ZAGREB - Hrvatski sabor nastavlja danas 23. sjednicu raspravom o izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak, a po kojemu je u 2010. godini njezin ured postupao u 1474 slučaja. Najveći broj predmeta, navodi se u izvješću, odnosio se na područje socijalne zaštite, zatim pristupačnosti, te mirovinskog osiguranja, rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. U izvješću se ističe i kako problemi koje nije bilo moguće riješiti protekle godine, poput provođenje postupka vještačenja po socijalnom modelu invaliditeta, a ne po medicinskom, te pravo na inkluzivno obrazovanje na svim razinama, ostaju i dalje pitanja na kojima treba intenzivnije raditi, te poboljšati međuresornu suradnju kako bi se unaprijedio postojeći sustav. Pravobraniteljica ukazuje i na potrebu dosljednije provedbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
ZAGREB - Nadbiskup vrhbosanski msgr. Vinko Puljić dobitnik je ovogodišnje povelje kulturne udruge Mare nostrum croaticum za poseban doprinos u očuvanju hrvatskih duhovnih i kulturnih vrijednosti, koju mu je na sinoćnjem svečanom obilježavanju 42. obljetnice postojanja udruge u muzeju Mimara dodijelio njezin predsjednik Ivo Vrdoljak. Zlatnu plaketu s poveljom, priznanje uglednim zaslužnicima hrvatske kulture, uz Puljića su dobili prvakinja opere HNK Mirjana Bohanec Vidović, filmski i televizijski redatelj Edo Galić, kulturolog Nikša Marčetić, te predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić. "Cilj udruge je dodjela zlatne medalje s kadenom svakom građaninu Hrvatske i prijateljima Hrvatske koji su pridonijeli makar i jedan mali kamenčić na oltar hrvatske domovine za boljitak i očuvanje njezinih kulturnih, vjerskih i povijesnih događanja, koji to svojim djelom i činom podržavaju i promiču", kazao je Vrdoljak u uvodnom govoru. Zahvalivši na pozivu i iskazanoj časti, msgr. Puljić je kazao kako u ovome gleda vezu koja veže Zagreb i Sarajevo, te da povelja za njega predstavlja znak i potporu da ne posustane na svojemu putu, "a to puno znači". Dodjelu, organiziranu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora i ministra kulture, pratio je bogat kulturno-umjetnički program.
OSIJEK - Otkrivanjem restaurirane skulpture "Grupa građana" autora Branka Ružića na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića sinoć je otvoreno 11. Osječko ljeto kulture, tijekom kojega će se do 16. srpnja na tri gradske lokacije održati 26 različitih kulturnih programa, kazališnih predstava, glazbenih večeri, likovnih izložbi. Otvarajući Osječko ljeto kulture (OLJK) predsjednik Gradskog vijeća Gordan Matković istaknuo je da je ta najveća kulturna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj, koja se otvara na dan zaštitnika grada Osijeka sv. Petra i Pavla, kvalitetom svojih programa postala prepoznatljiva u cijeloj Hrvatskoj te da je OLJK ušao u program hrvatskih kulturnih događanja. Programom koji će se izvoditi u tri gradske cjeline, Gornjem gradu, Tvrđi i Donjem gradu "nastojali smo spojiti kullturni duh grada koji je bio prepoznatljiv i kroz dugu osječku povijest", rekao je Matković na svečanom otvorenju na kojem su nazočili brojni građani, đakovačko-osječki nadbiskup, metropolit i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić, pomoćni biskup Đuro Hranić, biskupi srijemski i požeški Đuro Gašparović i Antun Škvorčević te Srećko Šestan, kao izaslanik ministra kulture.
RIJEKA - Izložba "Lungomare - 100. rođendan", posvećena liburnijskom obalnom šetalištu, otvorena je sinoć u umjetničkom paviljonu "Juraj Šporer" u Opatiji. Organizator izložbe je Hrvatski muzej turizma, a lungomare je predstavljeno fotografijama, dokumentima i drugom arhivskom građom u razdoblju od početka gradnje do dovršetka cijelog šetališta. Ono se proteže u duljini od 12 kilometara, od Voloskog kroz Opatiju do Lovrana. Danas nosi ime Obalno šetalište Franza Josefa I. Izložba ostaje otvorena do 10. srpnja.
DUBROVNIK - Koncertom u Kneževu dvoru pod nazivom "Taj čudesni svijet operete" u Dubrovniku je sinoć počeo Dubrovački međunarodni operni festival. Ova manifestacija nosi ime i organizira se u znak sjećanja na Tina Pattieru, jednog od najboljih i najpopularnijih europskih opernih pjevača prve polovice prošlog stoljeća. Tino Pattiera rodio se 1890. u Cavtatu, a umro 1966. u rodnom gradu. Bio je prvak Kraljevske opere u Dresdenu, član Berlinske i Bečke državne opere. U trodnevnom programu Dubrovačkoga međunarodnog opernog festivala sudjelovat će Simfonijski orkestar Albanskoga nacionalnog kazališta za operu i balet, te sedam opernih pjevača iz Hrvatske, Austrije, Poljske, Meksika, Kolumbije i Rusije te solisti i dirigenti iz Poljske, Nizozemske, Slovenije i Albanije.