LONDON - Euro je blago oslabio u utorak na međunarodnim tržištima, jer ulagače brine kako će Grčka vraćati svoje dugove čak i ako usvoji stroge mjere štednje. Euro je tako oslabio 0,2 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,4260 dolara. U odnosu na švicarski franak stoji 1,1888 franaka, te je i dalje blizu rekordno niske razine od 1,1808 franaka, na koju se spustio prošli tjedan. Dolar je pak kliznuo 0,1 posto prema jenu, na 80,81 jen. Britanska funta spustila se na najnižu razinu u 13 mjeseci prema ostalim značajnim valutama, pogođena slabljenjem prema euru. U fokusu ulagača i dalje je glasovanje o paketu novih mjera štednje u grčkom parlamentu koje se očekuje u srijedu i četvrtak. Tržišni sudionici drže da će mjere biti odobrene, što bi moglo pružiti kratkoročni poticaj euru. "Bit će prilično gusto i pesimizam jača spram eura, s obzirom da su na kocki neka važnija pitanja, uz glasovanje u grčkom parlamentu. Pitanje koje ulagači vrte u glavi jest hoće li plan EU-a o reprogramiranju grčkog duga biti dovoljan da spasi zemlju od bankrota. Fokus će se vratiti na grčke pokazatelje, a u slučaju da izostanu naznake rasta, politička volja da se učini više za Grčku bit će vrlo slaba", kazao je Neal Mellor, valutni strateg u Bank of New York Mellon.
PEKING - Kina je predstavila svoj novi vlak velikih brzina, nazvan "Sklad" po sloganu predsjednika Hua o "skladnom društvu", koji utjelovljuje kinesku žurbu u budućnost. Vlak će prometovati između Pekinga i Šangaja i razviti brzinu od 350 kilometara na sat. Sjedala su poput onih u poslovnim klasama zrakoplova, a pušenje će biti u potpunosti zabranjeno. Otvaranje nove linije usklađeno je s 90. obljetnicom vladajuće komunističke partije kako bi se istaknuo "znanstveni napredak". "Sklad" će na povišenim tračnicama prelaziti razdaljinu od 1.318 kilometra za manje od pet sati. Linijom bi se trebalo prevoziti 80 milijuna putnika godišnje, a po cijeni od 270 dolara putnike u poslovnom razredu služit će stjuardese. Linija je posljednji i najsloženiji dio željezničke mreže za koju se vlada nada da će dostići dužinu od 45.000 kilometara do kraja 2015. godine.
PARIZ - Pojačana globalizacija povećava rizik rasprostranjenih epidemija i financijskih kolapsa, kao i njihova razornog utjecaja na svjetsko gospodarstvo, upozorila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD). Ističe da će negativne posljedice takvih događaja u budućnosti pogoršati sve veća međunarodna povezanost i brzina kojom ljudi, robe i podaci putuju svijetom. U izvješću pod naslovom "Globalni šokovi u budućnosti" OECD kao glavne skupine rizika izdvaja pandemije, hakerske napade, financijske krize, građanske nemire i geomagnetske oluje koje ometaju satelitsku komunikaciju.
SOFIJA - Bugarska će dobiti dodatnih 73,8 milijuna eura za zatvaranje, pod pritiskom Bruxellesa, četiri reaktora nuklearne centrale Kozlodoj, objavio je u utorak bugarski ministar gospodarstva i energije Trajko Trajkov. Europska unija Bugarskoj je već 2003. i 2006. dala gotovo 575 milijuna eura za zatvaranje četiri reaktora nuklearne centrale. Od tog iznosa, 312,7 milijuna eura bilo je namijenjeno sektoru nuklearne energije, a ostatak za modernizaciju termocentrala i razvoj energetske mreže. "Neki na ovaj novac gledaju kao na novac za zatvaranje naših nuklearnih reaktora, za nas radi se o novcu za obnovu i modernizaciju bugarskog energetskog sektora", rekao je Trajkov.
FRANKFURT/BRUXELLES - Svaka šesta europska banaka mogla bi pasti na europskoj provjeri financijskog zdravlja, kazali su u utorak dobro upućeni izvori iz eurozone. Europska agencija za banke (EBA) objavit će za nekoliko tjedana da deset do petnaest od ukupno 91 testirane banke ne zadovoljava postavljene kriterije, kazali su izvori, dodajući kako se očekuje da će se u toj skupini naći banke iz Grčke, Njemačke, Portugala i Španjolske. "Za koliko banaka očekujemo da neće proći provjeru? Rekao bih - deset do petnaest", kazao je jedan više rangirani izvor iz središnjih banaka članica eurozone. Kako bi obnovile vjerodostojnost, EBA kao izvođač provjera i Europska središnja banka (ECB) kao autor makrogospodarskih scenarija vjerojatno inzistiraju da veći broj banaka ne zadovolji kriterije na ovogodišnjoj provjeri. U prošlogodišnjoj provjeri, prvoj te vrste, kriterije nije zadovoljilo sedam banaka. "Kako bi dokazala da je vjerodostojna, EBA mora pokazati da je broj banaka koje nisu zadovoljile značajan, ali ne i velik. Brojka koja se kreće u rasponu od deset do dvadeset čini se dobrim izborom", dodaje izvor.