BRUXELLES - Hrvatska je u četvrtak, zadnji dan mađarskog predsjedništva EU-om, zatvorila zadnja četiri poglavlja i time i formalno zaključila pristupne pregovore čime je otvoren put da nakon ratifikacije pristupnog ugovora postane 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini u Bruxellesu Hrvatska je zatvorila pregovore u poglavljima Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, a europsko mađarski šef diplomacije Janos Martonyi. "Želim čestitati Hrvatskoj, budućoj 28. članici Unije", rekao je Martonyi na zajedničkoj konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon pristupne konferencije. On je izrazio nadu da će pristupni ugovor biti potpisan do kraja poljskog predsjedanja EU-om koje počinje u petak, te također da će Hrvatska postati punopravna članica EU-a 1. srpnja 2013., kao što kaže i indikativni datum ulaska. Čestitkama se pridružio i povjerenik za proširenje Štefan Fuele, čestitavši prije svega hrvatskim vlastima, vladi, parlamentu i svim institucijama koji su "neumorno radili na postizanju ovog povijesnog cilja", ali i naglasivši da će koristi od ovog procesa imati prije svega hrvatski građani. "Danas slavimo povijesni događaj s našim hrvatskim prijateljima: u 20 godina neovisnosti Hrvatska se strahovito promijenila. Učinila je impresivan napredak prema ispunjavanju kriterija članstva u EU-u. To je danas nagrađeno", rekao je na Fuele. Na današnji, kako ga je nazvao, "povijesni dan", ministar Jandroković je iskoristio prigodu da na konferenciji za novinare govori hrvatski, zahvalivši se svima na potpori te naglasivši da je Hrvatska danas bolje mjesto za život njezinih građana. "Nakon gotovo šest godina zahtjevnih i teških pregovora tijekom kojih se Hrvatska promijenila na bolje danas smo konačno uspjeli tehnički završiti pregovore", rekao je. Za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., Hrvatskoj će biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje vremensko razdoblje jer se većina projekata provodi više godina. S obzirom da će Hrvatska za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, računica pokazuje da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag. U poglavlju 35 - Ostala pitanja - utvrđeno je da će se pratiti hrvatsko ispunjavanje obveza do ulaska u punopravno članstvo. Europska komisija će provoditi uobičajeni monitoring kakav se provodio i u ranijim slučajevima kroz ispunjavanje monitoring tablica. Ove jeseni Komisija će objaviti izvješće o napretku, a sljedeće godine u isto vrijeme objavit će izvješće o monitoringu. Veća pozornost će se posvetiti trima poglavljima: Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost.
ZAGREB - Britanski ministar vanjskih poslova William Hague čestitao je u četvrtak Hrvatskoj završetak pristupnih pregovora s Europskom unijom, priopćeno je iz britanskog veleposlanstva u Hrvatskoj. "Čestitam Republici Hrvatskoj na zatvaranju posljednja četiri poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Ostvarenje je to povijesnog cilja za Hrvatsku koji zajedno s privrženošću za nastavak reformi pokazuje put drugim zemljama u regiji u njihovim nastojanjima za ostvarenje europske budućnosti. Veselim se što ću Hrvatskoj moći poželjeti dobrodošlicu kao punopravnom partneru u Europskoj uniji 2013. godine", kaže Hague u svojoj poruci. Hrvatska je u četvrtak u Bruxellesu na pristupnoj konferenciji zatvorila posljednja četiri poglavlja pregovora s EU-om: Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja, te time i tehnički završila pregovore.
ZAGREB - Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren šampanjcem je u četvrtak u Zagrebu nazdravio završetku hrvatskih pristupnih pregovora, rekavši da su glavni pobjednici hrvatski građani na kojima je konačna odluka o ulasku Hrvatske u EU. "Danas je dan za šampanjac", rekao je Vandoren na hrvatskom jeziku u sjedištu Delegacije gdje je izravno prenošena konferencija za novinare iz Bruxellesa na kojoj je objavljen kraj pregovora. Kada je Europska komisija početkom lipnja preporučila Europskom vijeću da zaključi pregovore s Hrvatskom, Vandoren je rekao da ta "posebna prilika zaslužuje čašu vina, a da je za šampanjac prerano". No, nakon završetka konferencije povjerenika za proširenje Štefana Fuelea te mađarskog i hrvatskog ministra vanjskih poslova Janosa Martonyija i Gordana Jandrokovića, Vandoren je otvorio bocu šampanjca i s okupljenim novinarima i osobljem Delegacije nazdravio tom, kako je rekao, "slavljeničkom danu za sve". "Ovo je dan za slavlje svih, pobjednička situacija za sve, a glavni pobjednici su hrvatski građani", rekao je Vandoren. Dodao je da je završetak pregovora temelj, a na hrvatskim je građanima da na referendumu odluče o ulasku u Uniju. Vandoren je rekao da je siguran kako je pregovarački tim predvođen premijerkom Jadrankom Kosor sretan današnjim ishodom, ali je dodao da su i drugi pripadnici političkog života zaslužni za taj veliki, povijesni uspjeh Zagreba.
