ZAGREB
Hrvatski sabor odobrio je danas zahtjev USKOK-a za lišavanjem slobode te određivanjem pritvora i istražnog zatvora protiv nezavisnog zastupnika Ivana Čehoka. Sabor je glasovima većine zastupnika izglasao odluku Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) kojom se odobrava zahtjev USKOK-a, pa Čehoka zastupnički imunitet više ne štiti od uhićenja te određivanja pritvora i istražnog zatvora. Za tu odluku glasovalo je 87 zastupnika, suzdržana je bila Dubravka Šuica (HDZ), a protiv HDSSB-ovci Ivan Drmić i Boro Grubišić. U zahtjevu koji je uputio Saboru USKOK navodi kako sumnjiči Čehoka za počinjenje kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela te zlouporabe položaja i ovlasti. MIP je prijepodne prihvatio taj zahtjev, te predložio Saboru da učini isto.
VARAŽDIN
Varaždinski gradonačelnik i nezavisni saborski zastupnik Ivan Čehok, kojem je Hrvatski sabor danas poslijepodne skinuo zastupnički imunitet, izašao je oko 17,30 sati iz varaždinske Gradske vijećnice i s policijskim službenicima PNUSKOK-a automobilom otišao u Zagreb. Čehok je novinarima prije odlaska rekao da nije uhićen, no neslužbeno se doznaje da će prenoćiti u jedinici za zadržavanje na Sjenjaku i najvjerojatnije sutra ujutro biti odveden na ispitivanje u USKOK. Na pitanje: „Jeste li uhićeni?“ rekao je da nije, a na pitanje „Idete li sada u Zagreb?“, odgovorio je: „Da“. Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) su već ujutro došli u Čehokovu kuću iz koje je u njihovoj pratnji izašao oko 11.30 sati, nakon što je Mandatno imunitetno povjerenstvo prihvatilo zahtjev USKOK-a da se Čehoku skine zastupnički imunitet. Taj zahtjev je poslijepodne prihvatio Sabor. USKOK je skidanje imuniteta tražio kako bi ga se moglo uhititi zbog sumnje da je počinio kaznena djela udruživanja radi počinjenja kaznenih djela te tri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti. Na izlasku iz kuće izjavio je da se radi o stvarima koje su već istražene.
ZAGREB
USKOK je pokrenuo istragu protiv varažinskog gradonačelnika i nezavisnog saborskog zastupnika Ivana Čehoka i još tri osobe zbog sumnje da su različitim malverzacijama u kupovini i zamjeni zemljišta oštetili grad Varaždin za 29 milijuna kuna, izvijestilo je Državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama, ne navodeći imena okrivljenika. Istraga je pokrenuta i protiv dva poduzeća, kojima se također ne otkriva naziv, a neslužbeno se doznaje da je riječ o tvrtkama T7 Grupa i T7 Vis kojima je navodno pogodovao varaždinski gradonačelnik. Čehoku, kojem je danas ukinut saborski imunitet i ostalim okrivljenicima stavlja se na teret da su se od svibnja 2008. povezali u zajedničko djelovanje s namjerom pribavljanja nepripadne imovinske koristi na štetu Varaždina. Osim za udruživanje tereti ih se za zlouporabe položaja i ovlasti i poticanje na zlouporabe. USKOK sumnja da je Čehok prema dogovoru s predsjednikom uprave tih tvrtki u više navrata pogodovao njegovim trgovačkim društvima u zaključivanju poslova s Gradom Varaždinom. Članica uprave je, pak, prema dogovoru s predsjednikom uprave, od građevinskih vještaka tražila da izrade elaborate o procijenjenoj vrijednosti nekretnina koje su trgovačka društva prodavala i mijenjala s Gradom Varaždinom, tako da navedu da je vrijednost zemljišta znatno veća od tržišne. Čehok je nakon toga osiguravao da takve procjene budu prihvaćene od nadležnih tijela Grada Varaždina i da se s trgovačkim društvima zaključe ugovori o kupovini i zamjeni zemljišta, što je i realizirano. Na taj način trgovačkim društvima je na štetu grada Varaždina pribavljeno najmanje 29 milijuna kuna, navodi se u priopćenju.
