FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 15,30 sati

Autor: slek
ZAGREB, 28. lipnja 2011. (Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 15,30 sati.

SARAJEVO - Bude li Dragan Paravinja, osumnjičeni za ubojstvo maloljetne Drnišanke Antonije Bilić, u Hrvatskoj optužen za ubojstvo, njega bi bosanskohercegovačko pravosuđe moglo izručiti hrvatskom i bez okončanja postupka po postojećoj optužnici za silovanje u BiH, s tim da bi mu se u Hrvatskoj sudilo za oba kaznena djela, rečeno je u utorak Hini u Ministarstvu pravosuđa BiH. Kako je objašnjeno u odgovoru na Hinin upit o trenutačnom stanju u slučaju Paravinje, Ministarstvo pravosuđa BiH još nije dobilo nikakav zahtjev za njegovo izručenje. "Ne možemo govoriti o tome koja država ima prednost, jer je odluka o izručenju isključivo pravo ministra (pravosuđa)", stoji u objašnjenju. Prema utvrđenoj proceduri, potrebno je najprije da Sud BiH razmotri sve zamolbe za izručenje i donese odluku o ispunjenosti uvjeta za to, a tek nakon toga ministar pravosuđa BiH donosi konačnu odluku o tome kome će Paravinja biti izručen i u koju državu. "Ministar pravosuđa BiH će donijeti odluku na temelju Europske konvencije o ekstradiciji. Prilikom odlučivanja ministar ocjenjuje težinu kaznenog djela, državljanstvo osumnjičenog, redoslijed podnošenja zamolbi kao i mogućnost daljnjeg izručenja", navode iz Ministarstva pravosuđa BiH. Paravinja bi u sadašnjoj fazi trebao biti najprije saslušan pred Osnovnim sudom u Sokocu, a prioritetno će mu se suditi za kaznena djela počinjena u BiH. Tek nakon toga odlučivalo bi se o zamolbama drugih država za njegovo izručenje. "Ipak, važno je napomenuti da se može se odstupiti od ovog načela ukoliko je djelo koje je učinjeno u drugoj državi teže kazneno djelo pa se toj državi može izručiti okrivljena osoba te istodobno ustupiti kazneni postupak iz BiH tako da se u toj državi vodi jedinstven postupak", objašnjeno je iz Ministarstva pravosuđa BiH.

MOSKVA - Šest članova posade Međunarodne svemirske postaje (ISS) sklonilo se u dvije kapsule Sojuz koje se nalaze uz postaju kako bi je mogli napustiti u slučaju potrebe, budući da se ISS-u približava opasan svemirski otpad, objavila je u utorak agencija Interfax, pozivajući se na izvor pri ruskom svemirskom programu. "Svemirski otpad primijećen je prekasno da bi postaja mogla izvesti manevar izbjegavanja pa je šest članova posade dobilo naredbu smjestiti se u letjelice Sojuz", rekao je isti izvor. Rusko kontrolno središte za svemirske letove zasad nije ni potvrdilo ni opovrgnulo tu informaciju.

ATENA - Grčka policija suzavcem je u utorak pokušala rastjerati prosvjednike koji su se okupili u središtvu Atene na početku dvodnevnog štrajka kojim nezadovoljni Grci žele izraziti nezadovoljstvo zbog oštrih mjera štednje koje je nametnula vlada, a zahtijeva ih međunarodna zajednica kao cijenu za veću financijsku pomoć. Parlament bi tijekom tjedna trebao glasati o paketu mjera štednje koje nalažu da se u predstojećih pet godina značajno smanji potrošnja, poveća porez i provede privatizacija, kako bi zemlja izašla iz velike dužničke krize. Nakon niza manjih prosvjeda glavni sindikat zaposlenih u javnom sektoru ADEDY, koji predstavlja oko pola milijuna stanovnika i sindikat GSEE, koji predstavlja oko dva milijuna zaposlenih u privatnom sektoru, pojačavaju pritisak na zastupnike prije njihova glasanja. Na Trgu Syntagma blizu zgrade parlamenta okupilo se nekoliko tisuća demonstranata, a nekoliko stotina mladih bacalo je kamenje i boce na policiju koja je odgovorila suzavcem. Prosvjednici prolaze glavnim gradom izvikujući slogane, udarajući u bubnjeve i noseći transparente s napisima protiv vlade. Prijevoz i javne službe ne rade, škole su zatvorene, kao i brojne trgovine i uredi, a ulice u središtu Atene su gotovo potpuno prazne. Grčki ministar financija Evangelos Venizelos pozvao je parlamentarne zastupnike da podupru mjere u dva glasanja koja će se održati u srijedu i četvrtak, uz objašnjenje da će to biti od iznimnog značaja pri uvjeravanju grčkih kreditora kako je mjere štednje moguće provesti.

