ZAGREB
Haaško je tužiteljstvo proširilo optužnicu protiv Gorana Hadžića, koji će se prvi put pred sudom pojaviti u ponedjeljak u 16 sati, potvrdio je u petak glavni tužitelj Serge Brammertz, ali riječ je o "uobičajenom ažuriranju nakon uhićenja optuženika". Dopunjena će optužnica biti dostupna već od petka poslije podne, najavio je Brammetz na konferenciji za novinare na kojoj je najavio i Hadžićevo prvo pojavljivanje pred sucem i izjašnjavanje o krivnji, koje će se održati u ponedjeljak u 16 sati, iako je prije bilo objavljeno da će to biti u 12 sati. "Opća je praksa Tribunala da ažurira optužnicu kad nekoga uhite". Dopune su bile nužne, rekao je, kako bi se neke stvari objasnile, "ali danas će sve biti objavljeno", rekao je Brammertz. "Dodali smo neke individualne zločine i njegovu odgovornost kao nadređenoga. Riječ je o tehničkim promjenama, ali dopuna je jednostavna, pokriva isto razdoblje i područje kao i prva", rekao je Brammertz. Goran Hadžić (52), haaški optuženik i vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tijekom Domovinskog rata, "nije u rangu Karadžića, Mladića" i drugih, ali optužbe su "velike i teške", rekao je Brammertz.
ZAGREB
Posljednji haaški optuženik Goran Hadžić stigao je u Haaški sud, objavio je ICTY u petak. Posljednji preostali bjegunac stigao je u Haaški sud nakon gotovo sedam godina bijega. Hadžića su srbijanske vlasti uhitile u srijedu, a u petak je stigao u pritvorsku jedinicu u Den Haagu, priopćio je ICTY. Hadžićevo izručenje počelo je pošto je srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović potpisala ekstradicijski nalog. Prije toga su se i Hadžić i njegovi branitelji formalno odrekli prava na žalbu na odluku beogradskog suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje. Hadžić, vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tijekom Domovinskog rata, uhićen je u srijedu u blizini vojvođanskog sela Krušedola, nakon čega je prebačen u pritvorsku jedinicu beogradskog Posebnog suda. Hadžiću je u petak ujutro omogućeno da posjeti teško bolesnu majku u obiteljskoj kući u Novom Sadu. Ondje se zadržao oko sat vremena,a po neslužbenim informacijama, posjetio je i očev grob na mjesnom groblju. ICTY je bivšeg predsjednika tzv. SAO Krajine Gorana Hadžića optužio 2004. godine u 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. Hadžića (52) tereti se da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Po optužnici, "gotovo sve hrvatsko i nesrpsko stanovništvo toga područja bilo je nasilno preseljeno, protjerano ili ubijeno", kaže se u ICRY-jevu priopćenju. Konačni cilj pothvata bio je formiranje velike Srbije.
MOSTAR
Pripadnici policije BiH predat će u petak navečer kolegama iz Hrvatske Dragana Paravinju čije je izručenje započelo kasno poslije podne, potvrdio je za HINA-u izvor u policiji BiH. "Paravinja će oko 20 sati biti predan hrvatskim vlastima, koje ga sumnjiče za ubojstvo Antonije Bilić", rekao je neimenovani policijski dužnosnik. Po njegovim riječima, Paravinja će hrvatskim policajcima biti izručen u jugozapadnom dijelu BiH zato što će biti prepraćen u pritvor u Šibeniku, budući je za slučaj nestanka Antonije Bilić zadužen Županijski sud u Šibeniku. Paravinja se u BiH nalazio u pritvoru u Kuli u istočnom Sarajevu. Njegovo privremeno izručenje u petak je potpisao ministar pravde BiH Bariša Čolak kako bi se rasvijetlile okolnosti nestanka Antonije Bilić. Paravinja je nakon uhićenja u BiH policajcima u Banjoj Luci priznao da je ubio maloljetnu Drnišanku, ali je potom pred Sudom BiH opovrgnuo taj iskaz, kazavši da je priznanje ishođeno pod pritiskom.
