DEN HAAG
Haaški sud proglasio je u utorak bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) generala Momčila Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora civila u Sarajevu i ubojstava tisuća muslimana u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, ali je oslobođen odgovornosti za zločin istrebljenja u Srebrenici. Sudsko vijeće je u prvostupanjskoj presudi utvrdilo da su jugoslavenski oficiri podređeni Perišiću i upućeni preko 40. kadrovskog centra Vojske Jugoslavije u snage pobunjenih hrvatskih Srba (SVK), počinili ratni zločin protiv Zagreba te da je general Perišić imao nad njima efektivnu kontrolu ali ih nije kaznio zbog zločina. "Većina utvrđuje da je postojao odnos nadređeni-podređeni u relevantno vrijeme između generala Perišića i počinitelja zločinačkih napada na Zagreb 2. i 3. svibnja 1995. Većina utvrđuje da general Perišić, iako je odmah obaviješten o oba raketna napada na Zagreb, nije poduzeo razumne i neophodne mjere da kazni počinitelje čiji su teški zločini ostali nekažnjeni", kazao je sudac Bakone Moloto čitajući obrazloženje presude. Za razliku od toga vijeće je utvrdilo da Perišić nije odgovoran za propuste kažnjavanja podređenih u slučaju zločina počinjenih u BiH jer nije imao efektivnu kontrolu nad oficirima Vojske Jugoslavije koji su bili u sastavu vojske bosanskih Srba.
ZAGREB
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general Momčilo Perišić, kojeg je u utorak Haaški sud nepravomoćno osudio na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje opsade i terora civila u Sarajevu te pokolja u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, u Hrvatskoj je osuđen na 20 godina zatvora zbog napada na Zadar 1991. godine. Županijski sud u Zadru u travnju 1997. osudio je u odsutnosti Perišića na 20 godina zatvora za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava odnosno za ratni zločin protiv civila koji je počinjen u rujnu i listopadu 1991. godine. Sud je istodobno osudio za to djelo i 18 oficira tadašnje JNA te im je izrekao kazne zatvora u trajanju od 10 do 20 godina. Obrazlažući presudu sudac Dubravko Krpina tada je kazao kako je njihova odgovornost nedvojbeno utvrđena među ostalim i izravnim svjedočenjem dvojice bivših pripadnika jugoslavenske vojske o Perišićevim zapovijedima za topničke napade na Zadar. Na temelju provedenih dokaza, iskaza saslušanih svjedoka i pregleda zapisnika i fotodokumentacije sud je zaključio da je prvooptuženi general Momčilo Perišić izdavao zapovijedi da se topništvom napadaju civilni objekti u Zadru.
ZAGREB
Presuda bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću zbog napada na Zagreb, izrečena u utorak, druga je haaška presuda koja se odnosi na raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. u kojem je ubijeno sedam osoba i ranjeno njih dvije stotine. Dok je sudsko vijeće u utorak u slučaju generala Perišića utvrdilo njegovu odgovornost za propuste u kažnjavanju počinitelja napada na Zagreb u svibnju 1995. godine, haaški je sud 2008. godine pravomoćno osudio bivšeg vođu hrvatskih Srba predsjednika tzv. republike srpske krajine Milana Martića na 35 godina zatvora, među ostalim i za raketiranje Zagreba. U presudi Martiću utvrđeno je da je on osobno izdao nalog za raketiranje Zagreba. Vijeće je tada utvrdilo da se radilo o neselektivnom oružju - višecjevnom bacaču raketa Orkan kojim su gađani gusto naseljeni ciljevi u središtu grada te područje oko zračne luke Pleso.
ZAGREB
Haaški je sud u presudi bivšem načelniku generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću utvrdio da je u dva raketna napada na Zagreb u svibnju 1995. ranjeno više od 200 osoba, a ne ukupno 100 kao što je prilikom izricanja presude kazao predsjedavajući sudac, pojašnjeno je u utorak na Haaškome sudu (ICTY). Prilikom čitanja obrazloženja presude predsjedavajući sudac Bakone Moloto pročitao je u utorak kako je sud utvrdio da je prvog dana napada na Zagreb 2. svibnja 1995. ranjeno 46 osoba a sljedećeg dana 3. svibnja 54 osobe, dok se u tekstu presude, koji je objavljen naknadno, navodi da je ranjeno ukupno "više od 200 osoba" odnosno prvog dana više od 146 osoba a drugog 54 osobe. Na Haaškom sudu pojašnjeno je kako je na izricanju presude pročitan pogrešan podatak.
