SARAJEVO - Hrvatski predstavnici u politici i tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini također snose odgovornost zbog činjenice da Hrvati u toj zemlji nemaju status jednakopravnog naroda, izjavio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić upozorivši kako je ipak temeljni problem to što je i domaćim i međunarodnim političarima očevidno najlakše ignorirati prava Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda i tako rješavati odnose između druga dva brojnija naroda. U intervjuu, kojega su u srijedu objavile banajlučke "Nezavisne novine", kardinal Puljić je istaknuo kako će svaki narod u BiH živjeti u strahu za svoja prava sve dok se u toj zemlji ne uspostave mehanizmi zaštite jednakih prava na svim razinama. Kao primjer naveo je izborni zakon u BiH. "Svima je jasno da je taj izborni zakon nepravedan, a moćnici ovog svijeta još više produbljuju tu nepravdu. Narodu nije jasno kakvu se to državu pravi: onih koji su jači ili onih kojima međunarodna zajednica da zeleno svjetlo", kazao je vrhbosanski nadbiskup dodajući kako je i sam u čudu kakva se to država u BiH stvara. Upozorio je kako u BiH i dalje funkcioniraju huškački mehanizmi, posebice kroz medije koji gotovo otvoreno pozivaju na sukobe, čime se stvara dodatna nacionalna netrpeljivost. Kardinal Puljić pozdravio je poboljšanje odnosa u regiji i učestale susrete dužnosnika iz Hrvatske i Srbije istaknuvši da se ne može živjeti od mržnje nego od uvažavanja i suradnje.
MOSKVA - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zatražio je na sastanku s čelnicima 27 velikih ruskih tvrtki, održanom iza zatvorenih vrata, da izaberu koga bi htjeli za budućeg ruskog predsjednika, njega ili Vladimira Putina, tvrdi u srijedu dnevnik Vedomosti. Po pisanju lista koji se poziva na neimenovanog sudionika sastanka u ponedjeljak, aktualni šef države ocijenio je da bi veliki privrednici odsad trebali birati između politike modernizacije za koju se zalaže Medvedev i kontinuiteta koji utjelovljuje premijer Putin. Medvedev je na nedavnom gospodarskom skupu rekao da se rusko gospodarstvo mora modernizirati želi li izbjeći stagnaciju.
"Predsjednik nam je dao na znanje, na delikatan, ali nedvosmislen način, da je došao trenutak da poslovni svijet odabere koga želi za predsjednika: Medvedeva ili Putina", kazao je sudionik sastanka. "To je bilo toliko neočekivano da sam ostao zaprepašten", dodao je on. Sastanak je bio posvećen manjku ulaganja zbog odljeva kapitala iz Rusije od početka godine, a onda je Medvedev iznenada načeo temu predsjedničkih izbora. Pisanje Vedomosti sugerira da Medvedev želi potporu poslovne zajednice u polutajnoj borbi njega i Putina za predsjedničku nominaciju na izborima sljedeće godine.
KARZ - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai gorko je plakao i ljubio lice svog mrtvog polubrata dok su ga tisuće drugih ožalošćenika promatrale na pogrebu Ahmeda Valija Karzaija u srijedu, čije je ubojstvo dan prije ostavilo vakuum u vlasti na nasilnom na afganistanskom jugu. Valija Karzaija, predsjednikova polubrata i jednog od najmoćnijih i najkontroverznijih ljudi na jugu zemlje, ubio je dugogodišnji obiteljski zaštitar u njegovoj kući u Kandaharu. Predsjednik Karzai, koji je doletio u Kandahar nekoliko sati nakon ubojstva, prevodio je pogrebnu povorku nekoliko tisuća ljudi koja je pod jakim mjerama osiguranja hodala od središta grada do Karza, sela iz kojeg potječe pleme Karzaija, udaljenog dvadesetak kilometara. Karzaija su pratili članovi obitelji i neki od najutjecajnijih afganistanskih čelnika, uključujući i najmanje jednog mogućeg nasljednika Valijeve neslužbene titule vladara južnog Afganistana, Gul Agu Šerzaija, aktualnog guvernera pokrajine Nangarhar. Predsjednik Karzai kleknuo je pored groba svog polubrata, držeći njegovu ruku i grcajući u suzama dok ga njegovi suradnici nisu podigli, upozorivši da televizijske kamere snimaju svaki njegov pokret. Odgovornost za Valijevo ubojstvo preuzeli su talibani, ali sigurnosne službe zasad nisu sigurne jesu li oni stvarno upleteni u to. Tjelohranitelja koji je ubio Karzaija na licu su mjesta odmah ubili njegovi ostali čuvari.
TOKIO - Japanski premijer Naoto Kan izjavio je u srijedu da bi Japan trebao smanjiti ovisnost o nuklearnoj energiji i težiti društvu koje može bez nje. S obzirom na težinu nesreće u Fukushimi "ne možemo više podržavati tezu da dosad vođena politika jamči sigurnost eksploatacije nuklearne energije. Moramo osmisliti društvo koje može bez nje", rekao je na konferenciji za tisak. Kan ocjenjuje da treba temeljito preispitati energetsku politiku zemlje koja je prije krize u Fukushimi predviđala porast udjela nuklearne energije u ukupnoj energetskoj proizvodnji na više od 50 posto do 2030. godine, nasuprot sadašnjih 30 posto. Kan se zalaže za "postupno smanjenje" udjela nuklearne energije u korist obnovljivih energija (solarna, energija vjetra, itd.) s ciljem potpunog prelaska na njih. Premijer nije iznio datum do kojeg bi to moglo doći.