OSLO/ZAGREB
U eksploziji u središtu Osla u petka poginulo je sedam osoba a dvije su osobe teško ranjene, rekla je policija u Oslu koja vjeruje da su ekpslozija u Oslu i napad vatrenim oružjem u kampu mladih laburista povezani. Iako su neki mediji izvijestili o petero ubijenih u napadu u kampu za mlade na otoku Utoeyi 30 kilometara od Osla, izvor iz policije je rekao da ne mogu potvrditi da u napadu ima ubijenih. Norveška javna televizija NRK objavila je da je napadač u kampu za mlade uhićen no ta informacija nije službeno potvrđena. Novinska agencija NTB izvijestila je da policija vjeruje kako su eksplozija u Oslu i napad vatrenim oružjem na Utoeyi povezani. Norveški premijer Jens Stoltenberg u telefonskoj je izjavi za norvešku televiziju TCV2 rekao da je stanje "vrlo ozbiljno". Nije otkrio gdje se nalazi jer mu je, kako je rekao, policija savjetovala da to ne kaže. Svjedoci su za Reuters izjavili da su vidjeli vojnike kako zauzimaju položaje oko središta Osla, dok agencije iz nepotvrđenih izvora prenose kako se policija boji da bi u kampu mladih socijaldemokrata na otoku Utoeyi moglo biti podmetnutih eksploziva. Zasada još nitko nije preuzeo odgovornost za napade, a premda se po obilježjima napada čini da bi mogli biti povezani s islamističkim radikalima, analitičari upozoravaju da je još prerano za donošenje zaključaka.
ZAGREB
Hrvata nema među stradalima u eksploziji u Oslu, rekao je za Hinu u petak navečer hrvatski veleposlanik u Norveškoj. "Nemamo nikakvih indicija da je bilo stradalih", rekao je veleposlanik Mario Horvatić. Po njegovim riječima, u veleposlanstvu su u petak bili neki hrvatski državljani koji su išli u šetnju središtem grada, "ali s njima smo kontaktirali i oni su dobro. Bili su udaljeni od mjesta eksplozije. Javili su se kući, sve je u redu", rekao je Horvatić. Hrvatskome se veleposlanstvu nitko nije obratio za pomoć, rekao je veleposlanik. Po njegovim riječima, u Oslu je zavladao "osjećaj straha i nesigurnosti, jer Norveška nije država u kojoj je tako što često ili uobičajeno". Policija je blokirala širi centar grada i pozvala ljude da ne odlaze na to područje i tamo se ne okupljaju.
OSLO
Nakon eksplozije u norveškoj prijestolnici Oslu na otoku Utoeyi muškarac u policijskoj odori pucao je i ranio najmanje pet osoba na skupu organizacije mladih stranke premijera Jensa Stoltenberga, izvijestili su norveški mediji. Policija je potvrdila da se incident dogodio na Utoeyi, otoku južno od Osla gdje se održavao skup mladeži Stoltenbergove Socijaldemokratske radničke stranke. "Stanje je kritično", rekao je Stoltenberg za postaju TV2. Po njegovom rasporedu norveški je premijer na tom skupu trebao u subotu održati govor a bivši premijer Gro Harlem Brundtland trebao je u petak nazočiti skupu.
U eksploziji snažne bombe nedaleko od zgrade u kojoj je sjedište norveške vlade u petak je u Oslu poginulo sedmero ljudi, a više njih je ranjeno, među kojima dvoje teško. Bomba je eksplodirala sredinom poslijepodneva usred četvrti s brojnim vladinim zgradama, a u eksploziji je oštećen i ured premijera Jensa Stoltenberga koji u tom trenutku nije bio u zgradi. NRK je javio da je bomba eksplodirala blizu ministarstva financija, u neposrednoj blizini sjedišta norveške vlade i redakcije najvećeg norveškog tabloida VG. U zgradi ministarstva nafte, koje se također nalazi tamo, izbio je požar. Prema nekim nepotvrđenim informacijama norveških medija, ministarstvo energetike i nafte je bila meta napada, prenijela je austrijska agencija APA.