ZAGREB
Državni tajnik za europske integracije u MVPEI-u Andrej Plenković održao je s predstavnicima ministarstava i EU koordinatorima sastanak vezan uz monitoring hrvatskih obveza od strane Europske komisije i država članica, dinamiku izrade Ugovora o pristupanju, provedbu informativne kampanje kao i praćenje provedbe Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2011. godinu, priopćeno je u utorak iz MVPEI-a. Plenković je istaknuo kako se početkom listopada očekuje izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske "za koje vjerujemo da će na pravi način odražavati postignuća u proteklom razdoblju, u kojem je Hrvatska uložila velike napore u reformske aktivnosti i postigla napredak u pristupnim pregovorima za članstvo u Uniji", kaže se u priopćenju. Također je izvijestio o dinamici izrade Ugovora o pristupanju koji bi trebao biti spreman za potpisivanje krajem studenog odnosno početkom prosinca.
RIM/MADRID
Prosvjedi i štrajkovi protiv oštrih mjera štednje i smanjenja javne potrošnje održavaju se u utorak u Italiji i Španjolskoj a očekuje se da bi mogli eskalirati idućih mjeseci, javljaju agencije. Talijanski radnici uz potporu studenata i umirovljenika okupili su se u prosvjednim povorkama i krenuli u osmosatne štrajkove od Palerma do Torina, izražavajući svoje protivljenje predloženom paketu mjera štednje od 45,5 milijardi eura i nezadovoljstvo vođenjem Italije kroz krizu u zoni eura. Najveći talijanski sindikat CGIL pozvao je na štrajk u utorak protiv plana štednje koji je prošlog mjeseca predložila vlada Silvija Berlusconija u namjeri da uravnoteži proračun za 2013. i izbjegne financijski slom poput onoga u Grčkoj. CGIL, koji ima šest milijuna članova, procijenio je da se pozivu na štrajk odazvalo 58 posto radnika i objavio da su se štrajku u mnogim slučajevima pridružili članovi drugih manjih sindikata. Za utorak navečer najavljena je i prosvjedna povorka tisuća članova sindikata središtem Madrida protiv reforme za koju kažu da dovodi u opasnost javnu potrošnju. Očekuje se da će se prosvjedu pridružiti i druge skupine, poput pokreta nezadovoljne mladeži "Los Indignados". Nezaposlenost među mladima u Španjolskoj je dostigla 40 posto a nezaposlen je svaki peti španjolski radnik. Prosvjed u Madridu su organizirala dva glavna španjolska sindikata CCOO i UGT.
BEOGRAD
Sudionici ministarskog sastanka u Beogradu, u povodu 50. obljetnice od osnutka Pokreta nesvrstanih zemalja, istaknuli su u utorak, drugog dana skupa, kako su vrijednosti na kojima je nastao pokret aktualne i u današnjem svijetu te da mogu biti oslonac na putu unapređenja globalne stabilnosti. Pokret je, kako je istaknuto na današnjem radnom zasjedanju predstavnika zemalja sudionica skupa, tijekom svoje 50-godišnje aktivnosti utjecao na napredak zemalja članica i svijeta u cijelosti ali, naveli su sudionici, potrebno je da nastavi sa svojim djelovanjem i u suvremenom svijetu u kojem se mnogo toga promijenilo. Državni tajnik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Nobilo kazao je u obraćanju skupu kako su vodeća načela pokreta, odbacivanje agresije, poštivanje neovisnosti i jednakosti svih nacija te miroljubiva koegzistencija, i danas od ključne važnosti kao i prije 50 godina te dodao kako Hrvatska želi nastaviti i produbiti odnose sa zemljama pokreta.
WASHINGTON
Amerikanci jednako strogo sude o sposobnosti njihova predsjednika Baracka Obame i republikanske oporbe u rješavanju gospodarskih pitanja, a strah je pojačan kad je riječ o nezaposlenosti, rezultati su ankete koje u utorak objavljuju Washington Post i ABC News. Rad američkog predsjednika negativno je ocijenilo 53 posto ispitanika, a 77 posto ih drži da zemlja ne ide dobrim putem. Nadalje, 35 posto anketiranih drži da se financijsko stanje pogoršalo za Obamina mandata, što je rekordna brojka nakon 80-ih godina. Potezi američkog predsjednika donijeli su više zla nego dobra, ocijenilo je 34 posto ispitanika, a samo njih 17 posto misli suprotno. Ispitanici su jednako strogi prema republikancima. Njih 68 posto negativno je ocijenilo republikanske zastupnike u Kongresu jer su odugovlačili pregovore o povišenju granice američkog zaduživanja.
