grupa 109,7554 110,1902 0,40 ZDMF Hrvatskih autocesta 119,1834 119,6003 0,35 ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,1188 171,4004 0,16 ZDMF Novinar 150,8991 151,1633 0,18 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,4461 121,4666 0,02 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 106,9815 107,3782 0,37 ZDMF T-HT 136,2406 136,3855 0,11
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.414 11.139 Tokyo/Nikkei 8.793 8,763 London/FTSE-100 5.314 5.318 Frankfurt/DAX 30 5.406 5.405
*Izvor REUTERS:
Nakon tri dana oštrog pada, na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica skočile više od 2 posto jer su pozitivne vijesti iz Njemačke i Italije ublažile strahovanja ulagača od širenja dužničke krize u eurozoni.
Dow Jones indeks porastao je 275 bodova, ili 2,47 posto, na 11.414 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,86 posto, na 1.198 bodova, a Nasdaq indeks 3,04 posto, na 2.548 bodova.
Ulagače je oraspoložio snažan rast cijena dionica na europskim burzama, nakon što je njemački ustavni sud odbio tužbu kojoj je bio cilj blokirati sudjelovanje Njemačke u međunarodnoj financijskoj pomoći Grčkoj i drugim članicama eurozone. U Italiji je, pak, Senat prihvatio vladin prijedlog proračunske štednje, što je ublažilo strahovanja da će dužnička kriza zahvatiti i tu članicu eurozone.
Londonski FTSE indeks osvojio je jučer 3,14 posto, dosegnuvši 5.318 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 4,07 posto, na 5.405 bodova, a pariški CAC 3,63 posto, na 3.073 boda.
Međutim, Kevin Caron, strateg u tvrtki Stifel, Nicolaus & Co, upozorava da će dužnička kriza u eurozoni i slabost američkog gospodarstva i dalje pritiskati tržišta.
„To je samo jedan korak na dugom putu. Doista bismo voljeli vidjeti poboljšanja u nekim makroekonomskim podacima, no toga još nema“, kaže Caron.
Doduše, jučer je Fed izvijestio da su gospodarske aktivnosti u srpnju i kolovozu porasle u svih 12 regija koje središnja banka prati, no skromno. Da su ulagači oprezni pokazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7 milijardi dionica, dok dnevni prosjek od početka godine iznosi 7,56 milijardi. Na oprez ukazuje i VIX indeks Čikaške burze opcija. Doduše, taj 'indeks straha' pao je jučer više od 9 posto, no i dalje se kreće iznad 30 bodova, što se smatra upozoravajućim signalom.
Najveći je dobitnik bio financijski sektor. Nakon oštrog pada tri dan zaredom, KBW indeks bankarskog sektora skočio je gotovo 6 posto. Pritom je dionica Bank of America poskupila 7 posto, nakon priopćenja da je nekoliko ključnih direktora smijenjeno.
Snažno su porasle i cijene dionica u energetskom sektoru. S&P indeks tog sektora skočio je 3,7 posto, zahvaljujući rastu cijene nafte za 3 dolara, na 89 dolara po barelu, najvišu razinu u pet tjedana. Unatoč snažnom rastu cijena, na tržištu jučer nije vladala euforija.
„Sav poticaj ovom rastu je činjenica da je tržište u području preprodanosti, nakon oštrog pada cijena dionica u prethodna tri dana. Makroekonomski i tehnički pokazatelji i dalje su nejasni, pa će nesigurnost ostati na visokoj razini, što signalizira opasnost na tržištu“, kaže Larry McMillan, predsjednik tvrtke McMillan Analysis.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su nastavili uzlet od dana ranije, uz podršku bankovnog sektora zbog optimizma ulagača u vezi novih mjera Europske središnje banke kojima bi se izbjegla recesija i riješila dužnička kriza.
Frankfurtski DAX bio je na manjem dobitku, od 0,01 posto, na 5.405 bodova a pariški CAC je bio u plusu 0,2 posto i iznosio 3.079 bodova. Londonski Ftse kliznuo je pak za 0,08 posto, na 5.314 bodova.
