NEW YORK - Vlasti grada New Yorka naredile su obveznu evakuaciju stanovništva iz dijelova New Yorka koji bi mogli najjače biti pogođeni uraganom Irene, objavio je u petak gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg. Bloomberg je na konferenciji za novinare rekao kako bi evakuacija oko 250.000 ljudi mogla početi oko 16.00 po mjesnom vremenu, kada se otvore skloništa. "Dosad nikad nismo tražili obveznu evakuaciju i ne bismo ni sada da ne mislimo da bi ovaj uragan mogao biti vrlo opasan", rekao je Bloomberg. Evakuirat će se prije svega jug Manhattana, Coney Island, dio Brooklyna i Queensa, te dijelovi Staten Islanda.
VINEYARD - Američki predsjednik Barack Obama odlučio je za jedan dan skratiti ljetovanje zbog uragana Irene te će u petak otputovati s Martha's Vineyarda, objavio je glasnogovornik Bijele kuće. Obama je ranije u petak upozorio Amerikance da ozbiljno shvate uragan Irene i pozvao ih da poslušaju naredbe o evakuaciji iz područja kojim prolazi uragan koji će najvjerojatnije biti "izrazito opasna oluja" koja će ih skupo stajati. "Svi pokazatelji ukazuju da će ovo biti povijesni uragan", kazao je Obama u poruci Amerikancima. Na putu uragana Irene, od Sjeverne i Južne Karoline do Cape Coda na američkoj istočnoj obali, živi oko 55 milijuna ljudi. Deseci tisuća ljudi se evakuiraju, a gradovi, uključujući i New York, pripremaju se za nalet snažne oluje. "Ne mogu ovo jače naglasiti. Ako ste na predviđenoj putanji uragana, ne čekajte i ne odugovlačite. Poduzmite mjere predostrožnosti", poručio je Obama. Američki predsjednik naučio je lekciju od svog prethodnika Georgea W. Busha koji je oštro kritiziran zbog slabe reakcije na uragan Katrina koji je 2005. razorio New Orleans pa se redovito informira o mogućim prirodnim katastrofama.
NEW YORK - Evakuacija više bolnica i umirovljeničkih domova počela je u petak u New Yorku, zbog približavanja uragana Irene koji bi ovog vikenda mogao pogoditi taj grad, priopćila je gradska uprava. Bolnice i domovi umirovljenika su u posebno osjetljivim dijelovima priobalja. "Pripremimo se za najgore a nadajmo se najboljem", rekao je gradonačelnik Michael Bloomberg. Sve će ovisiti o putanji kojom će se kretati Irene. U petak je snaga uragana oslabjela te je prešao u 2. kategoriju po Saffir-Simpsonovoj ljestvici s pet kategorija, s vjetrom koji je puhao brzinom 175 km/h, ali je Američko središte za uragane (NHC) u Miamiju, na Floridi, predvidjelo njegovo novo jačanje do subote. Uragan bi u nedjelju mogao stići do New Yorka i uzrokovati porast razine mora za 3 do 4 metra, upozorili su američki meteorolozi. NHC ipak nije u ovom času mogao reći hoće li Irena izravno pogoditi američku obalu ili će ostati na pučini.