ZAGREB - Potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Gordan Maras i član Odbora Željko Turk primili su u posjet predstavnike Europske komisije iz Opće uprave za proračun i s njima razgovarali o mogućnostima daljnjeg poboljšanja sustava revizije i unutarnje kontrole javnih financija, priopćeno je u četvrtak iz Sabora. Maras je predstavio nova rješenja i govorio o Zakonu o fiskalnoj odgovornosti koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. te o novom Zakonu o Državnom uredu za reviziju koji je u saborskoj proceduri. Pri izradi novog Zakona o Državnom uredu za reviziju usvojene su i dobre prakse Europske komisije, u zakon su ugrađeni novi, viši standardi s područja kontrole javnih financija, a posebna pažnja posvećena je podizanju kvalitete državnih revizora. Uloga parlamenta proširena je tako da Državni ured za reviziju planira i obavlja reviziju u opsegu predviđenom godišnjim programom i planom rada, kao i prema zahtjevu Hrvatskoga sabora, ako glavni državni revizor ocijeni da je taj zahtjev opravdan. Učinjen je i velik pomak u dostavljanju izvješća, dodao je Gordan Maras, te je usvojena praksa da se izvješće o obavljenim revizijama za proteklu godinu Saboru dostavi najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, kaže se u priopćenju. Predstavnici Europske komisije pozdravili su donošenje tih dvaju zakona, rekavši da oni predstavljaju daljnje poboljšanje sustava kontrole javnih financija u Hrvatskoj. Govoreći o novom Zakonu o Državnom uredu za reviziju sugovornici su razmotrili mogućnost uvođenja vanjske revizije za Državni ured za reviziju. Predstavnici Europske komisije predstavili su i novi način prezentacije izvješća državne revizije koje bi sadržavalo objedinjene preporuke i nalaze Državnog ureda za revizije te reakcije i odgovore vlade.
MOSTAR - Klub hrvatskih zastupnika u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH uputio je u četvrtak pismo Visokom međunarodnom predstavniku Valentinu Inzku u kojemu su zatražili ukidanje diskriminirajućih odredbi ustava koje su donijeli njegovi prethodnici koje su omogućile preglasavanje Hrvata od strane Bošnjaka te poništavanje odluke kojom je legalizirao vlast u Federaciji unatoč tome što je Središnje izborno povjerenstvo takvu vlast ocijenilo nezakonitom. "Od vas tražimo da u Ustav Federacije BiH vratite odredbe o kandidiranju i izboru predsjednika i dopredsjednika FBiH te sastav i način odlučivanja u Vladi FBiH kakve su bile do ustavnih amandmana koje je proglasio Wolfgang Petritsch i ukinete vaš nalog o suspenziji odluka Središnjeg izbornog povjerenstva", navodi se u pismu Kluba hrvatskih zastupnika u Domu naroda FBiH. Pismo je proslijeđeno visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, izvršnom direktoru vanjskopolitičke službe EU za Europu i središnju Aziju Miroslavu Lajčaku, veleposlanicima zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) te veleposlanstvu RH u BiH. Klub hrvatskih izaslanika navodi kako se odlukama bošnjačkih stranaka nakon neustavne uspostave vlasti u ožujku ove godine 'na najgrublji način gaze' prava Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u FBiH. Zbog toga hrvatski izaslanici traže, kako navode, ispravljanje nepravdi koje su Hrvatima nanijeli Inzkovi prethodnici Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown što je, tvrde oni, dovelo do oduzimanja ravnopravnosti a "Federaciju dovelo u stanje permanentne krize i zaoštravanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata". Po njihovim riječima, ustavne izmjene koje je nametnuo Petritsch te Izborni zakon koji je nametnuo Ashdown omogućili su Bošnjacima da Hrvatima izabiru političke predstavnike a što je pak Inzko odobrio unatoč protivljenju Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) te zemlje, koje je odluke Parlamenta koji je izabrao predsjednika Federacije i novu Vladu ocijenio nelegalnim. Svojim nalogom Inzko je pak poništio odluku SIP-a i legalizirao vlast u Federaciji koju su uspostavile stranke okupljene oko SDP-a.