U očekivanju današnjeg zasjedanja Europske središnje banke (ECB) ulagači su posegnuli za posrnulim dionicama banaka. Dionice BNP Paribasa poskočile su za 5,8 posto, Societe Generalea za 3,9 posto, a Banco Santandera za 2,6 posto. Ulagači očekuju da će ECB signalizirati obustavu ciklusa povećanja kamatnih stopa kako bi pomogao oživljavanju posustale eurozone, a svaki bi nagovještaj sniženja kamatnih stopa u nadolazećim mjesecima mogao donijeti olakšanje na tržištima dionica. Stoga će pozorno pratiti tiskovnu konferenciju čelnika ECB-a Jean-Claude Tricheta, te će pored evantualnog nagovještaja budućih kretanja kamatnih stopa posebnu pozornost posvetiti izjavama čelnika vezanim uz bančin program otkupa obveznica.
"Iako se čini da neki analitičari isključuju skorije smanjenje kamatnih stopa, ne bi bilo iznenađenje da Trichet nagovijesti mogućnost popuštanja monetarne politike u idućih nekoliko mjeseci, poglavito zato što se poboljšanje gospodarskih izgleda čini malo izglednim s obzirom na sadašnje gospodarske pokazatelje", kazao je Michael Hewson, analitičar u CMC Marketsu.
Ulagači će također pratiti događanja s druge strane Atlantika gdje se očekuje da će predsjednik Barack Obama u nastupu u Kongresu predložiti smanjenje poreza i državne potrošnje u vrijednosti 300 milijardi dolara u sklopu programa stvaranja novih radnih mjesta.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,34 posto, na 8.793 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD* 1,4043 1,4095 1,4027 USD/JPY* 77,2 77,42 77,11 GBP/USD* 1,6011 1,6051 1,5912 USD/CHF* 0,8645 0,8653 0,8571
*Izvor REUTERS:
Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta jer su ulagači na oprezu uoči odluke Europske središnje banke (ECB) o kamatnim stopama u eurozoni, s obzirom na očekivanja o promjeni monetarne politike.
Euro je tako oslabio prema dolaru 0,2 posto, kliznuvši na 1,4064 dolara. Bio je na gubitku i prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 1,2154 franka.
Dolar je pak bio u blagom plusu prema švicarskoj valuti, ojačavši 0,1 posto na 86,52 centima. Ojačao je i prema jenu, na 77,32 jena.
Pozornost tržišta usmjerena je na današnji sastanak ECB-a na kojem će se odlučivati o razini kamatnih stopa u eurozoni. Očekuje se da će banka obustaviti ciklus pooštravanja monetarne politike i zadržati kamatne stope na važećoj razini od 1,5 posto, te sniziti prognoze o inflaciji.
Tržišta su u cijene valuta već uključila mogućnost sniženja kamatnih stopa u eurozoni u listopadu budući da dužnička kriza ne jenja a pogoršavaju se prognoze za rast svjetskog gospodarstva.
Ako predsjednik ECB-a na redovnoj konferenciji za novinstvo nakon objave odluke otkoni mogućnost sniženja kamatnih stopa do kraja godine, europska jedinstvena valuta mogla bi nakratko ojačati.
"Tržišta su malo oprezna uoči sastanka ECB-a na kojem će biti donesena odluka o kamatnim stopama. Euro bi se mogao oporaviti jer su šanse za sniženje kamatnih stopa u eurozoni u listopadu malo previše utjecale na cijene", tumači valutni analitičar UBS-a Chris Walker.
Ulagači će također pomno pratiti Trichetove izjave o kupovini obveznica rubnih članica eurozone, s obzirom na unutarnje podjele oko tog programa. ECB kupuje talijanske i španjolske obveznice kako bi snizio troškove zaduživanja te dvije zemlje ali ulagači traže trajnije rješenje za dužničku krizu.
"Natezanje oko fiskalne politike i novi grčki podaci koji pokazuju pad gospodarstva potpiruju pesimizam u vezi sa stanjem u regiji i koče uzlet eura", napominje Adam Myers iz Credit Agricolea.
Grčki su podaci pokazali da su gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju pale za 7,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prvotno je taj pad procijenjen na 6,9 posto. Takvi će podaci Grčkoj dodatno otežati ispunjavanje ionako teških uvjeta međunarodnih kreditora za nove tranše kredita.
Dolar pak pritišću očekivanja da bi predsjednik američke središnje banke u današnjem govoru mogao jasnije signalizirati šanse za nove poticajne mjere u drugoj polovini mjeseca.
