ZAGREB - Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) porastao je u odnosu na prethodnu tečajnu listu za čak 2,79 posto i dosegnuo novi rekordnu visoku vrijednost od 6,725400 kuna. Kuna je oslabila i prema američkom dolaru i britanskoj funti, dok je ojačala prema euru za 0,23 posto, te srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,430894 kune. Franak je danas dosegnuo nove rekordno visoke razine prema euru na međunarodnim valutnim tržištima, zbog zabrinutosti u vezi dužničkih problema eurozone i usporavanja globalnog gospodarstva. Euro je tijekom dana oslabio na rekordno niskih 1,0985 franaka, a dolar je prema franku oslabio za 0,6 posto, na 0,7783 franaka, što je nadomak rekordno niske razine od 0,7730 franaka, na koju se spustio u ponedjeljak. Analitičari smatraju da je franak na putu dosezanja novih rekordnih razina. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a pak, u odnosu na prethodnu tečajnicu, srednji tečaj dolara porastao je za 1,59 posto, na 5,242623 kune, a srednji tečaj funte porastao je za 0,62 posto, na 8,536352 kune.
ZAGREB - U Ministarstvu financija održan je sastanak predstavnika ministarstva i banaka o mogućnostima ublažavanja tereta otplate korisnicima kredita u švicarskim francima, čija rate s visokim rastom tečaja švicarske valute za mnoge postaju nepodnošljiv teret. Bankari nakon sastanka nisu bili raspoloženi za izjave, a na pitanja novinara je li što dogovoreno odgovarali su tek da su razgovori bili konstruktivni i da će se nastaviti. Očekuje se da bi objava eventualnog dogovora mogla uslijediti sutra uoči ili za vrijeme sjednice Vlade. Tečaj švicarskog franka, pod utjecajem dužničke krize u dijelu eurozone, kao i zbog odjeka rasprave oko razine zaduživanja SAD-a, dramatično raste. To pak znači novi udar na korisnike kredita vezanim uz franak, a to su uglavnom stambeni i krediti za kupnju automobila. Gotovo 30 milijardi kuna vrijedni su krediti hrvatskih građana vezani uz švicarski franak, pri čemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u 'švicarcima', kao i 47 posto autokredita.
ZAGREB - U kritičkom osvrtu na Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. do 2014. godine Institut za javne financije (IJF) ustvrdio je da se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i da nude neuvjerljive projekcije. Iako su donesene nešto ranije nego prijašnjih godina, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012-14. usvojenim na sjednici Vlade 27. srpnja, teško je povjerovati, kažu u IJF-u. "Iako se naglašava potreba fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi, Smjernice se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i nude neuvjerljive projekcije koje čitatelj ne može provjeriti, jer ne sadrže podatke koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati“, navodi se u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije, kojeg potpisuje Katarina Ott. Napominje se i da su smjernice upola kraće nego prethodnih godina, te da su izostavljene brojne detaljne tabele s konkretnim stavkama i razdjelima, koje su postojale u prethodnim smjernicama. "Zbog toga nije moguće ustanoviti na koji će se način odvijati, primjerice, planirana smanjenja rashoda“, napominju iz Instituta za javne financije.
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u lipnju ove godine bio je veći za 0,1 posto u usporedbi sa svibnjem, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na lipanj 2010. godine, bio manji za 3,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Gledano po područjima djelatnosti na mjesečnoj razini, u lipnju u odnosu na svibanj, blago je povećan broj zaposlenih samo u prerađivačkoj industriji, za 0,2 posto. U rudarstvu i vađenju manji je pak za 1,2 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji ostao isti. Na godišnjoj se razini bilježi pad u svim područjima djelatnosti, najviše u rudarstvu i vađenju, gdje je broj zaposlenih u ovogodišnjem lipnju bio za 15 posto manji nego u istom mjesecu 2010. U prerađivačkoj industriji na godišnjoj je razini broj zaposlenih manji za 3,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji manji je za 1,3 posto. Istodobno je ukupna proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem bila veća za 3,1 posto.
ZAGREB - HŽ Hrvatske željeznice Holding (HŽ Holding) prvih je šest mjeseci ove godine završio s 19,9 milijuna kuna gubitka, što je za 23,4 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestili su danas iz Holdinga. Smanjenje gubitka rezultat je procesa restrukturiranja i mjera racionalizacije koje se provode u povezanim društvima, ističu iz HŽ Holdinga, dodajući kako ta društva svoje poslovanje usmjeravaju prema tržištu. Ukupni prihodi svih pet društava HŽ Holdinga u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 1,93 milijarde kuna, što je 4,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, ukupni rashodi bili su 1,95 milijardi kuna, odnosno 5,3 posto manji. Najveći dio ukupnih prihoda i ukupnih rashoda odnosi se na društvo HŽ Infrastruktura. U prvih šest mjeseci ono je ostvarilo 624,4 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je 7,9 posto manje, i 614,3 milijuna kuna ukupnih rashoda, odnosno 8,5 posto manje. Dobit HŽ Infrastrukture iznosila je 10,1 milijun kuna i bila je 3,8 milijuna viša nego u prvom polugodištu lani.
ZAGREB - Gubitak Drvne industrije (DI) Spačva u prvom polugodištu ove godine iznosio je 10,4 milijuna kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju tvrtka ostvarila istu toliku dobit, stoji u danas objavljenom financijskom izvješću te kompanije. Ukupni prihodi Spačve u prvom polugodištu iznosili su 89,8 milijuna kuna i bili su manji za 8,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Od ukupne prodaje proizvoda i roba, na inozemnim tržištima realizirano je 54,6 posto. Ukupni rashodi bili su 100,3 milijuna kuna, te su povećani za 13,8 posto.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 30,81 kunu, što je u odnosu na travanj niže za 3,2 posto, a u odnosu na svibanj prethodne godine niže za 0,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U svibnju su bila 173 plaćena sata, što je za 4,2 posto više nego u prethodnome mjesecu. Najviša neto satnica za svibanj zabilježena je u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta, od 53,46 kuna, te u zračnom prijevozu 53,01 kunu. Najniže su pak prosječne neto plaće po satu zaposlenih za svibanj bile u preradi kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 16,18 kuna, te u proizvodnji odjeće 16,39 kuna.
ZAGREB - Zbog sezone godišnjih odmora na Zagrebačkoj burzi i danas je trgovanje vrlo mirno, a nešto veći promet ostvaren je tek dionicama HT-a i Konzuma. Crobex indeks oko podneva je iznosio 2.159 bodova, što je 0,21 posto manje nego jučer. Crobex10 bio je na 1.156 bodova, što je 0,15 posto manje. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva svega 2,5 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HT-a, svega 778.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,6 posto, na 254 kune. U nešto većem fokusu investitora još je i dionica Konzuma, s ostvarenih 448.000 kuna prometa i rastom cijene za 0,3 posto, na 201,72 kune.