BRAX - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy ni kriv ni dužan sudjelovao je u tučnjavi do koje je došlo dok se rukovao s okupljenim građanima, kada ga je nepoznati muškarac zgrabio za rame i pokušao prebaciti preko zaštitne ograde. Sarkozy, koji sudjeluje na sastanku gradonačelnika blizu Toulosea na jugu Francuske, hodao je uz ogradu i rukovao se s okupljenim građanima kad da je napadač zgrabio za odijelo i snažno povukao. U televizijskoj snimci prikazanoj na francuskim televizijama vidi se kako su tjelohranitelji svladali napadača i srušili ga na tlo dok ih je vidno šokirani Sarkozy promatrao. Policija je uhitila muškarca, prenose mediji. Sarkozy je već bio sudionikom nekoliko verbalnih incidenata u prvim godinama svog predsjedništva, uključujući i onaj kada je jednom muškarcu rekao "odj..., gubitniče".
ATENA - Grčki parlament prihvatio je u četvrtak zakone za provedbu mjera štednje i privatizacije na ključnom glasovanju koje je bilo uvjet za dobivanje financijske pomoći i izbjegavanje stečaja zemlje. Za zakone potrebne za provedbu plana štednje glasovalo je 155 zastupnika a 136 protiv, nakon što su u srijedu prihvatili nepopularan petogodišnji plan štednje od 28 milijardi eura čime su uklonili prepreke za dobivanje posljednjeg dijela pomoći od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Euro i svjetske dionice nakon glasovanja dostigli su najviše vrijednosti u posljednja tri tjedna a ulagači iskazali olakšanje što je, unatoč žestokom protivljenju javnosti smanjenju javne potrošnje, izbjegnuta opasnost iznenadne insolventnosti. Dva dužnosnika Europske unije, Herman van Rompuy i Jose Manuel Barroso glasovanje su pozdravili kao "čin nacionalne odgovornosti" i rekli da su sada stvoreni uvjeti za upućivanje žurno potrebne iduće tranše zajmova Grčkoj. Ministri financija država zone eura svoju će odluku donijeti na sastanku u nedjelju a MMF dan kasnije. Zajam od 12 milijardi eura spriječit će da Grčka sredinom srpnja ili u kolovozu postane insolventna a pozornost će biti prebačena da drugi paket pomoći koji će vjerojatno biti jednake veličine kao i onaj prošlogodišnji od 110 milijardi eura.
BEČ - Sjevernoatlantski savez ne planira intervenirati u Siriji, rekao je u četvrtak u Beču glavni tajnik NATO-saveza Anders Fogh Rasmussen, osuđujući nasilje sirijskih snaga sigurnosti nad civilima. "Ne planiramo intervenirati u Siriji. U Libiji djelujemo na osnovi mandata UN-a i uz potporu zemalja u regiji. Nema sličnih uvjeta za to u Siriji", rekao je Rasmussen nakon sastanka s austrijskim ministrom vanjskih poslova Michaelom Spindeleggerom. Rasmussen je ipak "oštro osudio ponašanje sirijskih snaga sigurnosti i napade na civile". Od 15. ožujka i početka pobune protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada poginulo je više od 1300 civila, a 10.000 je uhićeno. Nekoliko tisuća ljudi pobjeglo je u Tursku i Libanon.
NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u četvrtak je zatražio od država da surađuju s UN-ovim Posebnim sudom za Libanon u pitanju optužnica za ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika al-Haririja 2005. godine. "Ban poziva sve države da podrže neovisni sudski proces, posebice suradnjom s Posebnim sudom u realizaciji optužnica i uhidbenih naloga", rekao je glasnogovornik UN-a Farhan Haq. On je dodao da Ban "očekuje da nova vlada Libanona izvrši međunarodne obveze Libanona i surađuje s Posebnim sudom". Izaslanstvo Posebnog UN-ovog suda za Libanon predalo je u četvrtak u Bejrutu optužnicu za ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika al-Haririja 2005. čiji sadržaj nije objavljen. Po mjesnim televizijskim postajama, riječ je o četvorici optuženika za kojima je UN-ov sud izdao nalog za uhićenje. Barem jedan optuženik je član Hezbolaha. Hezbolahova televizijska postaja al-Manar u četvrtak je ocijenila da optužbe za ubojstvo Al-Haririja pokazuju da je sud koji traži njegove ubojice "ispolitiziran". Dužnosnici Hezbolaha nisu bili dostupni za komentar optužnica koje je Libanonu u četvrtak predalo izaslanstvo suda. Libanonski dužnosnici su rekli da su za upletenost u atentat 2005. godine optuženi pripadnici te šijitske skupine.
