BRUXELLES - Čelnici zemalja članica eurozone postigli su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Dogovorili smo se da ćemo podržati novi program za Grčku i zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem", rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita. Drugi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebao zaustaviti daljnje širenje dužničke krize, predviđa znatno smanjenje njezina duga te produljenje roka otplate zajmova sa sedam i pol na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 posto. Novi program pomoći za Grčku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od čega će 109 milijardi osigurati EU i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor. Smanjivanju grčkog duga pridonijet će i privatni vjerovnici, što je od početka tražila Njemačka. Međutim, sudjelovanje privatnog sektora ograničeno je samo na pomoć Grčkoj, ne i za druge zemlje u teškoćama. Privatnom sektoru, bankama, osiguravajućim društvima i investicijskim fondovima, ponuđene su tri moguće opcije njihova sudjelovanju u paketu pomoći. Svaka od tih opcija predviđa djelomičnu nesposobnost otplate dugova, o čemu se u EU-u do sada kategorički odbijalo razmišljati.
ATENA - Većina grčkih medija pohvalila je u petak "pojas za spašavanje" ponuđen toj zemlji na jučerašnjem summitu eurozone, ali je ipak bila suzdržana glede posljedica sudjelovanja privatnog sektora i rizika od "djelomičnog neispunjenja obveza". "Novi Marshallov plan za Grčku, nova zraka nade", piše na naslovnici dnevnika Ta Nee. "Usprkos velikom kašnjenju, Europa je pronašla odvažno rješenje uklonivši opasnost od stečaja Grčke i ujedno zaštitivši euro". Gospodarski dnevni list Naftemporiki naglašava da su odluke "važne za zaštitu Grčke koja će ipak biti svrstana u skupinu djelomičnog stečaja". Dnevnik lijevog centra Etnos naziva dogovor "pojasom za spašavanje Grčke i eura". "Riječ je o važnom koraku u dobru smjeru, ali će primjena plana biti tegobna i mučna jer zahtijeva velika jamstva Grčke", ocjenjuje Etnos. "Velika doza kisika za Grčku i euro", poručuje liberalni Katimerini koji ipak ističe "nužnost nastavka reforma u zemlji, provođenja plana privatizacija i borbe s rasipanjem državnog novca". Kritičnija Elefthorotipija (ljevičarska) drži da će zemlja "30 godina prolaziti tunelom" i biti izložena "međunarodnom nadzoru uz opasnost od djelomičnog stečaja". List dodaje da je "pitanje vode li odluke rješenju problema ili njegovu cementiranju".
TOKIO - Japan je spreman, ukaže li se potreba, i dalje kupovati obveznice europskih država kako bi pomogao eurozoni pogođenoj dužničkim problemima, kazao je u petak japanski ministar financija. Japan će po potrebi dalje ulagati u Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), nakon što je već kupio oko 20 posto obveznica koje je taj fond izdao od siječnja, kazao je ministar financija Yoshihiko Noda. "Želimo dati doprinos Europskom fondu za financijsku stabilnost kao do sada ako bi time pomogli stabilizaciji gospodarstava EU-a", kazao je Noda. Njegove izjave uslijedile su nakon što su čelnici 17 država eurozone dogovorili novi paket pomoći Grčkoj u vrijednosti 109 milijardi eura, u kojem će sudjelovati banke i privatni ulagači. Japanska vlada je u kupovinu EFSF-ovih obveznica u siječnju i lipnju ukupno dosad uložila 2,68 milijardi eura, objavilo je tamošnje ministarstvo financija.
