ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u četvrtak u Zagrebu predsjednicu i izvršnu direktoricu Međunarodne krizne skupine Louise Arbour koja ga je upoznala s Izvještajem Međunarodne krizne skupine o BiH. Međunarodna krizna skupina je nezavisna organizacija koja radi u cilju sprečavanja i rješavanja kriznih situacija i sukoba u svijetu. Predsjednik Josipović i Louise Arbour izrazili su zabrinutost stanjem u BiH, a razgovaralo se o načinima nadilaženja problema kao i o modalitetima dugoročnog poboljšanja statusa Hrvata u BiH i implikacijama hrvatskog članstva u EU za BiH i cijelu regiju.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u četvrtak u Zagrebu zamjenika predsjednika kosovske vlade i ministra za lokalnu samoupravu Slobodana Petrovića. Hrvatski predsjednik i zamjenik predsjednika kosovske vlade izrazili su zadovoljstvo kvalitetnim i prijateljskim odnosima između dviju zemalja,te istaknuli potrebu nastavka procesa normalizacije i stabilizacije odnosa u regiji kao i važnost europske budućnosti zemalja regije. Razgovaralo se i o statusu i zaštiti nacionalnih manjina na Kosovu. Kosovski dužnosnik čestitao je predsjedniku Josipoviću na uspješnom završetku pregovora s Europskom unijom, a predsjednik Josipović podržao je kosovska nastojanja za ulazak u euro-atlantske integracije.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je u četvrtak predsjednika Knesseta Države Izrael Reuvena Rivlina. Predsjednik Josipović i predsjednik Knesseta Rivlin izrazili su zadovoljstvo vrlo dobrim bilateralnim odnosima Hrvatske i Izraela te izrazili želju za nastavkom odnosa temeljenih na međusobnom uvažavanju i prijateljstvu. U vrlo srdačnom razgovoru sugovornici su izrazili zadovoljstvo intenzivnom i dinamičnom suradnjom kao i želju za intenziviranjem gospodarskih odnosa. Predsjednik Knesseta Rivlin izvijestio je predsjednika Josipovića o političkim i sigurnosnim prilikama na Bliskom istoku kao i o aktualnom stanju mirovnog procesa. Predsjednik Josipović pružio je podršku uspostavljanju mira i sigurnosti na Bliskom istoku i izrazio potporu nastavku bliskoistočnog mirovnog procesa.
ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor sastala se u četvrtak u Banskim dvorima s predsjednikom izraelskog Knesseta Reuvenom Rivlinom koji joj je čestitao na uspješno završenim pregovorima s EU-om, istaknuo njezine zasluge u tom procesu i naglasio kako Hrvatska može biti ponosna na postignuća u 20 godina neovisnosti. Pored potrebe za jačanjem gospodarske suradnje s Izraelom, Kosor se zauzela za nastavak izraelsko-palestinskog mirovnog procesa i postizanje mira u regiji, naglasivši kako se nitko ne smije umoriti u traženju mirnog rješenja. Predsjednica Vlade je ponovno osudila negiranje holokausta. Premijerka Kosor i predsjednik Knesseta Rivlin ponovno će se susresti na Croatia Summitu u Dubrovniku,
BEOGRAD - Veselin Šljivančanin, osuđen u Haagu na 10 godina zatvora za ratni zločin na Ovčari, je nakon oslobađanja iz zatvora stigao u Beograd, javljaju mediji u Srbiji. Nakon dolaska iz Haaga redovitim letom u Beograd, Šljivančanin se, kako prenosi B92, nalazi u svom stanu u beogradskom naselju Banovom brdu. Šljivančaninov odvjetnik Goran Petronijević agenciji Beta potvrdio je da je njegov branjenik ranije pušten na slobodu te da je doputovao u Beograd, ne iznoseći detalje o dolasku. U informativnim emisijama i na informativnim internetskim portalima nema reakcija ili komentara srbijanskih političkih niti pravosudnih dužnosnika, a prevladavaju faktografski izvještaji o njegovom prijevremenom oslobađanju. Odluka o puštanju Šljivančanina na slobodu nakon odslušene dvije trećine kazne donesena je 5. srpnja pod oznakom tajnosti a objavljena je u četvrtak nakon što je Šljivančanin pušten na slobodu. Odluka Haaškoga suda da 2010. izmijeni pravomoćnu presudu i smanji Šljivančaninu kaznu sa 17 na deset godina zatvora izazvala je u Hrvatskoj izrazito negativne reakcije, kao i nepravomoćna presuda prije toga kojom je bio osuđen na svega pet godina.