ŽENEVA - Dužnosnik UN-a zadužen za ljudska prava ukorio je u četvrtak Kinu jer nije uhitila sudanskog predsjednika Omara Hasana al-Bašira tijekom njegova ovotjednog posjeta Pekingu, a prema međunarodnoj tjeralici zbog navodnih ratnih zločina. UN-ov visoka povjerenica za ljudska prava Navi Pillay rekla je da su sve zemlje obvezne uhititi osumnjičene za ozbiljna kaznena djela. Međunarodni kazneni sud optužio je Bašira za ratne zločine tijekom sukoba u Darfuru gdje je ubijeno najmanje 300.000 ljudi. Bašir je ovoga tjedna posjetio Kinu, snažnog saveznika Sudana. "Obveza i odgovornost svake zemlje, uključujući i Kinu, je privesti pravdi optužene pojedince", rekla je Pillay na konferenciji za novinare u Ženevi. Kina je odbacila poziva humanitarnih udruga da uhiti Bašira tvrdeći da ima pravo ugostiti šefa bilo koje države s kojom ima diplomatske odnose.
ZAGREB - Predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Petros Efthymiou zamolio je Tonina Piculu, voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a da zastupa Parlamentarnu skupštinu na OESS-ovoj "Godišnjoj revizijskoj konferenciji o sigurnosti“, koja se održava u Beču od 29. lipnja do 1. srpnja, priopćeno je u četvrtak iz Hrvatskog sabora. Picula je govoreći na konferenciji naglasio kako su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i NATO dvije od tri najveće postojeće sigurnosne organizacije na svijetu. Njihove nadležnosti vezane za pitanja sigurnosti u različitim područjima nadilaze važnost samog broja zemalja članica ovih organizacija. Ovdje smo kako bismo se usmjerili na izazove, razmijenili informacije, ali i razgovarali o rješenjima, nastavio je Picula i dodao da tri odbora i mnoštvo posebnih predstavnika i radnih skupina Parlamentarne skupštine čine sve kako bi pridonijeli radu OESS-a na relevantnim područjima. Mnoge nadležnosti ne mogu biti kvalitetno provedene ako ne uključimo građane naših zemalja, tj. zastupnike, članove parlamenata koji su direktni predstavnici tih istih građana.
BERLIN - Njemački parlament Bundestag izglasao je u četvrtak velikom većinom zastupnika zakon koji određuje postupno zatvaranje nuklearnih elektrana do 2022. "Ovo je zajednički, nacionalni projekt koji iziskuje suradnju svih snaga u zemlji“, rekao je tijekom parlamentarne rasprave koja je prethodila glasovanju, njemački ministar zaštite okoliša Norbert Roettgen. Za odustajenje od atomske energije i postupno gašenje preostalih nuklearnih elektrana glasali su, osim stranaka vladajuće demokršćansko-liberalne koalicije i zastupnici oporbenih stranaka Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i stranke Zelenih. Stranka Ljevice glasala je protiv zakona jer smatra da proces gašenje njemačkih nuklearnih elektrana ide presporo. Prema danas prihvaćenom zakonu sedam najstarijih nuklearnih elektrana, koje su nakon katastrofe u Fukushimi u ožujku ugašene i privremeno isključene iz mreže, više neće biti puštane u pogon. Isto vrijedi i za nuklearnu elektranu Kruemmel koja je dosada bila podložna kvarovima. Devet preostalih nuklearnih elektrana bit će ugašeno i isključeno s mreže do 2022.
