PARIZ - Međunarodna agencija za energiju (IEA) pojačala je u četvrtak pritisak na Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC), povisivši prognozu o potražnji za njezinom naftom u drugoj polovini godine. U novom mjesečnom izvješću IEA je povisila prognozu o potražnji za OPEC-ovom naftom u ovoj godini za 400 tisuća barela dnevno, na ukupno 30,1 milijun barela dnevno. Glavni tajnik OPEC-a Abdulah al-Badri na ovotjednom Svjetskom energetskom i klimatskom samitu je upozorio da "strateške rezerve imaju svoju svrhu i ne bi se trebale koristiti kao oružje protiv OPEC-a". IEA je pak u petogodišnjim prognozama koje je objavila paralelno mjesečnom izvješću o tržištima procijenila da se proizvodnja u Libiji neće vratiti na razine iz razdoblja prije rata prije 2014. "Izgubili smo 1,5 milijuna barela dnevno libijskih proizvodnih kapaciteta, temeljna je potražnja istodobno veća, a rezervni su kapaciteti nagriženi", tumači čelnik IEA-inog odjela za naftnu industriju i tržišta David Fyfe.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na londonskom tržištu iznad 114 dolara, poduprte većim kupovinama nakon jučerašnjeg oštrog pada, no pritisci na njihovo daljnje slabljenje ostaju s obzirom na veće zaziranje ulagača od rizika i snažan dolar. Cijena barela nafte na londonskom tržištu za isporuke u kolovozu, nakon jučerašnjeg isteka ugovora za isporuke u srpnju, porasla je za 1,03 dolara i iznosila je 114,04 dolara. Na njujorškom tržištu barel je poskupio 49 centa, na 95,3 dolara. Podršku cijenama pružio je veći od očekivanog pad američkih zaliha u prošlom tjednu, pokazali su podaci američke vlade. Trgovci i analitičari su pak mišljenja da opći trend ostaje silazan s obzirom na novi val loših gospodarskih pokazatelja iz SAD-a, grčku dužničku krizu i pojačanu nesklonost ulagača rizičnijoj imovini, zbog čega su se ulagači okrenuli sigurnom utočištu, američkom dolaru.
BRUXELLES - Ključni odbor Europskog parlamenta podupro je imenovanje guvernera talijanske središnje banke Marija Draghija za novog predsjednika Europske središnje banke (ECB). Draghijevu su kandidaturu podržala 33 člana odbora, dvoje je bilo protiv, a četiri suzdržana. Svi će zastupnici EP-a biti pozvani da glasaju o kandidaturi talijanskog guvernera 23. lipnja, na dan početka samita EU-a na kojem će čelnici objaviti konačnu odluku o tom pitanju. Ukoliko njegova kandidatura bude prihvaćena, Draghi će u jesen zamijeniti na čelnoj poziciji u ECB-u Francuza Jeana-Claudea Tricheta, preuzimajući uzde u ključnom trenutku za eurozonu, s obzirom na prijetnju grčke insolventnosti usprkos obnovljenim nastojanjima da se Ateni pomogne. Pritom analitičari i političari, uključujući sadašnje čelništvo ECB-a čiji je Draghi član, upozoravaju da bi takav ishod utjecao na tržišta kapitala i možda ugrozio stabilnost cijele eurozone.
BRUXELLES - Europski ministri prometa usvojili su u četvrtak nova pravila za transparentniji i konkurentniji željeznički sektor u Uniji, priopćila je Europska komisija. Nova pravila trebala bi omogućiti pošten pristup željezničkoj infrastrukturi i uslugama vezanim uz željeznicu, jačanje ovlasti nacionalnih regulatora i stvaranje boljeg regulatornog okvira koji bi trebao stimulirati javna i privatna ulaganja u željeznice. "Nova pravila imaju za cilj zatvaranje rupa u propisima koje omogućuju diskriminaciju novih konkurenata i sprečavaju operatere da pružaju nove i inovativne usluge", rekao je europski povjerenik za promet Siim Kallas. Direktiva bi trebala povećati konkurenciju u željezničkom sektoru transparentnijim uvjetima za pristup tom tržištu i lakšim pristupom uslugama vezanim uz željeznicu, poput održavanja, terminala, pružanja informacija putnicima i prodaje karata.
BRUXELLES - Tri četvrtine Europljana shvaća da je objava osobnih podataka na internetu gotovo neizbježna, ali ih također brine kako tvrtke, uključujući pretraživače interneta i društvene mreže, koriste njihove podatke, pokazalo je novo izvješće Eurobarometra. Po izvješću, 62 posto ljudi u EU-u daje minimum traženih podataka kako bi zaštitili svoj identitet, a 75 posto želi brisati osobne podatke na internetu kada to žele, tzv. pravo da budu zaboravljeni. Postoji i velika potpora mjerama na europskoj razini - 90 posto ispitanika želi jednaka prava na zaštitu podataka širom EU-a. "Većina ljudi navikla je davati osobne podatke kako bi kupovali online ili koristili društvene mreže. Ali ih i brine kako će ti podaci biti korišteni i misle da nemaju uvijek kontrolu", kazala je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding. "Zato kada moderniziram pravila o zaštiti podataka, želim izričito razjasniti da će ljudi imati pravo, a ne samo 'mogućnost', da povuku svoj pristanak na obradu podataka", dodala je. "Mnogi ljudi oklijevaju kupovati online jer ih brine privatnost. To usporava razvoj jedinstvenog europskog digitalnog tržišta i ograničava gospodarski oporavak", kazala je europska povjerenica za digitalnu agendu Neelie Kroes.