ABUDŽA - U napadu bombaša samoubojice u petak na zgradu u kojoj je sjedište Ujedinjenih naroda u Abudži, poginulo je najmanje osamnaest osoba, osam je ranjeno, a teže je oštećena zgrada u kojoj su zaposlenici ostali zarobljeni, izvijestila je policija u nigerijskoj prijestolnici. Svjedoci su rekli da se eksplozija dogodila pošto se bombaš automobilom zaletio u glavni ulaz zgrade. Čelnik policije u nigerijskoj saveznoj prijestolnici Micke Zukumor rekao je na tiskovnoj konferenciji da je dosad potvrđeno kako je najmanje osamnaest osoba izgubilo život. "Zasad imamo 18 mrtvih i 8 ranjenih", rekao je, dodavši da se nastavlja spašavanje stradalih. Bombaš se zaletio u zgradu u osobnom vozilu tipa honda Accord. Poginuo je na mjestu", dodao je Mike Zukumor. Još nitko nije preuzeo odgovornost za napad, ali je islamistička sekta Boko Haram već prije izvela nekoliko bombaških napada koji nisu bili ovakvih razmjera. U UN-ovu sjedištu u Abduži smješteno je nekoliko agencija te organizacije koje rade u Nigeriji, među njima UNICEF, UN-ov Program za razvoj (UNDP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Zgrada je u diplomatskoj četvrti u Abudži, nedaleko od američkog veleposlanstva.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon osudio je "gnusan" napad na sjedište UN-a u Abudži, u Nigeriji, u petak, u kojemu je poginulo najmanje 18 ljudi te je istaknuo da očekuje "znatan broj žrtava". "Ovo je napad na ljude koji su svoj život stavili u službu drugih. Odlučno osuđujemo taj gnusni čin", rekao je Ban novinarima. Glavni tajnik UN-a rekao je da je u zgradi u trenutku napada bilo osoblje 26 UN-ovih agencija, dodavši da, premda još ne zna točan broj stradalih, očekuje "znatne" gubitke. UN-ovo Vijeće sigurnosti je odalo počast žrtvama minutom šutnje na početku rasprave o mirovnim misijama u svijetu.
ZAGREB - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, američki predsjednik Barak Obama i britanski ministar vanjskih poslova William Hague osudili su petak krvavi napad na sjedište UN-a u Abudži u Nigeriji, u kojem je poginulo najmanje 18 ljudi, prenose agencije. Sarkozy, kako piše u službenom priopćenju, "najodlučnije osuđuje gnusan zločin", a Francuska je još odlučnija nastaviti borbu protiv terorizma. "Svaki napad na Ujedinjene narode je napad na međunarodnu zajednicu u cjelini", ističe se u priopćenju. Obama je samoubilački napad u Abudži osudio kao "strašan i kukavički" čin. "Ljudi koji rade u Ujedinjenim narodima imaju jedan cilj: pokušati poboljšati život svojih susjeda i promicati vrijednosti na kojima je UN utemeljen: dostojanstvo, sigurnost i mir", kazao je Obama u svom ljetnikovcu na otoku Martha's Vineyard i još jednom poručio da SAD čvrsto podupire rad UN-a. Britanski ministar Hague je kazao da je pogođen "divljačkim" napadom na sjedište UN-a u Abudži. "Šokiran sam spoznajom da je na sjedište UN-a u Abudži danas izvršen napad. U tom divljačkom činu ubijeno je i ranjeno puno nevinih ljudi i najoštrije osuđujem one koji stoje iza njega", kazao je Hague u priopćenju. U zgradi UN-a u Abudži smješteno je više agencija, poput UNICEF-a, UNDP-a i WHO-a.
LJUBLJANA - U sudaru putničkog i teretnog vlaka, koji se dogodio u petak oko 14.30 u Jesenicama u Sloveniji, ozlijeđeno je 25 putnika, od čega šest teže, a jedan je od teže nastradalih helikopterom prebačen u Ljubljanu, objavili su medicinski izvori. Po sadašnjim podacima nitko od ozlijeđenih nije životno ugrožen. Slovenske željeznice objavile su da je do sudara došlo kad je lokalni vlak krenuo iz postaje i sudario se s kompozicijom koja je prevozila željeznu rudu. Prema nekim informacijama, putnički vlak krenuo je prerano, prije nego što je strojovođi dan signal da može krenuti, dok druge neslužbene informacije govore o navodnom kvaru uređaja za skretanje vlakova. Očevidci nesreće navode da se jedan od strojovođa spasio izlaskom iz lokomotive kad je primijetio da će doći do sudara. Pravi uzroci nesreće još se ispituju, sumnja se na tehničku grešku ili ljudski faktor, a promet prugom Jesenice - Ljubljana obustavljen je.