Među ostalim valutama isticala se britanska funta, koja je kliznula na najnižu razinu prema dolaru u dva mjeseca od 1,5914 dolara zbog učestalih spekulacija da će britanska središnja banka ponovno početi otkupljivati obveznice kako bi poduprla posustalo gospodarstvo.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 07.09. USLIB 0,14333 0,002 0,22611 0,33683 0,50294 07.09. EULIB 0,83188 -0,003 1,29000 1,47813 1,69813
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 9. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4932 5,3279 8,4947 6,8884 6,1769 8,3829
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema švicarskom franku za 0,66 posto, a prema euru za 0,08 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,493245 kuna, a franka 6,176939 kuna. Kuna je na tečajnoj listi HNB-a ojačala i prema američkom dolaru, za 0,12 posto, te prema britanskoj funti, za 0,35 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,327961 kunu, a funte 8,494780 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 9. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5600 5,5157 8,8289 6,4571 OTP Banka Hrvatska 7,5434 5,4746 8,6997 6,3171 Štedbanka 7,5711 5,5467 8,6628 6,2991 Partner banka 7,5600 5,5284 8,7365 6,3679 Erste&Steiermarkische 7,5470 5,5070 8,8340 6,3490 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,5160 8,7946 6,3634 Centar banka 7,5831 5,5144 8,7071 6,3622 Splitska banka 7,5450 5,5002 8,7894 6,3540 Podravska banka 7,6700 5,5765 8,8017 6,3373 Istarska kreditna banka 7,5500 5,5100 8,5457 6,4504 Karlovačka banka 7,5590 5,5690 8,8790 6,4563 Croatia banka 7,5434 5,4995 8,7402 6,3122 Credo banka 7,6281 5,4877 8,7496 6,2881 Volksbank 7,5750 5,5144 8,7751 6,3314 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,5530 8,8340 6,3690 Fina 7,5100 5,5160 8,7946 6,3634 Privredna banka 7,5450 5,5697 8,7215 6,4164
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5157 5,3439 8,5202 6,1954 Zagrebačka banka 7,5500 5,4400 8,7077 6,3895 OTP Banka Hrvatska 7,5300 5,4479 8,6401 6,2863 Štedbanka 7,5470 5,4810 8,5771 6,2368 Partner banka 7,5500 5,4823 8,6911 6,3279 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,4762 8,7856 6,3139 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,4345 8,6646 6,3004 Centar banka 7,5531 5,4878 8,6646 6,3313 Splitska banka 7,5350 5,4361 8,6868 6,2738 Podravska banka 7,6693 5,4765 8,7617 6,3073 Istarska kreditna banka 7,5400 5,4700 8,5457 6,4001 Karlovačka banka 7,5450 5,4890 8,7515 6,3636 Croatia banka 7,5322 5,4622 8,6808 6,2751 Credo banka 7,5831 5,4345 8,6646 6,2510 Volksbank 7,5550 5,4878 8,7326 6,3005 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,4520 8,7330 6,2680 Fina 7,5000 5,4345 8,6646 6,3006 Privredna banka 7,5350 5,4605 8,6352 6,3528
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4707 5,3119 8,4692 6,1584 Zagrebačka banka 7,4500 5,2561 8,4133 6,0392 OTP Banka Hrvatska 7,4178 5,2290 8,3847 6,0458 Štedbanka 7,4337 5,2617 8,2340 5,9873 Partner banka 7,4400 5,1889 8,3710 6,0006 Erste&Steiermarkische 7,4350 5,2196 8,3738 6,0181 Hrvatska poštanska banka 7,4400 5,2214 8,3248 6,0534 Centar banka 7,4557 5,2480 8,3418 6,1151 Splitska banka 7,4350 5,2438 8,4132 6,0762 Podravska banka 7,4350 5,2719 8,4320 6,1118 Istarska kreditna banka 7,4350 5,2251 8,3503 6,0104 Karlovačka banka 7,4350 5,2200 8,3226 6,0517 Croatia banka 7,4490 5,2555 8,4709 6,0719 Credo banka 7,4033 5,2214 8,3248 6,1028 Volksbank 7,4550 5,2480 8,4098 6,0843 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,2520 8,4330 6,0690 Fina 7,4400 5,2214 8,3248 6,0534 Privredna banka 7,4350 5,1942 8,3800 5,9828
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,2035 8,3291 5,9788 OTP Banka Hrvatska 7,4059 5,1970 8,2996 6,0027 Štedbanka 7,4040 5,2091 8,1516 5,9274 Partner banka 7,4300 5,1422 8,3323 5,9550 Erste&Steiermarkische 7,4250 5,1980 8,3320 5,9940 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,1430 8,2000 5,9625 Centar banka 7,4407 5,1681 8,3248 6,0534 Splitska banka 7,4250 5,1904 8,3106 6,0206 Podravska banka 7,4200 5,2019 8,3420 6,0618 Istarska kreditna banka 7,4250 5,1950 8,3333 5,9501 Karlovačka banka 7,4250 5,1600 8,2269 5,9822 Croatia banka 7,4377 5,2235 8,4115 6,0348 Credo banka 7,3583 5,1681 8,2399 6,0657 Volksbank 7,4350 5,2214 8,3674 6,0534 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,1510 8,3320 5,9670 Fina 7,4200 5,1230 8,2000 5,9625 Privredna banka 7,4250 5,1422 8,2962 5,9229
6. ECB signalizira predah u ciklusu podizanja kamatnih stopa
Rizici za inflaciju u eurozoni uglavnom su uravnoteženi, kazao je u četvrtak čelnik Europske središnje banke (ECB), čime su potvrđena očekivanja da je podizanje kamatnih stopa potisnuto u drugi plan.
