Sjedinjene Države trebaju iz Iraka do kraja godine povući svih preostalih 46.000 vojnika po bilateralnom sporazumu o sigurnosti, unatoč američkoj i iračkoj zabrinutosti zbog pogoršanja sigurnosti.
Panetta, koji je u Irak doputovao iz Afganistana, Kongresu je prošloga mjeseca rekao da bi iračka vlada mogla zatražiti da određeni broj vojnika SAD-a ostane i nakon 2011. godine, no bio je oprezan u svojim izjavama novinarima u Afganistanu prije puta u Irak.
Upitan hoće li potaknuti Irak da zatraži ostanak dijela američkih snaga, Panetta je rekao kako će ih "ohrabriti da donesu odluku kako bi znali kamo idemo".
Dužnosnici SAD-a kažu da vrijeme istječe te da što Iračani duže čekaju, to će Wahingtonu biti teže odgovoriti potvrdno.
"Ništa zapravo nije potpuno nemoguće, no stvari postaju skuplje i riskantnije" kako vrijeme odmiče, rekao je novinarima jedan viši dužnosnik ministarstva obrane SAD-a uz uvjet da ostane neimenovan.
"Oni bi mogli to zatražiti od generala Austina kao posljednjeg čovjeka u Iraku u ponoć 31. prosinca, no nama bi bilo prilično teško reći 'da'", rekao je dužnosnik. General Lloyd Austin zapovjednik je snaga SAD-a u Iraku.
Pitanje ostanka američkih snaga vrlo je osjetljivo za koalicijsku vladu iračkog premijera Nurija al-Malikija. Najmanje jedna skupina u Malikijevoj krhkoj koaliciji, politički blok protuameričkog šijitskog klerika Moqtade al-Sadra, otvoreno se protivi nastavku američke vojne nazočnosti u zemlji.
Drugo političko pitanje koje zabrinjava Washignton je što Bagdad do sada nije uspio imenovati ministra obrane, te je Panetta je najavio da će to pitanje otvoriti u razgovorima s Malikijem u ponedjeljak.