BERLIN
Objava cjelovitih tekstova američkih diplomatskih bilježaka posljedica je nemara britanskog dnevnog lista The Guardian, kazao je u utorak Julian Assange, osnivač internetske stranice WikiLeaks koja je takve tekstove počela prosljeđivati u javnost. "Guardian je bio nemaran", izjavio je Assange sudionicima konferencije u Berlinu. "Prije dva mjeseca otkrili smo da je Guardian objavio lozinku" čime je omogućio pristup poslužitelju na kojem su bile pohranjene cjelovite diplomatske bilješke", rekao je Assange putem videoveze iz Velike Britanije gdje živi u kućnome pritvoru zbog optužbi za seksualnu agresiju. Guardian je jedan od pet velikih dnevnih listova (američki New York Times, njemački Der Spiegel, francuski Le Monde i španjolski El Pais) putem kojih je WikiLeaks počeo objavljivati bilješke. Guardian je osudio objavu nepročišćenih tekstova no objasnio je da je lozinka, objavljena u jednoj knjizi o WikiLeaksu iz pera jednoga od njegovih novinara, vrijedila tek nekoliko sati.
BERLIN
Njemačkoj u budućnosti prijeti rast siromaštva među umirovljenicima, upozorila je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). "Njemačka u međunarodnoj usporedbi spada među zemlje s najlošijom starosnom skrbi za osobe sa slabijim primanjima", ocijenila je u razgovoru za dnevnik "Die Welt" Monika Quiesser, voditeljica odsjeka za socijalnu politiku pri OECD-u. Ouiesser smatra kako njemački mirovinski sustav teško pogađa one koji su čitav život plaćali manje doprinose jer su imali i manje plaće, no unatoč tim izdvajanjima ne mogu računati sa solidnom mirovinom. "Rigidna povezanost visina uplata i kasnije mirovine vodi tome da onima koji su čitav život radili i uplaćivali doprinose unatoč tome u starosti prijeti siromaštvo", smatra Quisser. Ona je ukazala na primjere drugih razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, poput Nizozemske ili Danske, koje unutar mirovinskog sustava provode pravedniju podjelu tako da ne postoje toliko velike razlike u visini mirovina, kao što je to slučaj u Njemačkoj, te se tako ostvaruje solidarnost unutar samog sustava.
LJUBLJANA
Sloveniji prijeti novi skandal nakon što su se na internetu pojavile fotografije snimljene navodno na jednoj razularenoj zabavi za sadašnje i umirovljene pripadnike njenih sigurnosnih službi, piše u utorak ljubljanski "Dnevnik". S informacijom da raspolaže s osamdesetak fotografija na kojima se mogu vidjeti bivši i sadašnji djelatnici obavještajne službe SOVA prvi je u nedjelju izašao jedan internetni tabloid kojega povezuju s oporbom, a koji je zadnjih mjeseci iznio više skandala u kojima razotkriva navodnu "izopačenost" vladajućih struktura. Ljubljanski "Dnevnik" u utorak navodi da oni koji su fotografije s razularenim i alkoholiziranim tajnim agentima pustili u opticaj tvrde kako su ih dobili od sudionika piknika za djelatnike SOVE koji je održan prije dvije godine u jednoj gostionici u slovenskim planinama. Kako je u utorak navela Slovenska tiskovna agencija STA, slike su sada postale dostupne i na portalu "Udbanet" čiji se autori bore za razotkrivanje zločina iz vremena komunizma, ali u slovenskoj obavještajnoj agenciji odbijaju komentirati jesu li fotografije izvorne i jesu li na njima djelatnici SOVE.
ANKARA
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan rekao je da će možda posjetiti Gazu u okviru posjeta Egiptu koji planira idućeg tjedna, te je najavio nove mjere "pritiska" na Izrael, javljaju agencije. "Još razgovaramo s egipatskom stranom o posjetu Gazi. Zasad još ništa nije odlučeno", rekao je novinarima u Ankari, odgovarajući na pitanje hoće li tijekom boravka u Egiptu posjetiti to palestinsko područje. Taj posjet, ako se ostvari, dolazi nakon sankcija koje je Ankara najavila Izraelu zbog njegova odbijanja da se ispriča za napad izraelskih specijalaca na turski humanitarni brod na putu za Gazu 31. svibnja 2010., kada je ubijeno devetero turskih državljana. Turska je u petak objavila da je protjerala izraelskog veleposlanika, zamrznula bilateralne vojne ugovore i pokrenula postupak na Međunarodnome sudu pravde kako bi pobila legalnost blokade Gaze.