Veleposlanik Foley u svom komentaru podsjeća da je prije 20 godina i neovisnosti Hrvatske privreda bila pod državnim nadzorom i da se "hrvatski prijelaz na tržišno gospodarstvo odvijao u neubičajeno teškim uvjetima, u ratnim okolnostima dok se zemlja borila za goli opstanak". Pored toga, navodi Foley, "postupak privatizacije bio je manjkav i kontroverzan a u koristima od reformi nisu svi jednako sudjelovali" te zaključuje sa "stoga, iako je dobrim dijelom uspješno proveden, hrvatski prijelaz na slobodno tržište nije dovršen".
"Država i dalje ima golemu ulogu u gospodarstvu, na nju otpada više od 50 posto BDP-a i tako u svrhu pokrivanja deficita usisava kapital koji bi mogao biti upotrijebljen za produktivna ulaganja", primjećuje američki veleposlanik.
Hrvatska država subvencionira brojne privredne grane, ili u njima ima vlasnički udjel, te osigurava "pozamašan mirovinski sustav", piše Foley, dok su istodobno privatni ulagači, "koji bi gospodarstvu mogli ubrizgati kisik potreban za disanje, suočeni s birokratskim zaprekama, a ponekad i s negostoljubivošću na lokalnim razinama". "Naročito strani ulagači koji, suočeni s parafiskalnim nametima, skrivenim porezima i nefleksibilnim tržištem rada, jednostavno odluče svoj kapital odnijeti u druge, gostoljubivije zemlje", upozorava Foley.
Američki veleposlanik u svom komentaru izražava, međutim, uvjerenje da će Hrvatska usvojiti potrebne reforme i potpuno prijeći na tržišno gospodarstvo te da će članstvo u Europskoj uniji ubrzati te promjene.
Foley ocjenjuje kako je Hrvatskoj najpotrebnije puno korištenje njenih ljudskih potencijala te ističe da Hrvatska prosperitet može ostvariti ako njena poslovna zajednica i privatni sektor "odigraju svoju pravu ulogu motora razvoja i generatora nacionalnog bogatstva".
Najvažniji čimbenik u osobnom uspjehu i u uspjehu zemlje "nije nešto o čemu može odlučiti država ili propisati vlada ili politička stranka. To je razvoj poduzetničkog duha. Takav duh u Hrvatskoj već postoji", ističe veleposlanik Foley i postavlja pitanje postoji li ijedan razlog da se u Hrvatskoj ne ostvare poslovni uspjesi poput onog pokretača društvene internetske mreže Facebook Marka Zuckerberga ili da Hrvatska ne učini što i Indija koja je milijune ljudi zaposlila koristeći se internetskom i telefonskom povezanošću i obrazovanom radnom snagom, da bi izgradila vrlo uspješnu industriju informatičkih usluga.