MUENCHEN - Poslovno povjerenje u Njemačkoj pogoršano je u srpnju više nego što su ekonomisti očekivali, pokazalo je pozorno praćeno izvješće njemačkog instituta Ifo. Ifo indeks poslovne klime toga instituta, temeljen na ispitivanju oko 7.000 njemačkih izvršnih direktora, u srpnju je pao na 112,9 bodova, najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci. U lipnju je iznosio 114,5 bodova. Analitičari su očekivali manji pad. U istraživanju Reutersa u kojem je sudjelovalo 40 ekonomista u prosjeku je prognoziran pad toga indeksa na 113,8 bodova. Njemački institut anketu je proveo prije nego što je postignut dogovor o novom paketu pomoći Grčkoj, a njezini rezultati najnoviji su u nizu pokazatelja koji upućuju na usporavanje oporavka u najvećem gospodarstvu eurozone. Ocjene sadašnjih prilika u gospodarstvu, kao i očekivanja izvršnih direktora za idućih šest mjeseci također su pogoršani, pokazalo je izvješće njemačkog instituta. Ifo indeks sadašnje situacije u srpnju je tako pao na 121,4 boda, s lipanjska 123,3 boda, dok je indeks očekivanja poslovnih čelnika pao na 105 bodova, sa 106,3 boda u lipnju.
NEW YORK - Utjecajniji američki dnevnik The New York Times u četvrtak je objavio da je u drugome tromjesečju 2011. ostvario 120 milijuna dolara jer prihod od digitalne pretplate nije nadoknadio strmoglavi pad prihoda od tiskanih izdanja. Ukupan prihod pao je za 2,2 posto u odnosu na godinu prije kad je iznosio 577 milijuna dolara. Zarada od oglašavanja pala je četiri posto, a naklada se drži, kaže se u izvještaju o prihodima. Neto gubitak uglavnom je posljedica otpisa 161 milijuna dolara u regionalnim novinama te tvrtke izdavača NY Timesa. Novine ne uspijevaju zadržati oglašivače, jer čitatelji sve više vijesti dobivaju s interneta. Tvrtka izdavač New York Timesa je objavila da neto gubitak iznosi 81 cent po dionici. Analitičari su očekivali zaradu od devet centa po dionici. Bez otpisa imovine tvrtka bi bila zaradila 12 centa po dionici. Izvještaj od četvrtka pružio je uvid u novi sustav online plaćanja New York Timesa koji je uveden u ožujku, ne bi li se izvuklo više od popularne internetske stranice tih novina. Tvrtka je objavila da je s krajem lipnja NYTimes.com imao ukupno 281 tisuću pretplatnika.
SEATTLE - Najveći svjetski proizvođač softvera Microsoft ostvario je u proteklom tromjesečju rekordne prihode, no prihodi od prodaje Windows operacijskog sustava bili su manji nego godinu dana prije, što je posljedica pada prodaje kompjutora koji koriste taj sustav. Ukupni prihodi Microsofta porasli su u drugom kvartalu za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 17,4 milijarde dolara, objavila je američka kompanija. To su nešto veći prihodi nego što su analitičari očekivali. Prodaja najvećeg Microsoftovog odjela Office software, koji razvija popularne programe kao što su Outlook i Excel, porasla gotovo 8 posto, na 5,78 milijardi dolara. Rast prihoda zahvaljuje se i povećanoj prodaji softvera i servera poslovnim korisnicima, kao i prodaji Xbox 360 konzole za video igre. S druge strane, prodaja Microsoftovog Windows i Windows Live odjela blago je pala. Prihodi tih odjela iznosili su u proteklom kvartalu 4,74 milijarde dolara, dok su u istom lanjskom razdoblju bili 4,78 milijardi. To je već treće tromjesečje za redom kako prodaja tog odjela slabi. Dobit Microsofta dosegnula je u proteklom tromjesečju 5,87 milijardi dolara, ili 69 centa po dionici, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 4,52 milijarde dolara, ili 51 cent po dionici.