ZAGREB
HDSSB-ov saborski zastupnik Ivan Drmić apelirao je danas na zastupnike da ne odobre uhićenje i pritvaranje nezavisnog zastupnika Ivana Čehoka, kako je to na zahtjev USKOK-a predložilo Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP), već da mu zastupnički imunitet skinu samo za pokretanje istrage. "Ovom odlukom odlučujemo o sudbini kolege Čehoka i njegove obitelji. Protiv toga smo da u ovoj državi vlada zakon linča", poručio je Drmić u ime Kluba HDSSB-a, jedinog koji je sudjelovao u raspravi o predloženoj odluci MIP-a kojom se udovoljava zahtjevu USKOK-a da se Čehoka liši slobode te mu se odredi pritvor i istražni zatvor. "Slažem se s odlukom da mu se skine zastupnički imunitet da bi institucije mogle odraditi svoj posao, da se istraga provede bez ometanja, a on će svoju nevinost morati dokazivati pred sudom", kazao je. Smiješnima je, pak, ocijenio USKOK-ove razloge za uhićenje i pritvaranje Čehoka - zbog mogućeg utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. "Da je htio utjecati na svjedoke mogao je to učiniti još prije pola godine, a ne čekati današnji dan kada se otvara istraga", naglasio je Drmić, koji, kako je rekao, u USKOK-ovom obrazloženju ne vidi nikakav razlog za Čehokovo uhićenje i pritvaranje.
ZAGREB
Saborski zastupnici danas su novinarima komentirali USKOK-ov zahtjev Hrvatskom saboru da skine zastupnički imunitet nezavisnom zastupniku Ivanu Čehoku kako bi bio uhićen te mu određen pritvor i istražni zatvor. Predsjednica Kluba nezavisnih zastupnika Đurđa Adlešič je kazala da je iznenađena USKOK-ovim sumnjama da je Čehok, inače zastupnik iz njezina kluba te negdašnji stranački kolega u vrijeme dok su oboje bili u HSLS-u, kao varaždinski gradonačelnik počinio kaznena djela za koja se tereti. „Najbolje je pustiti institucije da obave svoj posao“, ustvrdila je Adlešič. Po riječima HNS-ovca i Varaždinca Zlatka Koračevića u njegovoj su stranci još prije četiri godine upozoravali na sve nepravilnosti koje su predmet istrage. „Nažalost, ponovno smo u pravu. Činjenica je da grad u kojem je HNS dugo godina sudjelovao na ključnim mjestima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika postao gradom primjerom. Nažalost, izvođenjem Čehoka, zbog čega smo napustili takvu koalicijsku vladu u Varaždinu, to je postao grad slučaj i grad pojedinca“, kazao je Koračević. „Varaždinke i Varaždinci to nisu zavrijedili. Očito je to postao način ponašanja i shvaćanja vlasti u cijeloj državi, a posebno u Varaždinu“, poručio je. Upitan zašto je, bududući da se o mogućoj optužnici govori već gotovo mjesec dana, postupak počeo baš sada, Koračević je to pripisao „prije svega činjenici da vladajućima u parlamentu više ruke nisu toliko bitne da bi se blokirao pravosudni i represivni sustav“. Upitan za komentar te izjave, predsjednik Kluba HDZ-a Andrija Hebrang rekao je da je loš matematičar svaki onaj koji govori da vladajućima ne trebaju ruke u Saboru. „Sve ruke su nam dobrodošle“, poručio je Hebrang.
ZAGREB
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, kojeg hrvatsko pravosuđe tereti za zlouporabu položaja i ovlasti u više slučajeva, odlučio je na ročištu 21. lipnja u Linzu zatražiti hitan postupak izručenja Hrvatskoj, rekao je Hini njegov odvjetnik Goran Suić. "Sanader je donio odluku da na ročištu 21. lipnja zatraži hitan postupak izručenja Hrvatskoj i to iz razloga što se posljednjih dana njegovo ime vezuje uz moguće negativne konotacije Hrvatskih pregovora s EU", kazao je Suić Hini u kratkoj telefonskoj izjavi. Vijeće Vrhovnog zemaljskog suda u Linzu raspravljat će 21. lipnja o izručenju Sanadera Hrvatskoj, pošto je sud u Salzburgu 9. svibnja odlučio da se Sanadera može izručiti. Sanaderov austrijski odvjetnik Werner Suppan uložio je žalbu protiv te odluke. Suić je rekao da će se Sanader na tom ročištu u povodu žalbe tražiti hitno izručenje. Nije želio pritom govoriti o tome u kojem će se periodu izvršiti izručenje Hrvatskoj jer je to, dodao je, stvar suda. Bivši hrvatski premijer uhićen je lani, 10. prosinca u Austriji po tjeralici koju je za njim raspisala Hrvatska i od tada se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Salzburgu. U međuvremenu, protiv njega se vodi istraga i u Austriji, zbog sumnje u pranje novca.