Jean-Claude Trichet na tiskovnoj je konferenciji prognozirao spori gospodarski rast za eurozonu, istaknuvši ipak kako ni to nije izvjesno.
"Očekujemo da će gospodarstvo eurozone rasti umjereno, s obzirom na izrazito veliku neizvjesnost i pojačane rizike za slabljenje aktivnosti", kazao je Trichet na tiskovnoj konferenciji održanoj po završetku redovnog zasjedanja ECB na kojem su kamatne stope zadržane na postojećih 1,5 posto.
Također je ustvrdio da bi se iduće godine stopa inflacije trebala spustiti ispod dva posto, dodajući da su rizici za cijene "uglavnom uravnoteženi".
Takva ocjena predstavlja promjenu u odnosu na prošli mjesec, kada je Trichet kazao da postoje veći rizici za rast cijena. Promjena u ECB-ovoj procjeni inflacije ukazuje na to da je središnja banka odustala od ciklusa zaoštravanja monetarne politike i da se razina kamatnih stopa zasad neće mijenjati.
"U predstojećem razdoblju treba vrlo pomno analizirati sve pokazatelje i kretanja. I dalje ćemo vrlo pomno pratiti sva kretanja", zaključio je Trichet.
Ekonomisti kažu da su niže procjene inflatornih rizika u predstojećim mjesecima i snižene prognoze gospodarskog rasta naznake da središnja banka neće skoro podizati kamatne stope, nakon što ih je u travnju i lipnju povećala za po četvrtinu postotnog boda. Ta su se povećanja temeljila na očekivanjima viših stopa rasta i jačanja inflacije.
ECB je zadržao kamatne stope na postojećim razinama zbog pojačanih neizvjesnosti u vezi gospodarskih izgleda, zahvaljujući i dužničkoj krizi u 17-članoj eurozoni i slabijem globalnom rastu, tumače ekonomisti.
Odvojeno je i britanska središnja Bank of England (BoE) potvrdila važeću, rekordno nisku razinu kamatnih stopa od 0,5 posto, budući da je slabašan gospodarski rast potisnuo u drugi plan visoku stopu inflacije od 4,4 posto.
7. Sberbank objavila preuzimanje Volksbank Internationala
Predstavnici najveće ruske banke Sberbank i dioničari grupacije Volksbank International (VBI) potpisali su danas u Beču ugovor po kojem Sberbank stječe stopostotni vlasnički udio u VBI grupi, priopćio je danas hrvatski ogranak te banke Volksbank Hrvatska.
VBI grupa dosad je bila u vlasništvu austrijske banke Volksbank (VBAG), čiji je udio iznosio 51 posto, te njemačke banke DZ Bank/WGZ Bank i francuske banke Banque Populaire Caisse d'Espargne, s udjelima od po 24,5 posto.
Kako se navodi u priopćenju, formalna realizacija kupoprodaje predviđena je za kraj ove godine i zahtijeva suglasnost regulatornih tijela Rusije, Austrije, te preostalih osam zemalja u kojima VBI posluje, uključujući i Hrvatsku.
Transakcija ne uključuje rumunjsku banku-kćer VBI grupacije, koja je prije zaključenja posla morala biti izdvojena iz grupe. Dogovorena cijena transakcije iznosit će između 585 milijuna i 645 milijuna eura, ovisno o poslovnom rezultatu VBI-ja u 2011. godini, ističe se u priopćenju.