AMAN
Sirijske snage ubile su u petak najmanje jedanaestero ljudi tijekom masovnih prosvjeda protiv predsjednika Bašara al-Asada, rekli su aktivisti za zaštitu ljudskih prava i svjedoci. Petero civila ubijeno je tijekom noći u Homsu, 165 kilometara sjeverno od Damaska, kada su poslani tenkovi da zaustave prosvjede u tom gradu, rekli su svjedoci. Ostalih šestero kasnije je ustrijeljeno u prosvjedima u predgrađu Damaska Mleehi, Homsu i području Idliba na sjeverozapadu, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava i Nacionalna organizacija za ljudska prava. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava izvijestili su da snage vlasti nakon molitvi u petak na nekoliko mjesta, okrugu Medan u Damasku, Latakiji na obali, Deri na jugu i Deir al-Zoru na istoku, oružjem suzbijaju prosvjede. U petak je protiv režima Bašara al-Asada prosvjedovalo više od milijun Sirijaca, u najvećem broju u Hami i Deir al-Zoru, rekli su aktivisti. "U Deir al-Zoru prosvjedovalo je 550.000 ljudi a u Hami više od 650.000", rekao je Rami Abdel Rahman, voditelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava, i napomenuo da u ta dva grada snage sigurnosti nisu izašle na ulice, izvijestila je agencija AFP. Skupine za zaštitu ljudskih prava kažu da su Asadove snage od početka pobune ubile više od 1400 civila i da to izaziva nezadovoljstvo u većinski sunitskoj vojsci.
BAGDAD
Pet policajaca je ubijeno i 17 ljudi je ranjeno u petak u napadima u Bagdadu i Bakubi, naveli su dužnosnici policije. U Mansuru, u zapadnom dijelu Bagdada u eksploziji bombe su poginula dva policajca a osam ljudi je ranjeno, među kojima 4 policajca, naveo je izvor ministarstva unutrašnjih poslova. U Bakubi, 60 km sjeveroistočno do Bagdada nepoznate osobe su pucale na čuvare ulaza unutar zidina gdje se nalazi sjedište jedne turske trvtke, pri čemu su ubijena tri policajca i ranjen jedan, prema izvoru lokalne policije.
MADRID
Bivši vojni vođa baskijske oružane organizacije ETA-e Garikoitz Aspiazu Rubina, poznat kao"Txeroki", osuđen je u petak na 377 godina zatvora za 21 pokušaj ubojstva i terorizam, objavilo je španjolsko pravosuđe. Garikoitz Aspiazu Rubina je u svibnju privremeno prebačen iz Francuske u Španjolsku na traženje španjolskog pravosuđa.
LONDON
Britanski premijer David Cameron u petak je rekao da postoje pitanja na koja James Murdoch mora odgovarati pred parlamentom, pozvavši tvrtku News International, kojoj je Murdoch mlađi na čelu, da uvede reda u svoje poslovanje. Predsjednik vlade to je rekao nekoliko sati nakon što su dvojica bivših zaposlenika optužila mlađeg sina Ruperta Murdocha da je lagao na saslušanju u utorak pred parlamenternim povjerenstvom. Laburistički zastupnik Chris Bryant zatražio je za Ruperta i Jamesa Murdocha suspenziju s dužnosti u upravi News Corpa.
MOSTAR
Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH podržalo je plan rada Glavnog vijeća koje je predvidjelo uspostavu lobističkih ureda ove hrvatske institucije u svijetu, priopćeno je nakon sjednice održane u petak u Mostaru. Kako navode iz HNS-a prihvaćena je inicijativa hrvatskog iseljeništva za pomoć pri otvaranju ureda Hrvatskog narodnog sabora BiH u Washingtonu, Bruxellesu i Berlinu. Ovi bi uredi imali lobističku ulogu kod svjetskih administracija oko potrebe izjednačavanja položaja Hrvata u odnosu na Srbe i Bošnjake u BiH.