ZAGREB
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je danas u povodu najava da će Europska komisija zemljama članicama EU sutra preporučiti završetak pregovora s Hrvatskom, uz ciljani datum ulaska u Uniju 1. srpnja 2013., kako je "sutra važan dan" te kako očekuje da će EK reći - "Hrvatska je svoje obavila, posao je ispunjen onako kako smo mi očekivali". U izjavi novinarima u Banskim dvorima nakon današnje sjednice Vlade, Kosor je naglasila kako je sutrašnji dan sasvim sigurno velik i važan dan. "Mi u Vladi očekujemo potvrdu Komisije o tome da je Vlada RH obavila svoj posao u cjelini, da smo ga završili i dobro obavili na korist Hrvatske i u skladu s nastojanjima da postanemo 28. članica EU", rekla je Kosor. Dodala je kako je važan i njen sutrašnji susret s britanskim premijerom Davidom Cameronom. "Vjerujem da će to također biti jedan važan trenutak na našem putu kako bismo postali 28. članica EU", rekla je. Upitana o mogućem monitoringu Hrvatske do ulaska u EU, o kojem je govorila i predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić, Kosor je rekla kako je najvažnije raditi i dalje jer Hrvatsku očekuje još puno posla. "Mi smo katkada, nažalost skloni, uvijek kad ostvarimo neki cilj i kad napravimo nešto dobro, kao što je ovaj trenutak, odmah pokušavamo pronaći nešto što baš nije dobro u svemu", rekla je predsjednica Vlade i ponovila da je Hrvatska i do sada kroz sva poglavlja koja je otvorila i zatvorila u pregovorima, njih 31, imali neprekidni nadzor svih tih poglavlja.
ZAGREB
Ocjene službenih krugova da je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj pri samom vrhu u Europi pogrešne su, demotivirajuće i štetne, upozorio je danas u sabornici pučki pravobranitelj Jurica Malčić, koji ocjenjuje da je stanje objektivno teško, a kršenje ljudskih prava u nekim segmentima dovedeno do praga socijalne izdržljivosti. Podnoseći u Hrvatskom saboru izvješće o svome radu za 2010. godinu, Malčić je posebno upozorio na najugroženije kategorije društva, čija su socijalna i druga prava ugrožena, ne samo zbog krize i neimaštine, nego, ističe, "i zbog lošeg funkcioniranja upravnih i pravosudnih tijela, najpozvanijih da ta prava osiguraju i štite". S obzirom na pristigle pritužbe građana, Malčić je upozorio da su u najtežem položaju i dalje nezaposleni, zaposleni kod poslodavaca koji često nekažnjeno krše propise i uskraćuju im njihova prava, pa i plaće, te umirovljenici s najnižim primanjima. Upozorio je i na politizaciju državne uprave, nerješavanje sudskih predmeta u razumnim rokovima, dugotrajnost postupka u građanskim stvarima uključivo i ovršni postupak, te na neprimjeren utjecaj političke vlasti na pravosuđe, što se, kaže, "najočitije manifestira kroz kadroviranje, odnosno imenovanje i napredovanje sudaca, predsjednika sudova, ali i članova Državnog sudbenog vijeća". Stoga, poručio je, nije realno stanja ljudskih prava procjenjivati samo na temelju napretka ostvarenog u usklađivanju zakona i drugih propisa s pravnim stečevinama EU i zahtjevima iz pristupnih pregovora "jer je raskorak između normativnog i stvarnog očit i prevelik".
ZAGREB
Prijedlogom zakona o pučkom pravobranitelju koji je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru predviđa se spajanje stručnih i administrativnih kapaciteta postojećih, specijaliziranih pravobranitelja za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invaliditetom s onim pučkog pravobranitelja. Pučki pravobranitelj tako bi, prema prijedlogu, imao pet zamjenika - za zaštitu i promicanje temeljnih ljudskih prava, prava djece, ravnopravnosti spolova, prava osoba s invaliditetom i starijih osoba. Predviđeno je i spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja te osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava. To bi tijelo, također, imalu zadaću osiguranja kontinuirane suradnje u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija, naglasila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel. Dodala je kako se zakonom želi unaprijediti sustav zaštite temeljnih prava građana s obzirom na promjene Ustava iz 2010. kojima je pučki pravobranitelj izričito definiran kao samostalna i neovisna institucija. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor naglasila je kako su netočne tvrdnje koje se iznose u javnosti da se postojećim zakonskim prijedlogom ukidaju specijalizirani pravobranitelji za djecu, žene i invalide. "Ne ukidaju se, oni zadržavaju svoj identitet u, čini mi se, kvalitetnijoj, tješnjoj suradnji s pučkim pravobraniteljem", rekla je Kosor.
