Gornji dom parlamenta u prvom je čitanju podupro predložene mjere za koje se procjenjuje da bi svaku banku mogle stajati po 90 milijardi dolara. Konačno glasovanje o prijedlogu očekuje se tijekom dana.
Te bi mjere nalagale bankama da povećaju udio najkvalitetnijeg temeljnog kapitala koji se brzo može konvertirati u novac, na 10 posto u odnosu na ukupnu imovinu, a povrh toga da daljnjih devet posto drže u obveznicama, koje se također brzo mogu unovčiti.
Mjere su daleko strože od međunarodnih standarda Basel III prema kojima banke moraju navedeni kapital uvećati na sedam posto imovine, sa sadašnjih dva posto.
U UBS-u upozoravaju da će ih mjere dovesti u lošiju situaciju u odnosu na konkurenciju.
U Credit Suisseu iskazuju pak podršku mjerama, a čelnik Brady Dougan poručuje da je banka među prvima što se tiče usvajanja strožih propisa. Glasnogovornik banke potvrđuje da su kapitalni zahtjevi strogi, ali da su isto tako i ostvarivi.
Donji dom parlamenta neće razmatrati vladin prijedlog mjera prije ljetne stanke u radu parlamenta, po riječima glasnogovornika.
Tim stručnjaka lani je predložio švicarskoj vladi nakon što je priskočila u pomoć UBS-u da uvede strože mjere od Basela III budući da su banke Credit Suisse i UBS po njihovom mišljenju prevelike da bi se dopustila njihova propast, s obzirom na veličinu i utjecaj na švicarsko gospodarstvo.
Vlada se također zalaže za veći nadzor politike bonusa i drugih vidova nagrađivanja zaposlenika u velikim bankama koje država mora spašavati novcem poreznih obveznika. Prema nacrtu zakona, banke koje traže državnu pomoć mogu biti podvrgnute usklađivanju politika plaća, uključujući i potpunu zabranu isplate bonusa i drugih vidova varijabilnih nagrada.