Po podacima Ministarstva, ukupan porezni dug iznosi oko 15 do 16 milijardi kuna, najveći dio tog duga je iz prošlosti i odnosi se na PDV, doprinose i poreze na plaće, a u Poreznoj upravi procjenjuju da je 80-ak posto tog duga naplativo.
Poreznici su očekivali da će zahtjev za reprogram naplate poreznog duga podnijeti pet do deset tisuća poduzetnika.
Nismo zadovoljni s brojem zahtjeva koje su poduzetnici podnijeli, jer ima daleko veći broj njih koji mogu podnijeti zahtjev. Malo smo iznenađeni da se poduzetnici "sporo i tiho" javljaju, kažu u Poreznoj upravi iznoseći i podatak da su do sada donijeli 300-tinjak rješenja o reprogramu poreznog duga.
Zadnji rok za podnošenje zahtjeva za reprogram naplate plaćanja poreznog duga je 19. srpnja, pa iz Ministarstva financija potiču poduzetnike da se jave i podnesu zahtjev ako misle da ispunjavaju uvjete iz Zakona, a najvažniji je da u ovoj godini uredno izvršavaju obveze koje im dospijevaju.
Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom poduzetnicima koji imaju dospjeli i nenaplaćeni porezni dug nastao do 31. prosinca 2010. godine dana je mogućnost da reprogramiraju taj dug na rok do 30 mjeseci uz kamatnu stopu od 8,3 posto, a pogodnost je i da se kamata obračunava samo na iznos glavnice.
Uvjet za reprogramiranje je da u ovoj godini uredno izvršavaju porezne obveze koje im dospijevaju, a za poduzetnike koji su od početka listopada 2008. imali porezni dug da u isto vrijeme nisu vršili isplatu dividendi ili udjela u dobiti.
Poduzetnici, po odgovorima iz Ministarstva financija, ne mogu računati na produljenje roka za podnošenje zahtjeva za reprogram poreznog duga.
Zakon je donesen s jasnom porukom da se radi o jednokratnoj mjeri. Ministarstvo financija i Porezna uprava ne žele njime i nemaju namjeru honorirati neuredne porezne obveznike, kažu u Ministarstvu financija i poručuju da se porezi moraju plaćati.
Iznose i podatke da Porezna uprava i Financijska policija svake godine utvrde i oko 3,2 milijarde kuna novih poreznih dugovanja te da je naplata poreznih obveza oko 96-97 posto.
Uz mogućnost reprograma poreznih obveza za poduzetnike koji rade i imaju budućnost, u resoru financija poduzimaju i niz mjera vezano za dio poduzetnika koji su efektivno 'mrtvi', odnosno ne rade, nemaju posla ni budućnosti.
Poreznici su već predali oko 2.000 zahtjeva za stečaj po skraćenom postupku za porezne dužnike koji nemaju imovine i poslovnih aktivnosti, podnijeli su i oko 400-500 zahtjeva za brisanje iz registra, a najavljuju i podnošenje oko 150 stečajnih zahtjeva za obveznike koje nemaju potencijala za budućnost. Među takvima bi, kako napominju, mogle biti i neke tvrtke u državnom vlasništvu.
Također se razgovara i s poslovnim bankama o mogućnosti da se dođe do tripartitnih sporazuma (poreznici-poduzetnici-banke) o rješavanju dugovanja na određeni rok s obzirom da, nakon države, najveća potraživanja imaju upravo banke.