ZAGREB
Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, koji je Vlada RH prihvatila na današnjoj sjednici, omogućuje bespravnom graditelju da legalizira svoj objekt iako nije vlasnik zemljišta, doznaje se u Vladi. Najveći je problem kod brojnih nelegalnih objekata u Dalmaciji što njihovi graditelji većinom nisu vlasnici zemljišta, jer se godinama ne mogu riješiti vlasnički odnosi. Zakon će stoga omogućiti graditelju legalizaciju objekta, ali objekt mora biti upisan na vlasnika zemljišta, pojašnjavaju izvori iz Vlade. Za legalizaciju objekta podnositelj zahtjeva mora priložiti geodetski snimak, koji bi prosječno mogao stajati oko 4.500 kuna, arhitektonski snimak, koji se procjenjuje na prosječno 3.500 kuna, očitovanje o mehaničkoj otpornosti zgrade, koje će ga koštati daljnjih 1.000 do 2.000 kuna, te potvrdu o prebivalištu. Također će morati platiti komunalni doprinos, koji ovisi o veličini i namjeni objekta, kao i zoni u kojoj je izgrađen, te vodni doprinos. Osim toga, platit će i naknadu za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru koju će propisati Vlada, a koja bi, po najavama iz Banskih dvora, mogla iznositi od 25 do 35 posto komunalnog doprinosa. Sredstva prikupljena plaćanjem naknade iskoristit će se za novu geodetsku izmjeru i izradbu novih zemljišnih knjiga, a dio će se iskoristiti za podizanje energetske učinkovitosti zgrada.
ZAGREB
Vlada je danas zadužila državnu upravu i ostale proračunske korisnike da do 15. lipnja provedu mjere racionalizacije rashoda koje će osigurati dodatne uštede u Državnom proračunu. Radi se o drugoj fazi racionalizacije u koju ćemo uključiti i naše socijalne partnere, pojasnila je premijerka Jadranka Kosor dodavši kako je Ministarstvo financija uputilo pismo tijelima državne uprave i korisnicima proračuna s obrazloženjem mjera. U prvoj fazi smo racionalizacijom uspjeli uštedjeti 232,7 milijuna kuna, uglavnom na materijalnim rashodima i rashodima za zaposlene, podsjetila je Kosor. Važno je nastaviti trend zahvaljujući kojem smo u prvih pet mjeseci ove godine smanjili državne rashode za 493,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, istaknula je premijerka. Na današnjoj je sjednici predstavljeno izvješće o suzbijanju sive ekonomije u prošloj godini u kojem se navodi da je obavljeno 15.776 inspekcijskih nadzora i otkriveno 14.883 prekršaja. Također je otkriveno 2.064 ilegalnih radnika, od čega 683 stranca. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ruđer Friganović napomenuo je kako je borbom protiv sive ekonomije ostvaren pozitivan efekt na državni proračun od 2,5 milijardi kuna.
ZAGREB
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko izjavio je danas kako obmanjuju javnost oni koji govore da je MUP samoinicijativno proveo nadzor vezano uz anonimne prijave protiv saborskog zastupnika i nekadašnjeg riječkog gradonačelnika Slavka Linića, a nije htio komentirati privođenje varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka jer je riječ o "uskočkom predmetu". Karamarko je danas novinarima, upitan za komentare oporbe da DORH u Rijeci nije izdao nikakav zahtjev za postupanje po pitanju anonimnih prijava protiv Linića, te da je on kao ministar unutarnjih poslova obmanuo javnost rekavši da je policija dobila nalog od DORH-a, kazao kako to nije točno. "To nije točno i koristeći istu terminologiju, rekao bih da oni koji to govore obmanjuju javnost", rekao je Karamarko i naglasio da je MUP 21. veljače od DORH-a dobio takav zahtjev. U njemu kažu, dodao je, da ocijenimo anonimne predstavke i postupimo po Zakonu o policiji, a nakon oko 20-ak dana čak su tražili i izvješće što je poduzeto, naglasio je Karamarko. "Za policiju je to vrlo jasan tekst. Možemo to dovoditi u pitanje, međutim, postoji još nešto što je vrlo važno, a to je da je, po zakonu o DORH-u, sam DORH trebao učiniti taj prvi korak ocjene, rekao bih, kvalitete tog teksta. Prema tome, odbacujem takve optužbe", rekao je Karamarko.
