ZAGREB
Obrana generala Mladena Markača pred Haaškim sudom dovršila je žalbu na prvostupanjsku presudu i predat će ju krajem radnog dana u ponedjeljak, kazao je u četvrtak za Hinu Markačev odvjetnik Goran Mikuličić. "Žalba je gotova i sada se radi na završnom dotjerivanju teksta", rekao je Mikuličić dodajući da o samom sadržaju žalbe ne može ništa govoriti dok ju obrana ne preda. Markač je 15. travnja, zajedno s generalom Antom Gotovinom, nepravomoćno osuđen pred Haaškim sudom za zločine počinjene nad srpskim civilima tijekom i nakon Oluje. Generala Gotovinu sud je osudio na 24, a Markača na 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen optužbi i pušten na slobodu. Obrane dvojice generala nakon presude najavile su da će se žaliti i rok za podnošenje žalbi istječe 1. kolovoza. U žalbenom dijelu postupka pred Haaškim sudom Markačev braniteljski tim je ojačan pa će ga uz glavnog branitelja Mikuličića i američkog odvjetnika Tomislava Kuzmanovića zastupati i londonski odvjetnik John Jones i njemački profesor prava Kai Ambos.
ZAGREB
Bivši vođa pobunjenih hrvatskih Srba Goran Hadžić zatražio je od Haaškoga suda da mu plaća obranu i odobri odvjetnika po njegovu izboru, proizlazi iz odluke tajništva suda o imenovanju novog privremenog branitelja koju je u četvrtak objavio ICTY. Prema odluci tajništva suda Hadžić je dobio za novog privremenog odvjetnika pred Haaškim sudom srbijanskog odvjetnika Zorana Živanovića jer odvjetnik kojeg je predložio kao svog stalnog nije na listi akreditiranih odvjetnika Haaškoga suda pa tajništvo mora prvo povjeriti ispunjava li uvjete. U odluci nije navedeno njegovo ime. Hadžić je, prema toj odluci, dan nakon prvog pojavljivanja pred Haaškim sudom podnio zahtjev da mu se odobri odvjetnik po njegovu izboru i da ga plaća sud s obrazloženjem da on za obranu nema novaca. Haški je sud protiv Hadžića podignuo optužnicu 2004. godine kada ga je u 14 točaka teretio za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvom stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. Prošlog petka haaško je tužiteljstvo objavilo izmijenjenu optužnicu koja Hadžića sada tereti ne samo po individualnoj nego i po zapovjednoj odgovornosti. Hadžić je uhićen 20. srpnja u Srbiji nakon sedam godina bijega, a dva dana kasnije izručen je Haaškome sudu.
OSLO
Protiv Andersa Behringa Breivika, koji je priznao da je počinio dva krvava napada prošloga petka u Norveškoj, bit će podignuta optužnica i pokrenut proces tek 2012. godine, rekao je u četvrtak kraljevski tužitelj. "Nadamo se da ćemo sljedeće godine moći pokrenuti proces", rekao je vrhovni tužitelj Tor Aksel Busch. Breivik za sada ima status "službenog osumnjičenika" i o njegovim se nedjelima vodi predispitivanje, specifično za skandinavske zemlje. Breivikov status je između osumnjičenika i optuženog. Za sada policija protiv Breivika razmatra optužbu za terorizam, za što bi mogao biti osuđen maksimalno na 21 godinu zatvora. Norveška policija kani Andersa Behringa Breivika optužiti za zločine protiv čovječnosti pošto je priznao da je počinio pokolj 76 ljudi u Oslu i okolici, a u tom bi slučaju mogao dobiti kaznu zatvora do 30 godina.
OSLO
Norveška policija objavila je u četvrtak da je obustavila potragu za nestalima na otoku Utoya, poprištu krvavog masakra prošloga petka u kojem je poginulo 68 osoba, uglavnom mladih, a koje je poubijao Anders Behring Breivik. "Mogu potvrditi da je potraga na otoku Utoya završena", kazao je predstavnik policije Hohan Fredriksen novinarima. Policija nije navela mijenja li se broj poginulih, nakon što je potraga za nestalim završena. Norveška policija također nije dala druge pojedinosti o situaciji u sjedištu vlade, koja je također bila metom Breivikova napada, jer se prethodno navodio "neodređeni broj nestalih osoba". Norveške televizijske postaje u srijedu su objavile da policija traga za još jednom nestalom osobom na Utoyi, ali taj podatak policija nije potvrdila.