MOSTAR - Požar velikih razmjera zahvatio je u petak u prijepodnevnim satima područje oko mjesta Gornjeg Hrasnog u općini Neum i ugrozio obiteljske kuće, a njegovo gašenje je otežano zbog miniranoga terena, potvrdila je Civilna zaštita u Neumu. Vatrena stihija ugrozila je nekoliko obiteljskih kuća i samo zahvaljujući naporima vatrogasaca i mještana spašeni su životi nepokretnih stanara. Plamenovi su dosezali i do tamošnje crkve sv. Nikole u mjestu Gornje Hrasno. Gorjelo je nisko raslinje i šuma u blizini obiteljskim domova. Izgorjeli su i drveni stupovi za električnu energiju pa je područje ostalo bez napajanja strujom. Požar nije pod nadzorom gasitelja jer ne mogu pristupiti terenu zbog mina zaostalih iz rata. Povremeno su se čule i manje eksplozije. Na području Hercegovine aktivno je nekoliko požarišta a u gašenju požara na području općina Trebinja i Čapljine bili su uključeni i pripadnici oružanih snaga s helikopterima.
MOSTAR - Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i HDZ-a 1990. Božo Ljubić uputili su u petak poziv za sastanak vodećim bošnjačkim i srpskim strankama koji bi se održao početkom rujna kako bi se konačno postigao dogovor o izboru novoga državnog vijeća ministara koje nije ustrojeno gotovo jedanaest mjeseci od izbora u toj zemlji. U pozivu upućenog čelnicima SDP-a BiH Zlatku Lagumdžiji, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmanu Tihiću, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradu Dodiku i Srpske demokratske stranke (SDS) Mladenu Bosiću, navodi se da je poziv usmjeren kako bi započelo "rješavanje duboke institucionalne i političke krize te približavanje BiH Europskoj uniji". U zajedničkom pozivu dvaju HDZ-a, koji je proslijeđen medijima, predlaže se da se praktično prvi zajednički sastanak održi 5. rujna u zgradi Hrvatske demokratske zajednice BiH u Mostaru. Predsjednici dvaju HDZ-a izrazili su očekivanje da će pozvane stranke podržati ovu inicijativu te se odazvati pozivu, ali su i izrazili spremnost sudjelovati u razgovorima koji bi vodili dogovoru o vijeću ministara.
BENGAZI - Naftna tvrtka AGOCO, u vlasništvu libijskih ustanika u petak je izvijestila kako je rasporedila "manju vojsku" na naftna polja na istoku zemlje kako bi zajamčila sigurnost i kako bi u roku od predstojećih šest mjeseci postigli puni kapacitet proizvodnje. "Zajamčili smo sigurnost. Ondje smo razmjestili manju vojsku", rekao je za Reuters dužnosnik AGOCO-a. Libija je prije rata proizvodila ukupno dnevno 1,6 milijuna barela, a naftna polja Sarir i Mesla na istoku zemlje mogu proizvesti oko 435.000 barela dnevno. Strane naftne kompanije i dalje prate razvoj situacije, a strani radnici još se nisu vratili na posao u Libiju.
ADIS ABEBA - Afrička unija (AU) neće izričito priznati libijsko Nacionalno prijelazno vijeće (NTC) iako je ustanike do sada kao legitimnu vladu priznalo više od 40 zemalja, priopćili su u petak diplomati. Odluka AU-a, ocjenjuju analitičari, pokazuje koliki je utjecaj u Afričkoj uniji imao svrgnuti libijski vođa Moamer Gadafi. Umjesto priznavanja NTC-a, Afrička unija pozvala je na formiranje prijelazne vlade koja bi uključivale sve aktere, pa tako i dužnosnike s Gadafijeve strane. Prema riječima zapadnog diplomata, to se i moglo očekivati na izvanrednom sastanku Vijeća AU-a za mir i stabilnost jer, kako je objasnio, Gadafi je tijekom vladavine zadužio mnnoge afričke čelnike. "Vijeće poziva na formiranje sveopće prijelazne vlade, uspostavu ustavnog i zakonodavnog okvira za demokratsku preobrazbu Libije te potporu za organiziranje izbora i procesa nacionalnog pomirenja", stoji u priopćenju Vijeća AU-a. Afrička unija je osnovana na summitu u Gadafijevom rodnom gradu Sirtu 9. rujna 1999. godine.