LJUBLJANA - Slovenska vlada učinit će sve potrebno kako bi dala pozitivni impuls međunarodnom tržištu kapitala da se ne nalazi među ugroženim članicama euro-zone, izjavili su u četvrtak na konferenciji za novinare slovenski premijer Borut Pahor i ministar financija Franci Križanič. Unatoč dokapitalizaciji Nove Ljubljanske banke (NLB) i još nekih tvrtki u državnom vlasništvu, što je povećalo javno-financijski deficit u prvoj polovici ove godine, cilj prema kojem će Slovenija krajem godine smanjiti proračunski deficit na 5,5 posto "nije ugrožen", izjavio je Križanič, pojasnivši da je dokapitalizacija NLB-a i nekih drugih tvrtki bila "jednokratan potez" koji neće dovesti do povećanja proračunskog deficita i javnog duga do kraja ove godine. Križanič je izjavio da je zadnjih mjeseci, zbog najavljenog referenduma na kojemu je u međuvremenu "pala" mirovinska reforma koja je trebala dodatno stabilizirati slovenske javne financije, palo povjerenje tržišta kapitala u Sloveniju kroz cijene tzv. CDS derivata (credit default swap), ali da slovenska vlada uskoro u parlament šalje rebalans državnog proračuna i druge prateće mjere štednje kako bi to povjerenje vratila. Pahor je rekao da će njegova vlada, iako od početka tjedna nema formalnu većinu u parlamentu, idućeg tjedna nastaviti pregovore sa sindikatima o mogućem kompromisnom rješenju za mirovinsku reformu, ali da ne misli mnogo popuštati u odnosu na raniji zakonski prijedlog, te da će donijeti i druge mjere štednje potrebne za financijsku konsolidaciju i vraćanje povjerenja na tržištima kapitala.
TOKIO - Japan je u četvrtak naredio evakuaciju iz još četiriju općina u blizini nuklearne elektrane Fukushime zbog povišene razine radioaktivnosti. Odluka se odnosi na 113 kućanstava u gradu Dateu, 60-ak kilometara sjeverozapadno od teško oštećene nuklearke u tsunamiju 11. ožujka. Vlasti su utvrdile povišenu razinu radioaktivnosti u četirima općinama. Zbog katastrofe, dosad je evakuirano više od 85.000 ljudi u krugu od 30 kilometara oko nuklearke.
MOSKVA - Rusija je zatražila objašnjenja od Francuske oko njezina slanja oružja libijskim pobunjenicima, rekao je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Danas smo naše francuske kolege upitali je li istina da je libijskim pobunjenicima isporučeno oružje. Očekujemo odgovor", rekao je Lavrov, kako prenose ruske agencije. "Potvrdi li se to, to će biti teško kršenje rezolucije 1970" Vijeća sigurnosti UN-a, dodao je. Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe trebao bi se sastati s Lavrovom u petak u Moskvi. Francuski veleposlanik pri UN-u Gerard Araud istaknuo je u srijedu da je slanje oružja libijskim pobunjenicima u skladu s rezolucijama VS UN-a. Objasnio je da po članku 4 rezolucije 1973 od 17. ožujka, u iznimnim okolnostima, Francuska ima pravo zaštititi civile i ne mora poštivati članak 9 rezolucije 1970 o embargu na oružje. "Odlučili smo dostaviti oružje civilima jer smo smatrali da su ugroženi", rekao je.
BEOGRAD - Srbijanski Republički zavod za statistiku objavio je u četvrtak kako je realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u Srbiji u prvom kvartalu 2011. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iznosio 3,4 posto. U prvom kvartalu 2011. godine najveći rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sektoru prometa i iznosio je 9,8 posto, a potom u sektoru opskrbe električnom energijom i plinom 7,5 posto. U sektoru prerađivačke industrije zabilježen je rast od 6,2 posto, koliko iznosi i rast u sektoru financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja. Najveći pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sektoru građevinarstva i iznosi 2,9 posto. U odnosu na prethodni kvartal BDP je u prvom kvartalu 2011. godine porastao za 1,5 posto, stoji u priopćenju. U 2010. u odnosu na godinu prije u Srbiji je ostvaren rast BDP-a od 1,8 posto. Istodobno je zavod objavio da je kraljem travnja stopa nezaposlenosti iznosila 22,2 posto, što je porast nezaposlenosti u odnosu na listopad 2010. kada je taj postotak iznosio 19,2 posto. Krajem 2010. godine u evidenciji srbijanske Nacionalne službe za zapošljavanje bilo je registrirano skoro 730.000 nezaposlenih. Stopa zaposlenosti u travnju 2011. iznosila je 36,2 posto, što je pad u odnosu na listopad 2010. kada je bila na razini od 37,7 posto.