ZADAR
Svjedočenjem pomoćnika glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje Tomislava Vuke danas je na Županijskome sudu u Zadru nastavljeno suđenje za kornatsku tragediju bivšem zapovjedniku Javne vatrogasne postrojbe Šibensko-kninske županije Draženu Slavici. Vuko je svjedočio više od pet sati te je rekao da je za stradale vatrogasce na Kornatu doznao nešto prije 20 sati na putu prema Šibeniku. Naime, kobnog 30. kolovoza 2007., kada se dogodila tragedija, Vuko je bio na Hvaru zajedno s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom. Po njegovim riječima, tek nakon povratka u Šibenik sastali su se s Draženom Slavicom i tu su doznali da ima stradalih. To je bilo 15-ak minuta prije 20 sati, kazao je. "Do tada nisam znao što se točno dogodilo s vatrogascima", rekao je Tomislav Vuko, no kada mu je Slavičin branitelj Čedo Prodanović predočio dokument iz kojega je vidljivo da je svojim podređenima u Divuljama već u 17 sati i 56 minuta rekao da ranjenike prevoze u splitsku bolnicu te da o svemu budu tiho dok ne budu sigurni što se dogodilo, Vuko je promijenio svoj raniji iskaz i potvrdio da je to moguće. Također je rekao kako čak nije siguran je li ga o ranjenima prije obavijestio netko iz Vatrogasnog operativnog središta u Divuljama ili sam Dražen Slavica. Vuko nije znao točno objasniti tko je kome nadređen u zapovjednom lancu i odbijao je bilo kakvu zapovjednu odgovornost, a također je ustvrdio kako nije bio nadređen Draženu Slavici.
SPLIT
Prekršajni sud u Visu donio je nepravomoćnu odluku o oduzimanju talijanskoga ribarskog broda koji je jučer zatečen unutar hrvatskoga teritorijalnog mora jugoistočno od otočića Galijula, u blizini Palagruže, s 533 kilograma ribe, a kapetanu talijanske ribarice i još trojici članova posade izrečena je mjera protjerivanja s područja Republike Hrvatske na godinu dana. Brod je sada na čuvanju u hrvatskoj pomorskoj policiji do pravomoćne presude, a ako ona bude kao nepravomoćna, bit će predan mjerodavnoj poreznoj upravi u Splitu, rekla je danas za Hinu sutkinja viškoga Prekršajnog suda Senka Acalinović. Četvorica Talijana su u Visu i čeka se uplata jamčevine kako bi se realizirala mjera njihova progona, a jamčevina za njihov progon jednaka je iznosu izrečenih novčanih kazni i sudskih troškova, rekla je. Kapetanu talijanske ribarice izrečena je novčana kazna od gotovo 127.000 kuna, a za ulovljenu ribu još 15.700 kuna. Ostaloj trojici članova posade izrečena je ukupna kazna oko 14.000 kuna, a sudski su troškovi oko 1000 kuna, doznaje se u Prekršajnom sudu u Visu. Po neslužbenim informacijama, vrijednost talijanske ribarice je oko milijun i pol eura.
SPLIT
U Splitu traje potraga za sedmogodišnjim učenikom prvog razreda osnovne škole koji se jutros nije vratio kući nakon nastave, doznaje se večeras od splitske policije. Njegovi roditelji, prijatelji i susjedi tragali su za njim, no kako se približavala noć, pozvali su večeras policiju u pomoć. Sedmogodišnjak je učenik Osnovne škole "Ravne Njive", visok je oko 110 centimetara, smeđe kose, svjetlije puti, a bio je odjeven u plave traperice i tamnozelenu majicu. Policija zajedno sa stanarima dviju četvrti - Mejaša i Brda pretražuje te dijelove grada i poziva sve u pomoć kako bi što prije pronašli dječaka. U potragu su se večeras uključili i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), doznaje se u policiji.