TRIPOLI - Službeni Tripoli optužio je Međunarodni kazneni sud (ICC) da je u službi NATO-a i Europe budući da je izdao uhidbeni nalog protiv libijskog vođe Moamera Gadafija te je obećao da će se i dalje boriti protiv pobunjenika, a oni su, u utorak odnijeli još jednu pobjedu na terenu. ICC je u ponedjeljak izdao nalog za uhićenjem Moamera Gadafija zbog zločina protiv čovječnosti, kao i nalog za uhićenjem njegova sina Seifa al-Islama i šefa libijske obavještajne službe Abdalaha Al-Senusija. "Pravda je zadovoljena", zadovoljno je izjavio predsjednik pobunjeničkog političkog tijela, Nacionalnog prijelaznog vijeća, Mustafa Abdeldžalil. No libijski režim smatra kako je odluka ICC-a samo "pokriće za NATO koji je pokušao i još uvijek pokušava likvidirati Gadafija", izjavio je u ponedjeljak ministar pravosuđa Mohamed Al-Gamudi. On smatra da, s obzirom na to da ni pukovnik Gadafi ni njegov sin Seif Al-Islam nemaju nikakve službene funkcije, "ne mogu imati nikakve veze s optužbama ICC-a". I zamjenik libijskog ministra vanjskih poslova Kaled Kaim smatra da je ICC "politički sud" u službi europske vanjske politike.

VLADIVOSTOK - Visoki ruski izvori su objavili kako će ruski predsjednik Dmitri Medvedev krajem tjedna najvjerojatnije otputovati u Vladivostok gdje će mu se pridružiti sjeverno-korejski čelnik Kim Jong-il, objavio je u utorak japanski list Mainichi Shimbun. Pjongjang i Moskva završavaju pripreme za summit koji bi se u petak trebao održati u Vladivostoku, na krajnjem istoku Rusije, u području koje graniči sa Sjevernom Korejom, navodi japanski list pozivajući se na ruske izvore koji su željeli ostati anonimni. Kim Jong-il posljednji je puta u Rusiji bio 2002., kada se također u Vladivostoku susreo s tadašnjim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Glasnogovornik Kremlja nije želio komentirati ove navode. Prema pisanju japanskog lista, Kim Jong-il će od Rusije zatražiti gospodarsku pomoć. Sjeverno-korejski čelnik, koji putuje samo blindiranim vlakom, u svibnju je posjetio Kinu a tada je Peking Sjevernoj Koreji savjetovao da inspiraciju za svoju siromašnu zemlju pronađe u modelu kineskog gospodarskog razvoja.

SOFIJA - Bugarska će dobiti dodatnih 73,8 milijuna eura za zatvaranje, pod pritiskom Bruxellesa, četiri reaktora nuklearne centrale Kozlodoj, objavio je u utorak bugarski ministar gospodarstva i energije Traiko Traikov. Europska unija već je Bugarskoj 2003. i 2006. dala gotovo 575 milijuna eura za zatvaranje četiri reaktora nuklearne centrale. Od tog iznosa, 312,7 milijuna eura bilo je namijenjeno sektoru nuklearne energije, a ostatak za modernizaciju termocentrala i razvoj energetske mreže. "Neki na ovaj novac gledaju kao na novac za zatvaranje naših nuklearnih reaktora, za nas radi se o novcu za obnovu i modernizaciju bugarskog energetskog sektora", rekao je Traikov. Sofija je između ostaloga zatražila dodatnih 450 milijuna eura u okviru sljedećeg proračuna EU za razdoblje od 2013-2020., dodao je Traikov. Centrala Kozlodoj trenutačno radi s dva modernija reaktora.

DŽEDA - Organizacija islamske konferencije (OIK), sa sjedištem u Džedi u Saudijskoj Arabiji, objavila je u utorak da je promijenila naziv u Organizaciju islamske suradnje (OIS). Organizacija je u priopćenju istaknula da su njezin novi naziv odobrile zemlje članice na otvaranju sastanka ministara vanjskih poslova u utorak u Astani, u Kazahstanu. Do promjene imena dolazi gotovo 42 godine nakon osnutka te organizacije. OIS trenutno broji 57 članica a predvodi je od siječnja 2005. Turčin Ekmeleddin Ihsanoglu, njezin deveti glavni tajnik.

SYDNEY - Dolazak prvih britanskih doseljenika u Sydney 1788. ocijenjen je i nazvan invazijom u dokumentu što ga je objavilo sydneysko gradsko vijeće, nakon snažnog lobiranja aboridžinske zajednice Australije, izvijestili su u utorak općinski izvori. U sklopu glasovanja o planu razvoja grada, gradski vijećnici su se sa sedam glasova protiv dva izjasnili za dodatak kontroverznog dijela teksta o povijesti Sydneya. U dokumentu se dolazak britanskih doseljenika u sydneysku luku 1788. opisuje kao "velik i porazan udarac" za aboridžinsko pleme Eora, jer je završio "zaposjedanjem i oduzimanjem zemlje" koja je tradicionalno pripadala Aboridžinima. "Unatoč negativnom utjecaju invazije koju je aboridižinska kultura morala podnijeti, ona se danas u svijetu smatra jednom od najstarijih kultura", stoji u dokumentu. Prvi guverner države Novi Južni Welles, Arthur Philip ocijenio je kako je na području Sydneya u trenutku dolaska britanskih doseljenika 1788. živjelo najmanje 1.500 Aboridžina, a već iduće godine od epidemije vodenih kozica pomrlo ih je gotovo pola. Prije kolonizacije na području Australije živjelo je ukupno oko milijun pripadnika aboridžinskih plemena, a danas ih je ondje oko 470.000. U Australiji danas živi ukupno 22 milijuna stanovnika.

(Hina) xsl ysl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