SANTIAGO - Čileanski dječak izgubio je život u sukobu s policijom u noći na petak, nakon dvodnevnog nacionalnog štrajka organiziranog na poziv glavnog čileanskog sindikata, priopćilo je u petak ministarstvo unutarnjih poslova. Redarstvene snage su uhitile 1.394 prosvjednika, a stotine osoba (policajaca i civila) ranjene su u zadnja dva dana, po službenim podatcima. "Uhitili smo 1.394 osobe, većinom zbog remećenja reda i krađe. 153 policajca i 45 civila ranjeno je u prosvjedima diljem zemlje, a jedan dječak je poginuo", rekao je u petak zamjenik ministra unutarnjih poslova Rodrigo Ubilla. Dječak (14), identificiran kao Manuel Gutierrez, ustrijeljen je tijekom sukoba prosvjednika i policije u četvrti Maculu, na istok Santiaga. Ta je četvrt bila žarište sukoba koji su se brojali u stotinama, tijekom cijele noći i u petak ujutro. "Vlada se nada da će se okolnosti pogibije dječaka ubrzo rasvijetliti", kazao je Ubilla. Sukobi su izbili nakon 48-satnog nacionalnog štrajka zbog pravednije raspodjele rezultata gospodarskog rasta kroz paket poreznih mjera, zakon o radu i školstvo. Štrajk se dogodio u času kada se desničarska vlada Sebastiana Pinere već tri mjeseca sučeljava sa studentskim prosvjedima tražeći kvalitetno javno školstvo.
KOPENHAGEN - Danski premijer Lars Lokke Rasmussen sazvao je u petak parlamentarne izbore za 15. rujna, te će se sada moći početi pripremati za kampanju čiji će fokus biti oživljavanje i reforma recesijom pogođene ekonomije. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da bi se Rasmussen mogao suočiti s prilično snažnom oporbom koju vode socijaldemokrati, a koja se nada da će nakon desetogodišnje pauze ponovno doći na vlast. Parlamentarni izbori isprva su trebali biti održani polovinom studenoga, no vođa Liberalne stranke, Rasmussen, iskoristio je svoje pravo da odredi raniji datum održavanja izbora. "Liberalna stranka i Konzervativna stranka spremaju se za nove mandate koji bi omogućili sigurnost i održavanje zdravih javnih financija u svijetu obilježenom dužničkim krizama", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare.
MADRID - Španjolska je u petak postigla politički konsenzus oko ustavnog ograničenja za javni dug i deficit, a ustavni amandman koji su dogovorile glavne političke stranke stupit će na snagu 2020. godine, priopćila je vladajuća Socijalistička stranka. Dogovor je uslijedio na poziv Njemačke i Francuske da Španjolska i druge zemlje na rubnom dijelu euro zone uvedu obvezujuća ograničenja za njihove deficite kako bi ponovo zadobile povjerenje investitora. Amandman mora biti potvrđen prije 30. lipnja 2012. uz provedbeni zakon koji će odrediti "plafon" za strukturalni deficit na 0,4 posto bruto domaćeg prozvoda (BDP). Socijalistička vlada u petak je donijela i niz mjera za otvaranje novih radnih mjesta, posebice za mlade. Nezaposlenost je, naime, u Španjolskoj dosegnula rekordnih 20,89 posto.