LONDON - Cijene nafte porasle su u petak na londonskom tržištu iznad 118 dolara, zahvaljujući najnovijem potezu u rješavanju dužničke krize u eurozoni i naznakama napretka u pregovorima o smanjenju američkog deficita. Tako je cijena sirove nafte na londonskom tržištu porasla za 53 centi, na 118,04 dolara za barel, nakon što je nakratko dosegnula 118,35 dolara. Barel nafte na američkom tržištu poskupio je za 29 centi, na 99,42 dolara. "Riječ je o kombinaciji boljeg raspoloženja, slabijeg dolara, manjeg straha od rizičnih ulaganja te nekih pozitivnih vijesti s područja gospodarstva", rekao je Eugen Weinberg, analitičar frankfurtskog Commerzbanka. U četvrtak su na hitnom summitu čelnici eurozone postigli dogovor o drugom po redu paketu pomoći prezaduženoj Grčkoj vrijednom 158 milijardi eura. EU i Međunarodni monetarni fond pritom će osigurati 109 milijardi eura, a privatni sektor s otprilike 50 milijardi eura. Cijene nafte također su dobile podršku od znakova napretka u pregovorima između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu o smanjenju proračunskog deficita i povećanja razine zaduživanja države. Odluka Međunarodne agencije za energetiku (IEA) da više neće posezati u strateške rezerve nafte također je poduprla cijene nafte.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali, poglavito zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica u bankovnom sektoru, nakon što je ulagače umirio postignuti dogovor o novom paketu pomoći Grčkoj. Pritom je indeks Londonske burze Ftse porastao za 0,83 posto, na 5.948 bodova, frankfurtski DAX za 0,54 posto, na 7.329 bodova, a pariški CAC za 0,69 posto, na 3.843 bodova. Na hitnom summitu u Bruxellesu u četvrtak su čelnici 17-člane eurozone postigli dogovor o novom paketu pomoći Grčkoj, ukupne vrijednosti 158 milijardi eura. Iznos od 109 milijardi eura osigurat će EU i MMF, a preostalih 49 milijardi privatni sektor. Najveći dobitnici danas su zabilježeni u europskom bankovnom sektoru, predvođenom grčkim bankama čije su dionice u prosjeku ojačale za 9,6 posto, čime je njihov dobitak od početka tjedna dosegnuo oko 20 posto. Automobilski sektor je također zabilježio dobitke. Švedski je proizvođač kamiona Volvo ostvario 7,9-postotni rast cijene dionice nakon objave dobrih poslovnih rezultata. Pridružio im se i njemački Volkswagen i francuski Peugeot, čije su dionice ojačale 2,5 i 2,1 posto.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica porasle, zahvaljujući dogovoru čelnika Europske unije o drugom paketu pomoći Grčkoj i napretku u pregovorima između Bijele kuće i Kongresa o povećanju dozvoljene razine državnog zaduživanja. Dow Jones indeks skočio je 1,21 posto, na 12.724 boda, dok je S&P 500 porastao 1,35 posto, na 1.343 boda, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 2.834 boda. Na jučerašnjem izvanrednom summitu čelnici eurozone postigli su dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, za koji će većinu sredstava, 109 milijardi eura, osigurati EU i Međunarodni monetarni fond. U toj pomoći sudjelovat će i privatni sektor, s otprilike 50 milijardi eura, i to tako da će banke produžiti rokove dospijeća grčkih obveznica, zamijeniti postojeće za nove obveznice s nižim kamatama i ponuditi Grčkoj da otkupi obveznice po nižim cijenama.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros znatno porasle, dok je tečaj eura prema dolaru skočio na najvišu razinu u dva tjedna, što se zahvaljuje dogovoru čelnika Europske unije o drugom paketu pomoći Grčkoj. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na dobitku 1,2 posto, a više od 1 posto skočile su i cijene dionica u Hong Kongu te Australiji. Burzovni indeksi u Šangaju, Južnoj Koreji i Singapuru porasli su između 0,4 i 0,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,1 posto. Jučerašnji dogovor čelnika 17 članica eurozone o drugom paketu pomoći Grčkoj ohrabrio je ulagače, s obzirom da je tržište već dulje vrijeme bilo pod pritiskom strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni. EU i Međunarodni monetarni fond odobrit će Grčkoj pomoć od 109 milijardi eura, otprilike isto kao i u prvom paketu pomoći prije godinu dana, a u ovoj akciji sudjelovat će i privatni sektor, s otprilike 50 milijardi eura. Dionica HSBC-a, banke koja je osjetljiva na događaje u eurozoni, poskupila je jutros gotovo 3 posto, čime je znatno pridonijela rastu indeksa u Hong Kongu.