MOSTAR - Ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak izjavio je u četvrtak za medije u Mostaru da će se na sutrašnjem sastanku s kolegama iz Hrvatske i Srbije Draženom Bošnjakovićem i Snežanom Malović u Sremskim Karlovcima razgovarati o mogućnosti ustupanja kaznenog predmeta Dragana Paravinje hrvatskom pravosuđu ističući da je proces izručenja sada otežan zbog toga što je optužen u BiH, a u Srbiji protiv njega postoji pravomoćno izrečena presuda za silovanje. "Ovaj predmet se čini još složenijim jer se protiv Paravinje vodi kazneni proces i u BiH. To jest otežavajuća okolnost. Da toga nema bilo bi moguće u kratkom roku provesti proceduru izručenja budući da se radi o teškim okolnostima koje se stavljaju na teret Paravinji u Hrvatskoj. Postoje i drugi modaliteti kao što je ustupanje kaznenog predmeta i o tome ćemo razgovarati", rekao je Čolak. Dodao je kako ipak ne može prejudicirati kakva će biti odluka Suda BiH pred kojim se treba provesti postupak oko izručenja
SARAJEVO - Politički čelnici u Bosni i Hercegovini moraju što prije postići dogovor o uspostavi vlasti na državnoj razini jer je nedopustivo da se o tome bezuspješno pregovara devet mjeseci nakon što su provedeni izbori u toj zemlji, izjavio je u četvrtak u Sarajevu visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko. Nakon sastanka upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koje je razmatralo stanje u zemlji opterećenoj brojnim poteškoćama te krizom prouzročenom izostankom dogovora o uspostavi vlasti, Inzko je kazao kako međunarodna zajednica takvo stanje smatra nedopustivim. Po Inzkovim rječima, upravni odbor PIC-a smatra kako u BiH nije očit tek nedostatak napretka nego je jasno i to da se stanje u zemlji pogoršava. Međunarodna se zajednica do sada ipak nije odlučila intervenirati, jer želi da domaći političari sami postignu dogovor i nađu rješenje za postojeće probleme, istaknuo je austrijski diplomat.
KABUL - NATO-ove snage u Afganistanu u četvrtak su priznale da su pogreškom ubile civile u zračnom napadu početkom tjedna, a objavile su da istražuju navode o dvjema civilnim žrtvama ubijenima u srijedu. Ubojstva civila glavni su izvor napetosti između afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija i njegovih zapadnih saveznika, ali i razlog rastućeg nezadovoljstva običnih Afganistanaca međunarodnim snagama (ISAF). Jedanaest osoba, među kojima su četvorica pobunjenika, ubijena su u zračnom napadu u utorak navečer u okrugu Šamal u istočnoj pokrajini Host. Ta ubojstva potaknula su gnjevne ulične prosvjede. Glasnogovornik međunarodnih snaga u Afganistanu (ISAF) rekao je da "u vrijeme sukoba nisu znali da su pobunjenici djelovali među ženama i djecom".
ŽENEVA - Predsjednik ciparskih Turaka Dervis Eroglu i predsjednik ciparskih Grka Demetris Christofias u četvrtak su se dogovorili da će početi s "razdobljem intenzivnih pregovora" o budućnosti Cipra, odmah po povratku na taj podijeljeni otok, izvijestio je u četvrtak u Ženevi glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, nadajući se značajnom napretku u pregovorima do listopada. Ban je novinarima u Ženevi nakon jutrošnjeg sastanka rekao kako razgovore između Christofiasa i Eroglua ocjenjuje "korisnima i produktivnima". "Čelnici obiju strana otoka pristali su početi s intenzivnim pregovorima o glavnim točkama, odmah po povratku na Cipar", rekao je glavni tajnik. Cipar je podijeljen od 20. srpnja 1974. kada su Turci osvojili sjeverni dio otoka nakon vojnog udara grčkih nacionalista potpomognutih vojnim snagama Atene, nastojeći pripojiti zemlju Grčkoj. Republika Cipar međunarodno je priznata, a turski dio proglasio je neovisnost, a kao državu ga je priznala samo Turska.
