BEČ - Lijesovi s posmrtnim ostacima Otta von Habsburga, zadnjeg nasljednika austrijskog carskog trona, i njegove supruge Regine položeni su u subotu navečer u carsku grobnicu u kripti Kapucinske crkve u Beču. Na posljednji ispraćaj Otta von Habsburga u subotu su u Beč stigli brojni predstavnici europskih kraljevskih kuća među kojima švedski kraljevski par Carl XVI. Gustaf i Silvia, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i njegova supruga Marie, luksemburški nadvojvoda Henri, belgijska princeza Astrid, bivši kraljevi Rumnjske, Michael I., i Bugarske, Simeon II. Belgijsku, britansku i španjolsku kraljevsku kuću predstavljaju prinčevi i princeze. Među predstavnicima politike na pogrebu su bili predsjednik Europskog parlamanta Jerzy Buzek, gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili, makedonski premijer Nikola Gruevski, češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg te najviši predstavnici austrijske politike uz predsjednika države Heinza Fischera. Hrvatsku je predstavljao veleposlanik u Beču Gordan Bakota. Posljednji ispraćaj Otta von Habsburga počeo je u subotu popodne misom u bečkoj katedrali svetoga Stjepana. Misu je predvodio bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn kao predstavnik pape Benedikta XVI. uz sudjelovanje biskupa iz svih bivših krunskih zemalja Austro-ugarske monarhije. Potom su posmrtni ostaci bračnog para Otta i Regine von Habsburg uz zvuk fanfara i u pratnji svečane povorke prešli 2,4 km dugu rutu preko Grabena, Kohlmarkta i Michaelerplatza do Heldenplatza, gdje je u znak počasti biti ispaljen 21 plotun. Po agenciji APA-i, u povorci je bilo 3500 ljudi, a duž rute promatralo ju je oko 10 tisuća ljudi. U skladu s habsburškom tradicijom, urna sa srcem Otta von Habsburga u nedjelju će biti položena u benediktinskoj opatiji Pannonhalmi u Mađarskoj. Na toj se ceremoniji očekuje i mađarski državni vrh predvođen predsjednikom Palom Schmittom, javlja agencija MTI.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama primio je u subotu u Bijeloj kući tibetanskog duhovnog vođu Dalaj lamu, iako je Peking još jutros tražio otkazivanje tog sastanka, kojim navodno Washington dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost Kine i njezin suverenitet na Tibetu. Bijela Kuća je kratko priopćila da je predsjednik Obama primio Dalaj lamu, a jedan tibetanski izvor za AFP dodao da dvojica dobitnika Nobelove nagrade za mir nisu razgovarala u Ovalnom uredu, što je rezervirano za šefove država ili vlada. Sastanak je bio zatvoren za novinare i fotografe.
BERLIN - Ugledna njemačka nagrada za promicanje slobode i demokratskih promjena ove godine ipak neće biti dodijeljena jer je izbor ruskog premijera Vladimira Putina za laureata pretrpio žestoke napade medija i političara, javlja u subotu Reuters. "Ove se godine nagrada neće dodijeliti", izjavio je glasnogovornik odbora za dodjeluju nagrade Quadruga. "Vidjet ćemo što će biti sljedeće godine", dodao je. Odbor je priopćio da je bio zabrinut zbog "lavine kritika u medijima i političkim krugovima", uključujući i političare iz vladajuće koalicije, zbog prijedloga da se nagrada dodijeli Putinu, pa je Quadruga, nagrada koja se dodjeljuje od 2003. godine, prvi put povučena. Putin, bivši špijun KGB-a, predložen je za nagradu zbog doprinosa stabilnosti i pouzdanosti njemačko-ruskih odnosa. Na taj prijedlog reagirale su i ruske oporbene skupine koje poručuju da je Putin ograničio građanska prava i vršio represiju tijekom dvaju predsjedničkih mandata od 2000. do 2008. godine. Dosadašnji dobitnici ove nagrade, među ostalima, jesu bivši sovjetski čelnik Mihail Gorbačov, bivši češki predsjednik Vaclav Havel, turski premijer Recer Payyip Erdogan i grčki premijer George Papandreu.
ISTANBUL - Američka državna tajnica Hillary Clinton u subotu je izjavila da Turska može poslužiti kao demokratski model za Bliski istok, upozorivši, međutim, na ograničavanje slobode medija i slobode izražavanja u toj zemlji. "Ljudi diljem Bliskog istoka i sjeverne Afrike pokušavaju izvući pouke iz iskustva Turske", rekla je Clinton prilikom susreta s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom. Iako smatra da Turska predstavlja dobar politički i gospodarski model za zemlje spomenutih regija, Clinton je upozorila na najnovija uhićenja više desetaka novinara što, kako je istaknula, odudara od ostvarenog napretka na političkom i gospodarskom planu. "Mislim da ova uhićenja novinara nisu u interesu Turske. Čini mi se da to nije u skladu s napretkom koji je zemlja postigla na ostalim područjima", kazala je Clinton. Osvrnula se i na problem Cipra i ocijenila da njegov status "ne koristi nikome". "Željeli bismo vidjeti jednu federaciju s dvije zajednice i dvije zone, i željeli bismo je vidjeti što je prije moguće", rekla je Clinton zaključujući dvodnevni posjet Turskoj.