PRIŠTINA
Snage NATO-a na Kosovu, Kfor, preuzele su kontrolu nad dva granična prijelaza na sjeveru Kosova, naseljenim većinskim srpskim stanovništvom, objavio je u četvrtak Kfor u priopćenju. Kfor je "preuzeo kontrolu i odgovornost" nad graničnim prijelazima Jarinje i Brnjak, dodaje se u priopćenju. Granični prijelaz Jarinje između Kosova i Srbije u srijedu navečer je gorio nakon što ga je zapalila skupina mladića s pokrivenim licima, pristigla iz pravca Kosovske Mitrovice. Kako je prenijela srbijanska državna televizija RTS, više desetaka mladića srpske nacionalnosti došlo je iz pravca Kosovske Mitrovice te zatražilo da se okupljeni udalje od prijelaza, a potom počelo rušiti i paliti objekt na prijelazu. Kosovska vlada izvršila je akciju kako bi provela zabranu uvoza srpskih proizvoda koja je donesena kao odgovor na srpsku blokadu kosovskog izvoza. Srbija je zatražila hitno održavanje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a povodom najnovijeg razvoja događaja na Kosovu, nakon čega je, po riječima neimenovanog diplomata, odlučeno da u četvrtak budu održane konzultacije "iza zatvorenih vrata" o stanju na Kosovu. Francuska je u četvrtak "osudila nasilje počinjeno na sjeveru Kosova" i pozvala na "hitan prestanak svakog nasilja", objavilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova.
ZAGREB/BEČ
Medijska organizacija jugoistočne Europe (SEEMO) sa sjedištem u Beču, članica Međunarodnog novinarskog instituta (IPI), oštro je u četvrtak osudila najnoviji val nasilja protiv novinara na sjeveru Kosova, priopćila je ta organizacija. Tri novinara pretučena su tijekom posljednjih incidenata na graničnom prijelazu Jarinje između Srbija i Kosove, od čega je jedan teško ozlijeđen s ozljedama glave, navodi SEEMO. Novinarsku ekipu srbijanske agencije Tanjug napali su 27. srpnja lokalni stanovnici kod sela Leposavić na sjeveru Kosova. Pritom je najteže stradao fotograf kojem su napadači kamerom razbili glavu, a lakše je ozlijeđen još jedan član ekipe. U odvojenom incidentu, Bojan Boživić s albanske televizije Klan također je napadnut, a njegov fotoaparat razbijen na Sjeveru Kosova, prenosi SEEMO pozivajući se na Udrugu profesionalnih novinara Kosova.
YANGON
Oporbena čelnica Aung San Suu Kyi pozvala je u četvrtak na primirje između vojske i nekoliko skupina etničkih pobunjenika u prvom otvorenom pismu novom predsjedniku Mijanmara Theinu Seinu. "Iskreno pozivam na trenutačno primirje i mirno rješenje sukoba, u interesu svih etničkih skupina zemlje", napisala je u tom pismu upućenom i predstavnicima manjina. Brojne manjinske skupine, koje predstavljaju trećinu od 50 milijuna stanovnika Mianmara, nikada se nisu pomirili sa središnjom vlasti od neovisnosti zemlje 1948. godine. Od tada traje građanski rat Yangona s nekim skupinama, koje traže više prava i autonomije. Posljednjih mjeseci su se intenzivirali sukobi s nekoliko manjina na sjeveru i istoku zemlje.
KANDAHAR
Najmanje devetnaest osoba je ubijeno, a 35 ih je ranjeno u četvrtak u napadu afganistanskih pobunjenika na vladine zgrade u južnoj nemirnoj pokrajini Uruzgan, objavili su bolnički izvori. "Za sada znamo da je 19 ljudi poginulo, a 35 ranjeno, uključujući vojnike i civile. Nažalost, među mrtvima je i jedan novinar", rekao je Khan Agha Nehakhil iz lokalne bolnice. Šest bombaša samoubojica napalo je stožer pokrajinske vlade i policijsku postaju u Tirin Kotu, galvnom gradu Uruzgana. Dužnosnici kažu da su najmanje trojica detonirala eksploziv nakon čega je uslijedila razmjena vatre između policajaca i preostalih napadača.