MADRID - Španjolski ministar unutarnjih poslova Alfredo Perez Rubalcaba odbacio je u četvrtak hipotezu o "strukturi" ETA-e u Velikoj Britaniji, nakon uhićenja u Cambridgeu navodnog pripadnika oružane baskijske skupine. "Ne vjerujem da postoji struktura ETA-e u Velikoj Britaniji niti specifična suradnja bilo koga u Velikoj Britaniji", izjavio je Rubalcaba novinarima nakon uhićenja Eneka Gogeaskoetxee. "Vjerujem da dolaze u Veliku Britaniju jer je to najbliža zemlja, a istodobno im činjenica da je odvojena morem pruža dojam da idu dalje", ocijenio je Rubalcaba. Eneka Gogeaskoetxeu Arronateguija (44) traži španjolsko pravosuđe zbog "terorizma" te "u okviru istrage o pokušaju ubojstva španjolskog kralja" Juana Carlosa 1997. godine.
BEJRUT - Stanovnici sirijskoga grada Hame blokirali su u četvrtak ulice gorućim automobilskih gumama kako bi spriječili prolaz vojske, a mnoge su obitelji pobjegle u obližnji grad, prenose aktivisti i očevici. Taj je grad bio poprište najmasovnijih prosvjeda protiv vladavine predsjednika Bashara al-Assada od početka nemira prije 14 tjedana. Kako prenose aktivisti, dva autobusa puna sirijskih policajaca pokušala su ući u Hamu sa sjevera, a još četiri s istoka. Jedan stanovnik navodi da je ukupno 14 autobusa ušlo u sjeverne četvrti Hame i da vladine snage pucaju po stanovnicima. Te navode nije moguće potvrditi jer Sirija stranim novinarima ne dopušta ulazak u zemlju.
ŽENEVA - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je u četvrtak Siriju da UN-ovim humanitarnim djelatnicima odmah dopusti ulazak u zemlju kako bi procijenili potrebe civila. Svjetskoj organizaciji zabranjeno je djelovanje u Siriji koja je i većinu neovisnih medija spriječila u izvještavanju o nemirima, zbog čega je teško provjeriti tvrdnje aktivista i vlasti. Ban je pozvao vladu predsjednika Bašara al-Asada da timu UN-ovih istražitelja, koji se već nalaze u regiji, dopusti provođenje misije u Siriji. "U Siriji se ubijanja nastavljaju i to mora prestati. Pozivam sirijske vlasti da ispune svoje obveze i dopuste dolazak UN-ovog tima u misiju utvrđivanja činjeničnog stanja, koja ima mandat Vijeća sigurnosti. Vrijeme je da tamo ostvarimo napredak", rekao je Ban novinarima.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. u četvrtak je iz Vatikana otputovao u papinsku ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfu, od Rima udaljenu 25 km, gdje će se posvetiti pisanju te odmarati prije održavanja Svjetskog dana mladih koji će se ove godine održati u Madridu. Drugu godinu zaredom Sveti Otac odlučio je ne provoditi ljetni odmor u talijanskim Alpama, već je ove godine ponovno odabrao mir palače nad jezerom Albanom, gdje će boraviti do rujna. Joseph Ratzinger (84) tijekom odmora posvetit će se omiljenim aktivnostima - zapisivat će svoje teološke misli. "Za papu Benedikta najljepši način odmora predstavlja proučavanje i zapisivanje teoloških tema, jer su takve teme njegova strast, a kad netko radi ono što voli, istodobno se i odmara", rekao je u programu Radio Vatikana glasnogovornik Svete Stolice, otac Federico Lombardi, prenijevši ono što mu je rekao osobni Papin tajnik, otac Georg Gaenswein.