DEN HAAG/ZAGREB - Haaški sud (ICTY) u četvrtak je odredio suca za prvo pojavljivanje optuženika Gorana Hadžića, koji bi mogao biti izručen već u petak, kao i tri člana Raspravnog vijeća II pred kojim će se voditi postupak protiv bivšeg čelnika pobunjenih Srba u Hrvatskoj, optuženog za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene nad Hrvatima u istočnoj Slavoniji tijekom 1991. i 1992. godine. Južnokorejski sudac O-Gon Kwon, potpredsjednik ICTY-a i vršitelj dužnosti predsjednika suda, sebe je imenovao za suca koji će voditi prvo pojavljivanje Hadžića pred ICTY-em, u nalogu objavljenom na web stranici suda. U drugom nalogu s kojim je odredio da se vođenje predmeta Hadžić povjerava Raspravnom vijeću II, sudac O-Gon je u tročlano vijeće imenovao suce Burtona Halla s Bahama, belgijskog suca Guy Delvoiea i suca Antoine Kesia-Mbe Mindua iz DR Konga. Uhićeni haaški optuženik Goran Hadžić saslušan je u srijedu pred istražnim sucem Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, nakon čega je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za njegovo izručenje Haagu.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica eurozone postigli su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Dogovorili smo se da ćemo podržati novi program za Grčku i zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem", rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita. Drugi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebao zaustaviti daljnje širenje dužničke krize, predviđa znatno smanjenje njezina duga te produljenje roka otplate zajmova sa sedam i pol na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 posto. Novi program pomoći za Grčku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od čega će 109 milijardi osigurati EU i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.
LONDON - Možda isključivo vojni pritisak ne može završiti rat u Libiji, ali ni diplomacija se nije pokazala kao brži put prema miru kojemu se nadaju zemlje Zapada. Ako se neadekvatno primijeni, diplomacija bi mogla čak i usporiti postizanje nužnog sporazuma, kažu analitičari. Koliko je taj politički put postao klizak za Zapad pokazalo se u srijedu kad je Francuska, vodeća zemlja koalicije koja napada snage Moamera Gadafija, priopćila da Gadafi smije ostati u Libiji ako se odrekne vlasti. Ta ideja što ju je izrekao francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe neprihvatljiva je mnogima među pobunjenicima koji inzistiraju da Gadafi završi 41-godišnju vladavinu i ode iz zemlje. Ideja nije ni u skladu s nalogom za uhićenje Gadafija što ga je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu zbog zločina protiv čovječnosti što su ih navodno počinile Gadafijeve snage protiv civilnih prosvjednika. Juppeova ideja zorno pokazuje koliko je Gadafijeva upornost i izdržljivost razvodnila ambicije Zapada četiri mjeseca nakon početka NATO-ovih zračnih udara i pet mjeseci od početka ustanka u Libiji.
CAPE CANAVERAL - Posada američkog raketopalna Atlantis uz ponos na uspješnu misiju s tugom se oprostila od letjelice i 30-godišnjeg NASA-inog programa 'space shuttlea', izvijestili su u četvrtak mediji. Američki svemirski brod Atlantis sa četiri člana posade sigurno se spustio u Floridu u četvrtak pred zoru, čime je završen američki 'space shuttle' program, 30 godina nakon prvog leta u okviru tog programa. Atlantis je u četvrtak završio svoju 33. i posljednju misiju na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) koja je trajala 13 dana i tijekom koje je trebalo dopremiti potrebnu opremu za istraživački laboratorij. "Ne kažem da ćete vidjeti pilote vojnih zrakoplova kako plaču ili tako nešto", rekao je pilot Atlantisa Doug Hurley agenciji Reuetrs prije lansiranja ranije ovoga mjeseca. "No u kokpitu neće biti kamera, tako da se i to može dogoditi", dodao je. Hurley, 44-godišnji pukovnik američke vojske novinarima je nakon slijetanja priznao da im se "stisnulo grlo više puta tijekom misije", naveo je Reuters.