U trenutku konačnog zaključenja posla Sberbank će također preuzeti refinanciranje od dioničara VBI-ja u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi eura, dok će VBAG ili skupina banaka predvođena VBAG-om također u trenutku zaključenja posla odobriti Sberbank financiranje na rok od pet godina u iznosu od 500 milijuna eura.
Transakcija predstavlja prvu akviziciju ruske banke van granica Zajednice Neovisnih Država (ZND), ističe se u priopćenju.
Sberbank je najveća ruska banka na koju otpada oko 27 posto ukupne aktive ruskog bankovnog tržišta a zapošljava oko 240.000 djelatnika. Osnivač i većinski vlasnik banke je ruska središnja banka, s udjelom od 60 posto. Sberbank ima najveću mrežu poslovnica u Rusiji, sa 17 regionalnih ureda i više od 19.000 poslovnica, a ima i banke-kćeri u Kazakstanu, Ukrajini, Bjelorusiji i Indiji, te predstavništva u Njemačkoj i Kini. Ima više od 70 milijuna klijenata, a u prvoj polovini godine ostvarila je dobit od 6,1 milijardi američkih dolara.
8. EU je šansa za pripremljene
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tržište EU-a postaje unutrašnje za poduzetnike iz Hrvatske što im otvara brojne šanse, ali samo ako se dobro pripreme i upoznaju s pravilima i propisima koji vrijede u Uniji, rečeno je na tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb posvećenoj uvjetima poslovanja u EU-u.
Tržište EU-a je prema kriteriju broja stanovnika i BDP-a prema paritetu kupovne moći 190 puta veće od Hrvatskog, a to je fantastična prilika za dobro pripremljene poduzetnike, rekla je predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec.
Ona međutim upozorava da ulaskom u EU Hrvatska napušta svoj carinski sustav i carinske kvote kao i ugovore o slobodnoj trgovini s drugim zemljama.
Pored toga, najveći dio kontrole državnih potpora nakon 1. srpnja 2013., izvjesnog datuma ulaska Hrvatske u EU, prelazi u nadležnost Europske komisije.
Sve to, po njezinom mišljenju, može utjecati na položaj hrvatskih poduzetnika pa oni već danas moraju analizirati kakav je odnos EU-a u području ekonomske razmjene primjerice sa Srbijom, BiH, Turskom i drugim zemljama bitnim za Hrvatsku.
Hrvatska će, naime, naglašava Spevec, u odnosu s tim zemljama morati poslovati u skladu s ugovorima koje s njima ima EU i neće moći sklapati posebne trgovinske ugovore jer bi to bilo kršenje propisa EU.
Hrvatske interese unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugih foruma zastupat će Europska komisija, a na Hrvatskoj je zadatak utjecati na uklapanje hrvatskih interesa u europske, kaže Spevec.
U području ekonomske politike, hrvatske poduzetnike nakon ulaska u EU očekuju odredbe o maksimalnom roku plaćanja komercijalnih transakcija od 30 dana te mogućnost da njihova potraživanja "utjeruju" njihova udruženja, kaže Spevec.
No, Siniša Petrović, stručnjak za trgovačko pravo i pravo društava, upozorava da domaći poduzetnici već sada imaju mogućnost potraživanja dugovanja u roku 30 dana, prema Zakonu o obveznim odnosima, ali da tu mogućnost uopće ne koriste iz straha od reakcije, u pravilu većih i moćnijih dužnika.
Petrović kaže da će hrvatski poduzetnici u EU-u imati pravo poslovnog nastana na teritoriju cijelog zajedničkog tržišta odnosno pravo poslovanja u bilo kojoj zemlji unije kao i domicilne tvrtke.
Međutim, moraju računati i na konkurenciju na domaćem tržištu, uz apsolutnu zabranu bilo kakve diskriminacije stranih poduzetnika, upozorava Petrović.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sanda Švaljek govorila je o javno privatnom partnerstvu (JPP) kojemu, prema njezinim riječima, raste popularnost u vremenu proračunskih i fiskalnih ograničenja, pa se sve više projekata koji su na teritoriju EU-a bili tradicionalno domena javnog sektora, izvodi po načelu JPP-a.
Govoreći o JPP u Hrvatskoj, Švaljek je kazala da je bitna politička volja ali i općenito stabilnost zemlje te sposobnost države u privlačenju inozemnih investicija. Uz to, kaže, nužni su transparentni postupci nabave.
Švaljek drži da Hrvatska najprije treba izraditi potrebnu infrastrukturu za JPP pa tek onda ići u takve projekte, prije svega za velike infrastrukturne objekte.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821